Očitovanje

Obersnel o zadnjem nalazu revizije: ‘Neke su nepravilnosti uklonjene već lani’

P. N.

Foto I. Tomić

Foto I. Tomić

RIJEKA Grad Rijeka očitovao se jučer o izvješću Državne revizije. – Prije svega valja reći da se uvjetno mišljenje revizije izražava ako se poslovanje u manjoj mjeri nije obavljalo u skladu s važećim propisima. Ono upućuje na pozitivno mišljenje, ali i na jasno isticanje razloga zbog kojeg se daje uvjetno mišljenje. Od ukupno 268 subjekata koji su obuhvaćeni financijskom revizijom, za 149 njih ili 55,60% dano je uvjetno mišljenje, i među tim subjektima je – uz razne gradove, ministarstva, primjerice Ministarstvo financija i razne državne agencije te ostale – i Rijeka. Revizija se odnosi na 2016. godinu i obuhvaća nekoliko poglavlja o kojima Grad Rijeka na objavljen nalaz upućuje svoja očitovanja.Što se tiče poduzetih aktivnosti na uklanjanju nepravilnosti, Grad je tijekom 2016. godine uklonio ili dijelom uklonio utvrđene nepravilnosti iz prethodnih godina, a to se konstatira u i u samom revizorskom izvješću od strane Državne revizije. Provedena su odgovarajuća računovodstvena evidentiranja za koje je državni ured naložio provedbu, poboljšan sadržaj bilješki uz financijske izvještaje prema preporukama revizije, te su programom održavanja komunalne infrastrukture iskazana planirana i ostvarena financijska sredstva po izvorima financiranja. Vezano uz projekt MMSU-a, koji se u reviziji spominje, završeni su radovi na rekonstrukciji dijela zgrade te je izdana dozvola za promjenu namjene i uporabe građevine. U odnosu na istaknutu činjenicu da m/b Galeb nije stavljen u funkciju, to je u 2016. godini bilo točno, no u 2017. godini kroz projekt Turistička valorizacija spomenika riječke industrijske baštine koji obuhvaća i Galeb, s Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova Europske unije potpisan je ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava, te su od lipnja 2017. započele aktivnosti na realizaciji projekta.

Unutarnja kontrola




Vezano uz jačanje sustava unutarnjih kontrola, posebno značajan je utjecaj projekta Gradske riznice u koji su uključeni svi proračunski korisnici Grada. Donesena je strategija upravljanja rizicima i ustrojen registar rizika te izrađena Uputa za procjenu opravdanosti i učinkovitosti projekata i ulaganja. Državni ured za reviziju dao je preporuku da se zbog postizanja racionalnosti i veće ekonomičnosti trošenja sredstava, provodi objedinjena javna nabava za istovrsne predmete nabave zapotrebe Grada i proračunskih korisnika, što se u praksi i provodi u slučajevima kada se objedinjena nabava procijeni ekonomski opravdanom. U cilju daljnjeg jačanja sustava unutarnjih kontrola u području javne nabave, uslijedit će u 2018. godini organizacijske promjene ustrojavanjem posebne organizacijske jedinice za provođenje postupaka javne nabave.


Što se tiče likvidnosti i manjka prihoda nad rashodima, kontinuirano se poduzimaju mjere na naplati potraživanja, te je na zahtjev Državnog ureda za reviziju sastavljena evidencija o poduzetim mjerama naplate po vrsti prihoda i dospjelosti potraživanja i poduzetim mjerama naplate sa stanjem na dan 31. prosinca 2016. Analizirajući kretanja prihoda od poreza na dohodak kao najznačajnijeg proračunskog prihoda u periodu od 2008. do 2016. godine, evidentno je da su negativna kretanja na tržištu rada kao i izmjene zakona utjecale na smanjenu naplatu prihoda od poreza na dohodak te je silazni trend bio zaustavljen u 2011. godini, a tek je u 2012. godini ostvarenje prihoda dosegnulo razinu ostvarenja iz 2008. godine. U sljedećim godinama nastavljen je trend rasta ovog prihoda, da bi međutim zbog zakonskih promjena u području oporezivanja dohotka u 2015. godini taj trend opet bio zaustavljen. U 2016. godini zbog povoljnijeg gospodarskog okruženja dolazi do blagog rasta ovog prihoda, ali je isti ipak ostvaren na razini ispod 2014. godine. Slijedom plana Provedbe naloga i preporuka iz prethodnih godina, vezano za iskazani manjak prihoda i primitaka nad rashodima i izdacima, odnosno obvezi poduzimanja mjera na upravljanju manjkom i podmirivanju dospjelih obveza, sastavljena je analiza financijskog stanja i položaja proračuna, uključujući rezultate iz financijskih izvještaja za 2016. Uslijedila je izrada smjernica kao okvira za izradu plana mjera pokrića manjka i smanjenja obveza Grada. Izrada smjernica je povjerena Institutu za javne financije iz Zagreba na temelju ugovora o nabavi usluge. Smjernice su zaključkom u listopadu 2017. prihvaćene. Slijedom navedenog proračunom za 2018. i projekcijama za 2019. i 2020. planirano je pokriće dijela manjka prihoda u godišnjoj visini od po 5,0 milijuna kuna, a veći dio manjka pokrit će se angažiranjem dijela gradske imovine.


U strukturi ukupne prosječne godišnje obveze po kreditima, godišnja obveza po direktnom zaduženju Grada iznosi 47.270.295,00 kn ili 7,6 posto proračunskih prihoda. Kreditne obveze su koncem 2016. smanjene u odnosu na 2015. za 56,6 milijuna kuna jer je u srpnju 2016. otplaćena posljednja rata gradskih obveznica.U vezi s prihodima koji nisu utrošeni za propisane, nego za druge proračunske namjene, tzv. nenamjensko trošenje prihoda, bitno je navesti da su u 2016. ukupni prihodi i primici manje ostvareni za 135,6 milijuna kuna ili 14,7 posto u odnosu na planirane. S obzirom na to da su prihodi od prodaje nekretnina (zemljišta, poslovnih prostora, stanova) u velikoj mjeri ovisni o potražnji na tržištu nekretnina na kojem su i nadalje prisutni negativni utjecaji gospodarske krize, navedeno se i dalje odražava na ostvarenje ovih prihoda.

Kapitalni projekti


U 2016. nastavljena je ili započeta realizacija kapitalnih projekata koji su se trebali financirati iz kapitalnih prihoda. Međutim, ovi prihodi nisu se ostvarili u dovoljnoj mjeri za pokriće rashodatih kapitalnih projekata. Istovremeno projekti čiji su izvor financiranja bili prihodi od komunalnog doprinosa, koncesija, spomeničke rente i drugo nisu do kraja godine realizirani u planiranom iznosu, što je utjecalo da su za financiranje kapitalnih projekata za koja nisu bili dostatni ostvareni prihodi od nefinancijske imovine, korišteni drugi namjenski prihodi (radi se o projektima energetske obnove zgrada predškolskog odgoja i osnovnog školstva, projektima informatičke infrastrukture, kapitalnim ulaganjima u objekte kulture).




U vezi s projektom zapadna Žabica u sastavu kojeg je autobusni kolodvor, izrađena je studija koja ima cilj predložiti model koji će optimizirati ulaganja Grada Rijeke te istovremeno ponuditi najbolji scenarij glede mogućih rezultata potencijalnih investitora. Grad provodi aktivnosti animiranjem tržišta i vlastitim istraživanjem. Nadležni odjel je preko Agencije za investicije i konkurentnost uključio projekt Zapadna Žabica u najnovije izdanje Kataloga projekata Republike Hrvatske (2017.) kao i u Katalog za investiranje u Primorsko-goranskoj županiji. Vlastita istraživanja odnose se na stalno ispitivanje mogućnosti ulaganja putem kontakata nadležnog Odjela s financijskim institucijama Europske unije i privatnim tvrtkama.


U vezi s projektom poslovna zona Bodulovo, Grad nije u mogućnosti iz vlastitih izvora osigurati ukupna sredstva za realizaciju navedenog projekta, pa smo se u rujnu 2017. prijavili na natječaj Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta – Razvoj infrastrukture poduzetničkih zona. Odluka o financiranju po navedenom natječaju očekuje se u prvoj polovici 2018. – zaključuje se u komentaru Grada Rijeke.