Bez odlaganja

OBNOVA KBC-a RIJEKA Kreće adaptacija najderutnijih bolničkih prostora

Barbara Čalušić

Grad Rijeka izdvojit će pola milijuna kuna, a njegova komunalna i trgovačka društva donirat će dodatnih 1,5 milijuna kuna dok će ostatak pokriti riječka bolnica iz vlastitih sredstava. Također, uz pomoć sredstava PGŽ-a sredit će se sanitarni čvorovi u glavnoj zgradi na riječkom lokalitetu



Klinički bolnički centar Rijeka uskoro kreće u adaptaciju najderutnijih bolničkih prostora. Odjel za hematologiju, reumatologiju i kliničku imunologiju i Zavod za digestivnu kirurgiju, posebice bolesničke sobe u kojima borave pacijenti, bit će adaptirani tijekom ljeta, a dio sredstva za uređenje ovih prostora prediviđen je i u ovogodišnjem gradskom proračunu. Grad Rijeka izdvojit će pola milijuna kuna, a njegova komunalna i trgovačka društva donirat će dodatnih 1,5 milijuna kuna dok će ostatak pokriti riječka bolnica iz vlastitih sredstava.


Sigurnost pacijenata


– Na taj način pokušat ćemo da se prostori u kojima se nalazimo do izgradnje nove bolnice svedu na razinu osnovnih standarda urednosti i uređenosti prostora. Hematologija je jedan od odjela na kojima borave naši najteži bolesnici, a u ovom trenutku imamo samo jednu mušku i jednu žensku sobu u kojima leži po sedam bolesnika. Uvjeti su loši i mi ovaj odjel moramo prilagoditi teškim bolesnicima. Projekti su gotovi i uskoro ćemo raspisati natječaj za izvođenje radova te očekujemo da će se uređenje ovih odjela odvijati ljeti kada je pristisak bolesnika manji. Također, uz pomoć sredstava Primorsko-goranske županije sredit će se i vertikale odnosno sanitarni čvorovi u glavnoj zgradi na riječkom lokalitetu. Nažalost broj sanitarnih čvorova neće se povećati, njihov broj ostaje takav kakav imamo i, nažalost, na jednom katu gdje leži po 40 i 50 bolesnika i dalje će biti šest sanitarnih čvorava što je definitivno premalo. Ipak, oni će sada biti korektniji i s ispravnim instalacijama, kaže ravnatelj KBC Rijeka prof. dr. Davor Štimac.






Od 21 kreveta na riječkoj Hematologiji četiri se kreveta nalaze u jedinicama za obrnutu izolaciju. To su jednokrevetne sobe koje imaju sanitarni čvor s tuš-kabinom, a u njima se liječe najteži bolesnici čije liječenje podrazumijeva intenzivnu terapiju.


– To je terapija koja je snažna i kojom pokušavamo uništiti tumore, ali i zdravu koštanu srž kojoj je potom potrebno neko vrijeme, najčešće nekoliko tjedana, da se njezine stanice oporave. To su dakle bolesnici bez bijelih krevnih zrnaca odnosno bez leukocita koji su izrazito skloni infekcijama te moraju čitavo vrijeme, u pravilu preko mjesec dana, boraviti isključivo u toj jednoj sobi. Četiri izolacijske jedinice za nas su premalen broj jer mi osim naše županije liječimo i dosta pacijenta iz okolinih županija, a način liječenja se sve više intezivira. Sve je veća potreba za obrnutim izolacijama, a njihov adekvatan broj osnovan su preduvjet naše želje pokretanja projekta autologne transplantacije krvotvornih matičnih stanica u Rijeci. Mi obavljamo sve oblike liječenja koji se u Hrvatskoj mogu obaviti, osim transplantacije krvotvornih matičnih stanica, a taj projekt nismo dosad započinjali upravo zbog nedostatnog broja obrnutih izolacija i prostornih uvjeta. U sklopu renoviranja trebali bismo povećati broj jedinica i sad bismo trebali imati šest soba za obrnutu izolaciju, najavljuje Valković.




Uređenjem Odjela hematologije bit će obuhvaćeni i prostori Odjela za endokrinologiju koji se nalaze uz Hematologiju. Na Digestivnoj kirurgiji racionalizirat će se sami prostori, a adaptirat će se podovi, stropovi, zidovi i kreveti. Digestivna kirurgija smještena je na vrhu glavne zgrade starije od stotinu godina te je u zadnjih desetak godina zabilježen niz incidenata čiji je uzrok bio stanje samih prostotra. Ravnatelj Štimac smatra da su ovakve intervencije potrebne i zbog sigurnosti bolesnika.


– Naš cilj i dalje je nova bolnica, a sadašnje stanje u KBC Rijeka u zgradama u kojima leže bolesnici posljedica je činjenice da ti objekti nisu nikad bili namijenjeni za bolnicu. Prvenstveno je to slučaj na riječkom lokalitetu te je zato nužna izgradnja nove bolnice na Sušaku za koju očekujemo da će biti u cijelosti dovršena do 2024. godine dok prvu fazu bolnice za majku i dijete očekujemo do 2019. godine. No, i u tom optimalnom hodogramu radi se o sedam godina, a građani ovog grada zaslužuju da se liječe u pristojnim uvjetima. Treba reći i to da će s ovim uređenjima naši prostori biti daleko ispod standarda koje bi bolesnici trebali imati, a to su dvokrevetne i jednokrevetne sobe, smatra Štimac.


Za riječki Odjel hematologije svakako se može reći da je u ovom trenutku daleko ispod standarda koje podrazumijeva liječenje bolesnika oboljelih od zloćudnih bolesti. Prof. dr. Toni Valković, pročelnik Zavoda za hematologiju, reumatologiju i kliničku imunologiju objašnjava da se ovaj Zavod sastoji od dva odjela: Odjel za hematologiju i Odjel za reumatologiju i kliničku imunologiju. Zavod ukupno ima 33 kreveta, od čega je 21 na Odjelu za hemtologiju.



Zloćudne bolesti


– Na ovom se odjelu većinom liječe bolesnici sa zloćudnim bolestima koštane srži, krvi i limfnoga tkiva. Ti su bolesnici prirodom same bolesti, ali i zbog naše terapije koja podrazumijeva liječenje najsuvremenijim lijekovima, izrazito imunokompromitirani, dakle izrazito skloni infekcijama. Zbog toga, za njih je jako važno kakvi su uvjeti u kojima borave – koliko ima kreveta u sobi na odjelu, koliko ima jedinica obrnute izolacije i kako su one opremljene te kakvi su sanitarni čvorovi u kojima se obavlja osobna higijena. Već niz godina standardi smještaja takvih bolesnika su ispod razine i nisu adekvatni. Jedini definitivni i pravi potez bila bi nova bolnica te novi Zavod koji bi udovoljavao svim uvjetima moderne hematologije. Ipak, sadašnja uprava prepoznala je ovaj problem i odlučeno je da se ide u preuređenje sadašnjeg odjela što će ipak pomoći u podizanju uvjeta na odjelu i premostilo vrijeme do useljavanja u novu bolnicu, ističe Valković.


Na Hematologiji se godišnje hospitalizira između 650 i 700 bolesnika dok kroz ambulantu prođe preko 8.000 bolesnika godišnje. Najčešće zloćudne bolesti koje se ovdje liječe su limfomi čija je incidencija u cijelom svijetu u porastu. Na ovaj odjel smještaju se i pacijenti koji boluju od akutne i kronične leukemije, multiplih mijeloma i drugih hematoloških bolesti.