Kapitalna ulaganja

Novi korak naprijed: KBC Rijeka dobiva dvije angiosale i uređaj za magnetsku rezonanciju

Barbara Čalušić

Samo u novu opremu uloženo je lani oko 39 milijuna kuna, no ovu bi godinu KBC mogao zaključiti s još većim ulaganjima jer se u okviru projekta pokretanja dnevnih bolnica očekuje i ulaganje od tridesetak milijuna kuna



RIJEKA – U moru vijesti o dugovima u zdravstvu, listama čekanja i uskraćenim terapijama, jedan podatak iz poslovanja Kliničkog bolničkog centra Rijeka mogao bi zazvučati pomalo nevjerojatno, ali i još jednom podsjetiti koliko je novca potrebno uložiti u bilo koju bolnicu da bi donekle normalno funkcionirala i zadovoljila sve veće potrebe pacijenata.


Naime, samo u opremu i radove na postojećim, starim prostorima riječke bolnice, u prošloj je godini uloženo oko 48 milijuna kuna od čega je oko 39 milijuna kuna uloženo u novu opremu. Bolnica koja je prije samo nekoliko godina imala zabrinjavajuće zastarjelu dijagnostičku opremu, koja je zbog nedostatka uređaja koristila aparate Doma zdravlja poput mamografa koji je napokon stigao u riječku bolnicu koncem prošle godine, u 2018. godinu ulazi s očekivanjem obećanog novog uređaja za magnetsku rezonanciju i dvije nove angiosale, što već u startu predstavlja ulaganje koje premašuje deset milijuna kuna.


Ravnatelj KBC-a Rijeka prof. dr. Davor Štimac, potvrđuje da je prošla godina doista bila rekordna po ulaganjima u bolničku opremu, no smatra da je takvo ulaganje osnovni preduvjet za funkcioniranje jednog sustava kao što je riječki KBC.


S opremom u novu bolnicu




– Oprema u koju je uloženo tijekom 2017. osnova je za funkcioniranje ustanove kao što je KBC. U zadnjih nekoliko godina mnogo smo ulagali u opremu, a ova je godina rekordna jer smo dobili značajna sredstva za novu medicinsku opremu. Stanje kapitalne opreme značajno je poboljšano i očekujemo da će već u prvoj polovini 2018. godine biti zaokruženo postavljanjem dviju novih angiosala te nabavkom novog MR uređaja za lokalitet Rijeka. Uz ovakvu opremu i kvalitetan kadar koji imamo, vjerujemo da će kvaliteta naše usluge biti još bolja, a samim time i liste čekanja još kraće, ističe prof. dr. Štimac.


Prema njegovom mišljenju, medicinska oprema, uz ljudske i prostorne kapacitete jedan od tri ključna parametra koji utječe na funkcioniranje bolnice.



– Neuronavigacijski sustav StealthStation S8 najmoderniji je neuronavigacijski sustav u Hrvatskoj koji ima optičku i elektromagnetsku navigaciju. Sustav je već u primjeni na operacijama na našoj Klinici, kaže predstojnik Klinike za neurokirurgiju prof. dr. Dinko Štimac.


Ovaj sustav omogućava neurokirurzima precizno određivanje lokacije tumora u lubanji. Radi se o vrlo preciznom sustavu, za koji prof. dr. Štimac kaže da se moguće greške u navigacije mjere s plus/minus dva milimetra. Uz pomoć ovog uređaja smanjuje se i otvor na lubanji koji je potreban za pristup tumoru.


– Bez navigacije morate savršeno poznavati anatomiju mozga. Također, ima tumora kod kojih je teško razlučiti zdravo od tumorskog tkiva, a uz pomoć ove navigacije možemo vidjeti rubove tumora, dodaje predstojnik riječke Klinike za neurokirurgiju.



Pritom prof. dr. Štimac stalno naglašava kako se paralelno s aktivnostima na izgradnji Nove bolnice, mora ulagati u novu opremu u postojećim prostorima u kojima će se bolnica nalaziti do potpunog preseljenja na jedan lokalitet.


– Ove godine mnogo je uloženo u obnavljanje i nabavku nove opreme i to prvenstveno sredstvima Ministarstva zdravstva, no dio opreme nabavljen je i iz vlastitih sredstava KBC-a koja su osigurana racionalnim poslovanjem i uložena upravo u medicinsku opremu. I ove godine primili smo više donacija, a određena sredstva uložila je i lokalna samouprava. Kapitalna ulaganja Ministarstva zdravstva usmjerena su u vrhunske 4D ultrazvučne uređaje za kardiologiju i ginekologiju, uređaj za kardiološku navigaciju, laparoskopski uređaj za ginekologiju, mamografiju, radne jedinice za otorinolaringologiju. Bolnica je uložila u neurokiruršku navigaciju, novi denzitometar, laparoskopski uređaj za urologiju, opremanje novoadaptiranih prostora gastroenterološke endoskopije i niz manjih uređaja po gotovo svim klinikama KBC-a Rijeka. U tijeku su natječaji za uređenje dviju novih dvorana za kardiološke i radiološke interventne zahvate, kao i nabavka novog MR uređaja sredstvima Ministarstva zdravstva, navodi prof. dr. Štimac.


Osim dviju novih angiosala te novog MR-a, tijekom ove godine riječku u okviru projekta pokretanja dnevnih bolnica očekuje i ulaganje u visini od tridesetak milijuna kuna u njihovo opremanje pa bi ovu godinu riječki KBC mogao zaključiti s još većim ulaganjima u opremu od prošlogodišnjih. Logično je pitanje što će se dogoditi s obnovljenom opremom ako Rijeka za šest do sedam godina, kako najavljuju optimisti, dobije novu bolnicu.


– Nastavit ćemo i s redovitim zanavljanjem opreme prema godišnjem planu. Želimo svu opremu koja je funkcionalna i očuvana prilikom preseljenja prenijeti u novu bolnicu. Zasigurno ne želimo nabavljati opremu koju već posjedujemo i s kojom se može kvalitetno raditi. U ovom trenutku teško je govoriti o postocima, no uvjeren sam da ćemo veći dio opreme koju imamo moći preseliti u nove prostore, odgovor je ravnatelja riječke bolnice.


Nije tajna, a ni rijetka pojava u Hrvatskoj, da je i najvrednija medicinska oprema apsolutno bezvrijedna ako nema stručnjaka koji zna raditi i iskoristiti do maksimuma potencijale sofisticiranih suvremenih medicinskih uređaja. Prof. dr. Štimac tvrdi da to nije slučaj u KBC-u Rijeka.


– Kontinuirano radimo na edukaciji liječnika u KBC-u, posebno onih mlađih – specijalizanata i mladih specijalista. Uveli smo za njih jednomjesečne boravke u inozemstvu i to za deset liječnika na razini godine dana, a odabir provodimo transparentnim unutarnjim natječajem. Odmah po primopredaji nekog novog medicinskog uređaja organiziramo edukaciju za sve liječnike koji će na njemu raditi. U slučajevima specifičnih potreba šaljemo liječnike pojedinačno u centre u zemlji i inozemstvu gdje mogu stjecati znanja koja su izvan okvira osnovnih, objašnjava prof. dr. Štimac.


Navigacijski sustav


Kad je riječ o visini ulaganja u opremu riječke bolnice u prošloj godini, sustav za neuronavigaciju vrijedan 2,9 milijuna kuna i 3D navigacijski sustav za liječenje aritmija vrijedan 1,5 milijuna kuna može se svrstati u najskuplje prošlogodišnje investicije. Prof. dr. Štimac ovo ulaganje u neurokirurgiju i kardiologiju u Rijeci objašnjava tezom da zahvati na srcu i neurokirurški zahvati predstavljaju segment medicine po kojima je neka bolnice prepoznatljiva. Kako dodaje, rezultati koje na ovim područjima postiže KBC Rijeka mogu se ostvariti samo na vrhunskoj opremi i s vrhunskim stručnjacima, a ova bi oprema mogla biti dodatni poticaj razvoju spomenutih kliničkih struka.


Da nova oprema direktno utječe na razvoj struke unutar jedne bolnice, dokazuje dr. Vjekoslav Tomulić, pročelnik Odjela za invazivnu i interventnu kardiologiju na kojem se nalazi 3D uređaj za kardionavigaciju, a ove bi godine trebale stići i dvije nove angiosale. On tvrdi da ovakva ulaganja riječkim intervencijskim kardiolozima omogućavaju obavljanje najzahtjevnijih zahvata.


– Primjerice, novi navigacijski sustav omogućava nam ispitivanje strujnog potencijala u srcu. Drugim riječima, pomoću ovog sustava lakše pronalazimo izvorište artimije. Taj navigacijski uređaj služi samo za liječenje artimija i uz pomoć njega i mi sad možemo liječiti najzahtjevnije slučajeve srčanih aritmija, kaže dr. Tomulić.


Odjel kojem je na čelu trenutačno raspolaže s dvije angiosale od kojih je jedna prva riječka angiosala stara punih 15 godina. Starost je to koja je odavno probila garancijske rokove i s nadolazeće dvije angiosale koje Ministarstvo zdravstva planira nabaviti u okviru projekta nabave deset angiosala za cijelu Hrvatsku koje se nabavljaju uz pomoć europskih fondova, prva i dugo jedina riječka angiosala odlazi u povijest. S tri angiosale povećat će se opseg rada Odjela za invazivnu i interventnu kardiologiju, a osim što će se dio intervencijske kardiologije obavljati kroz dnevne bolnice, intervencijski kardiolozi u suradnji s radiolozima razvit će dugoočekivani program na perifernim krvnim žilama i žilama mozga.