Tržnica

NOVI TRŽNI RED Brajdu na životu još održavaju penzioneri i rijetki stalni kupci

Slavica Kleva

Snimio Vedran KARUZA

Snimio Vedran KARUZA

Ja imam stalne mušterije i to me spašava, kaže nam mesar Saša koji u prizemlju paviljona ima u zakupu mesnicu Pivac. Hoćemo li ostati? Ne znam. Ako budu digli najam, sigurno ga neću moći plaćati, sad plaćam dvije tisuće kuna, više ne bih mogla izdvajati. Jesmo li se mi prodavači udružili? Nismo, na žalost, svak' se za sebe bori, govori prodavačica Nermina



RIJEKA  Ne pamtim kad sam ovako teško radila. Nikad gore, nema kupaca kao što ih je nekad bilo. Imam odličnu robu, ali što mi to vrijedi kad je nemam komu prodati, pojadala nam se prodavačica Ivana koja u mesnici Fućak u unutarnjem paviljonu tržnice Brajda prodaje meso, suhovinu i mesne proizvode.


– Ili zatvoriti ili srediti do kraja, mišljenja je naša sugovornica, priznavši da subotom ima posla i to zahvaljujući penzionerima, starijim ljudima koji desetljećima kupuju na Brajdi.


Snimio Vedran KARUZA


Snimio Vedran KARUZA





Razlog za gradnju natkrivene tržnice na Brajdi krajem 19. stoljeća bio je opravdan – stanovnicima s Kozale, Belvedera i Mlake bilo je daleko ići na glavnu riječku tržnicu. Bilo je to vrijeme kada se Rijeka počela razvijati uz more od Žabice prema gradskom parku na Mlaki i kada se pojavila potreba da se oko željezničkog kolodvora uz sadašnju Krešimirovu ulicu podignu veći stambeni objekti, hoteli, dakako, i tržnica.


»Stoga je izgradnja paviljona na Brajdi bio tada svojevrsni odraz podizanja životnog standarda građana čijim je potrebama i imovinskom stanju bila potrebna takva monumentalna arhitektura srednjoeuropskog kruga«, piše Radmila Matejčić u knjizi »Kako čitati grad«. A danas, stotinu godina kasnije?


Ugovori istječu


– Još ćemo mi plakati za Franolićem – čujemo od rijetkih prodavača koji se baš i ne žele predstaviti, tek priznaju u razgovoru da svima njima istječu ugovori o zakupu štandova 31. svibnja.


Srećom, u međuvremenu je gradska uprava odlučila da dosadašnji zakupci neće na licitaciju prostora. Razgovarali smo s prodavačima dan prije odluke gradske uprave koja je javno definirala status svih riječkih tržnica, planove, obećavši pritom i nešto jeftiniju uslugu, i to upravo za tržnicu Brajda.



Na ribarnici ni žive duše, nema plave rive, za drugo nema interesa. Tek vinarija u susjedstvu dobro radi, uz bocu vina, kažu nam, lakše ali i brže prođe vrijeme. Tu i tamo još uvijek netko uz sam rub tržnice prema Ulici Blaža Polića izloži staru robu, odjevne predmete, iznošene cipele, polovne slavine… Ako se nešto proda – dobro, ako ne isto dobro. Kupci domeću: »Važno je da se nešto vrti«. Ma što to značilo.



– Ja imam stalne mušterije i to me spašava, kaže nam mesar Saša koji u prizemlju paviljona ima u zakupu mesnicu Pivac i radi već šest godina. Prodavačica Julijana koja prodaje robu Vindije slaže se da najviše posla ima subotom, ali i da je točno da je tržnica unazad dvadesetak godina »potonula«.


Zapušteno prizemlje


Točno je i da je tržnica Brajda odnosno paviljon rekonstruiran, uređen je gotovo prije pet godina, dobio je i novi krov, bravariju, pročelje je izvedeno u kamenu, betonu i cigli, zasjala je opeka žute i crvene boje, uređen je kat paviljona, ali sablasno zjapi prazan.


Što s uređenim prostorom na katu koji, kako nam kažu prodavači, ljudi zapišavaju? U prizemlju paviljona, tu i tamo prodajno mjesto pa prazan, devastiran prostor iz kojeg vire žice, stare pločice na zidu svjedoče nekim davnim vremenima, iščupane cijevi.


Odmah preko puta takvog prizora prodajni štand… U vanjskom dijelu tržnice na pojedinim mjestima nestali su betonski štandovi koji su bili naslonjeni na paviljon, ali nedostaju i štandovi u redu.


– No, nitko nam ne zna reći što će biti. Istina, šest novih kioska čeka potencijalne najmoprimce, ali opet čujemo, nisu adekvatni, kažu nam sugovornici.


Zabrinuti prodavači


– U tim novim kioscima sprovedena je i voda i struja, lavandin, no, hoće li takav kiosk biti potreban za eventualnu suvenirnicu, prodaju zdrave hrane ili pekarske proizvode. Naprosto, takav kiosk neće biti zadovoljavajući za prodaju voća i povrća. Novi kiosci imaju krov, potpuno su zatvoreni u staklu, a postavljeni su ispod tek renovirane nadstrešnice. Čemu? Pa to su samostalne jedinice, možete ih staviti na otvoren prostor, to su kućice, komentiraju naši sugovornici.S druge strane tržnice zatičemo troje prodavača tekstilnom robom. I oni su zabrinuti.

– Ne znam vam ništa, kaže Nermina.


– Hoćemo li ostati? I to vam ne znam odgovoriti. Ako budu digli najam sigurno ga neću moći plaćati, sad plaćam dvije tisuće kuna, više ne bih mogla izdvajati. Jesmo li se mi prodavači udružili? Nismo, na žalost, svak’ se za sebe bori, govori Nermina. Druga, pak, prodavačica dodaje da su tražili odgovore, ali nitko im ništa ne zna reći konkretno.


– Ja živim isključivo od ovoga, ne bih baš da nas maknu ili povećaju namete jer onda moram zatvoriti obrt, priznala nam je. I prodavač voća i povrća na vanjskom štandu Siniša Šuklji bi ostao, ali čeka uvjete.



Ukupan broj vanjskih prodajnih mjesta na Brajdi smanjen je, s ranija 124 na 67 prodajna mjesta, dakle bit će 57 prodajnih mjesta manje. Povećan je ujedno i broj betonskih stolova, umjesto 39 sada će ih biti 48, a zakupnicima će omogućiti skladišni prostor i bolju zaštitu od vremenskih uvjeta. Istodobno, broj drvenih stolova značajno je umanjen jer ih nisu ni postavljali dulje vrijeme zbog nedovoljne potražnje. Tako da je njihov broj sa 60 reduciran na osam komada s obzirom na to da se povremeno koriste. I broj kioska je s 25 smanjen na 11. Četiri kioska bit će postavljeno sa sjeverne strane paviljona i služit će za prodaju tekstila, a u funkciju će se staviti novi kiosci pod nadstrešnicom, ukupno šest sa zapadne strane, i predviđeni su za pekare, prodaju jaja, fast food, prodaju voća i povrća i cvijeća.



– Oni su sada koliko toliko transparentni, pa se nada da će svatko naći interes i ostati na tržnici, kaže Siniša. Razgovarali smo i s jednom prodavačicom koja prodaje robu, ali na principu dnevnog najma štanda.


– Dnevni najam stola košta me 60 kuna, plus vaga 300 kuna, dođe me mjesečno za 30 dana 2.100 kuna. Da je dnevni najam štanda poskupio 50 posto, kako se pričalo, mene više ovdje ne bi bilo, pojadala nam se prodavačica Kimeta. Srećom, pokazalo se točnim da je priča poskupljenju bila samo »naklapanje«, jer u novom Tržnom redu, o kojemu se prošloga tjedna razgovaralo na Kolegiju gradonačelnika, predloženo je da najam drvenih štandova na tržnici Brajda bude jeftiniji 50 posto, a sve kako bi se štandovi popunili i »osvježili« novim prodavačima.


Novi »vanjski« plan


Pitanja o budućnosti tržnice Brajda – što se planira, kakva su promišljanja o sadržajima s obzirom na blizinu kompleksa Benčić – uputili smo i odgovornima u gradsku tvrtku Rijeka plus koja je preuzela brigu, ali i odgovornost za riječke tržnice u vlasništvu Grada Rijeke.


Raduje odgovor da će za vanjski prostor tržnice Brajda uskoro biti donesen novi plan rasporeda prodajnih mjesta koji će biti usuglašen s Odjelom za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenjem zemljištem Grada Rijeke te s Konzervatorskim odjelom u Rijeci. Novi plan vanjskih prodajnih mjesta tržnice Brajda, kažu nam u Rijeka plusu, zadovoljit će potrebe i potražnju zakupnika, optimizirati broj prodajnih mjesta, ali i omogućiti dovoljno prodajnih mjesta za potencijalni budući razvoj lokacije. Pri tome se, naglašavaju, imala na umu i blizina kompleksa Benčić.



A kat? Što je s idejom da taj prostor postane eko tržnica o čemu se pričalo i što je svesrdno podržao kao ideju i riječki gradonačelnik. – Namjena prostora na katu paviljona još nije definirana budući da je u tijeku dodatna analiza djelatnosti koje bi se na katu mogle ponuditi građanima. Rijeka plusu je u travnju 2018. godine dodijeljena organizacija manjih eko tržnica na različitim gradskim područjima pa će sukladno tome u suradnji s prodavačima na predmetnim eko tržnicama razmotriti mogućnost aktiviranja kata paviljona Brajda tako da se građanima ponudi proizvode eko proizvođača koji posjeduju odgovarajuće eko certifikate, odgovaraju iz Rijeka plusa


Novim planom vanjskih prodajnih mjesta predloženo je da se u potpunosti otvori, odnosno učini vidljivim južno pročelje paviljona Brajda i tako istakne povijest i arhitektonska vrijednost objekta i same tržnice. U Rijeka plusu smatraju da će dodavanjem obnovljenih betonskih stolova s novim nadstrešnicama i tendama ulica značajno promijeniti izgled i dobiti na atraktivnosti te da će to biti jedan od koraka ka izgradnji novog vizualnog dojma i identiteta tržnice Brajda.


Betonski stolovi


Odgovorili su nam i zašto su neki betonski štandovi uklonjeni.


– Točno je, već su takvi štandovi upućeni na obnavljanje kao i betonski stolovi s Centralne tržnice. U sljedećih nekoliko tjedana stari betonski stolovi na Centralnoj tržnici trebali bi u potpunosti biti zamijenjeni obnovljenim betonskim stolovima te će se nakon toga pristupiti zamjeni i postavljanju obnovljenih betonskih stolova na Brajdi – kažu u Rijeka plusu, dodajući da novi raspored na vanjskom području Brajde uključuje kioske, betonske i drvene stolove i planiran u što skorije vrijeme kako bi se građani što prije navikli na novi vizualni izgled i raspored tržnice.


Što se tiče unutarnjeg paviljona, u Rijeka plusu tvrde da se plan nije mijenjao. Ocijenjeno je da prizemlje paviljona Brajda odgovarajuće funkcionira i dodatnom obnovom i investicijama u prizemlje paviljona privući zakupnike u preostale prazne prodajne prostore.


U gradskoj tvrtki očekuju i predviđaju da će se promjenama koje donosi novi Tržni red povećati potencijal za razvoj tržnice Brajda i postići njezina aktualizacija, a time i od veće koristi stanovnicima Brajde, ali i svih građana Rijeke.