Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
14. prosinca 2019.
Na potezu - politika

NA PREKRETNICI Može li Zračna luka Rijeka po broju putnika dostići Pulu i Zadar?

NA PREKRETNICI Može li Zračna luka Rijeka po broju putnika dostići Pulu i Zadar?
NA PREKRETNICI Može li Zračna luka Rijeka po broju putnika dostići Pulu i Zadar?
Autor:
Objavljeno: 20. studeni 2019. u 7:17 2019-11-20T07:17:53+01:00

S ovom brojkom od 200 tisuća putnika, smatram da smo došli do našeg maksimuma onog što smo s Turističkom zajednicom Kvarnera i lokalnih samouprava mogli napraviti. Sada je na potezu većinski vlasnik i politika. Treba jasno reći da trenutno imamo političke adute koje moramo iskoristiti

Zračna luka Rijeka ove će godine, prvi put u svojoj povijesti doseći promet od 200 tisuća putnika. U proteklih sedam-osam godina, aerodrom na Krku prošao je put od Zračne luke kojoj je prijetilo zatvaranje, s prometom od jedva pedesetak tisuća putnika, zgradom koja je izgledala kao da je vremeplovom prebačena s početka sedamdesetih godina i poslovanjem koje je ovisilo o dotacijama iz proračuna korisnika, do aerodroma koji uspijeva pokriti troškove poslovanja, ostvarujući pri tom i zaradu, a više od trideset milijuna kuna uloženo je u obnovu zgrade, nove sadržaje, kao i potrebnu infrastrukturu i opremu.

Koliko god na prvi pogled zvučalo dobro, Rijeka po zračnom prometu i dalje debelo zaostaje za svim zračnim lukama u Hrvatskoj, osim Osijeka. Zagreb, Split i Dubrovnik putnike broje u milijunima pa se s njima ne treba ni uspoređivati, ali Pula i Zadar koji su slično kao Rijeka, izrazito sezonski aerodromi, premašuju brojku od pola milijuna putnika godišnje, što je cilj kojemu teži Zračna luka Rijeka. S 200 tisuća putnika nije mu ni blizu, no rast putničkog prometa posljednjih godina pokazuje da mjesta za napredak itekako ima, a Zračna luka Rijeka je na svojevrsnoj prekretnici na kojoj će politika, odnosno suvlasnici, od kojih je s 55 posto udjela najveći Republika Hrvatska, a slijedi Primorsko-goranska županija s 20 posto, morati zajedno s turističkim gospodarstvom države i regije, povući prave poteze kako bi Rijeka barem dostigla Zadar i Pulu, od čega bi upravo turistički sektor imao najviše koristi, kao i gospodarstvo u cjelini

Okrenuti trendovi

Zamjenik primorsko-goranskog župana Marko Boras Mandić kaže kako je županija postavljanjem nove uprave i ulaganjima okrenula negativne trendove koji su na aerodromu vladali do pred sedam godina.

- S ovom brojkom od 200 tisuća putnika, smatram da smo došli do našeg maksimuma onog što smo zajedno s Turističkom zajednicom Kvarnera i lokalnih samouprava mogli napraviti. Uspjeli smo zaustaviti gašenje Zračne luke, kada se na državnoj razini smatralo da ona Hrvatskoj nije potrebna. Tada se prvenstveno poticao razvoj zadarskog aerodroma koji je s petnaestak tisuća putnika došao na današnjih preko pola milijuna, kao i Pule. Nažalost, tada su i mnogi eminentni turistički djelatnici na Kvarneru podržavali tezu da je ovo auto destinacija i da nam aerodrom ne treba. Uspjeli smo to demantirati, kaže Boras Mandić.

Kroz sustav udruženog oglašavanja županija i turističke zajednice ulažu oko šest milijuna kuna godišnje u razvoj avionskog prometa u Rijeci, no Boras Mandić smatra kako će, s izmjenama odredbi o naplati boravišnih pristojbi, turističke zajednice raspolagati s više novca koji treba usmjeriti ka avionskom prometu.

4061434

- Sada je na potezu većinski vlasik i politika. Treba jasno reći da trenutno imamo političke adute koje moramo iskoristiti - direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić, ministar prometa Oleg Butković i ministar Turizma Gari Capelli, tri ključne osobe za razvoj riječkog aerodroma, su iz ovog kraja i vjerujem da prepoznaju značaj druge turističke regije u Hrvatskoj i po mnogočemu drugog po redu grada. Ne treba tražiti nemoguće, nego samo ono što je ekonomski opravdano. Kada je Božidar Kalmeta bio ministar prometa, Zračna luka Zadar je rasla velikom brzinom,jednako kao što je Pula rasla za mandata ministra turizma Lorencina, jer su oni prepoznali potencijal tih aerodroma. Vjerujem da će spomenuti trojac jednako znati prepoznati potencijal riječkog aerodroma. U prvom redu da kroz program poticanih letova(PSO) Rijeka dobije barem sto tisuća sjedala godišnje, kao i da će se povećati sredstva za udruženo oglašavanje te da će se stvoriti uvjeti da Eurowings ili neka druga kompanija stvore svoju bazu na Krku. S ta tri uvjeta možemo doći do pola milijuna putnika. Imamo istog većinskog vlasnika, ali i totalno različitu politiku i ulaganja u aerodrome, pri čemu Rijeka dobiva najmanje, iako je riječ o aerodromu kojeg najviše treba razvijati. I to na način da, kao što iz razvijenijih županija financiramo razvoj manje razvijenih, tako se i iz zarade na većim aerodromima i od turističkih zajednica, može financirati razvoj riječke Zračne luke, kaže Boras Mandić.

Ispunjeni preduvjeti

Direktor Zračne luke Tomislav Palalić kaže kako bi se već samim izmjenama PSO programa poticanih letova unutar Hrvatske, ali i EU, (u kojemu Rijeka sada ima svega četiri tisuće subvencioniranih mjesta u avionima godišnje, a Pula i Zadar po sedamdesetak tisuća, Split preko 200 tisuća), u idućoj godini promet mogao povećati za dodatnih između 20 i čak 100 posto.

2253689

- S povećanjem broja putnika i operacija izravno utječemo na razvoj pratećih vanjskih pružatelja usluga, poglavito Hrvatske kontrole zračne plovidbe kao i INA d.d. i potičemo iste na razvoj svojih resursa na lokaciji Zračne luke Rijeka koji svojim radom uvelike utječu na pružanje usluga svih subjekata na Zračnoj luci Rijeka, kaže Palalić.

Zračna luka Rijeka je u proteklom periodu razrješila imovinsko pravne odnose na zemljištu na kojem se nalazi, dodaje, te su se time stekli temeljni preduvjeti za apliciranje na sve vrste izvora sredstava, posebno EU fondova na koje će Zračna luka prijavljivati za nove razvojne projekte.

Sljedeći preduvjet u smislu dogradnje infrastrukture kako bi se kapaciteti kako optimizirali tako i modernizirali u pojedinim dijelovima je izrada projektne dokumentacije te ishodovanje pripadajućih dozvola na čemu se intenzivno radi i to na većim projektima poput izgradnje pothodnika povezivanja zgrade putničkog terminala sa autobusnom stanicom na prometnici D102 Most – Grad Krk, proširenje platforme za zrakoplove te izgradnja uzletno sletne staze okomitog pravca prostiranja u odnosu na postojeću kako bi se anulirao negativan utjecaj bure na postojeću uzletno sletnu stazu a time i na raspoloživost iste 365 dana u godini, kaže Palalić.

Zračna luka Rijeka svoje je poslovanje u prošloj godini proširila i izvan okvira aerodroma pa sada pruža usluge školovanja i osposobljavanja aerodromskog osoblja, te pruža uslugu zaštitnog pregleda putnika na lošinjskom aerodromu, a za isti posao kani aplicirati i na velikim zračnim lukama čiji je promet veći od dva milijuna putnika te na malim sportskim aerodromima.

- Najdalje smo otišli na lokaciji aerodroma Vis gdje očekujemo Lokacijsku dozvolu i dozvolu Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo u skorom periodu te se čak nadamo isti staviti u funkciju za ljetnu sezonu 2020, kaže Palalić.

Što se tiče ulaganja dosadašnjih u sustav infrastrukture kao i opreme koja služi sigurnosti izvođenja zrakoplovnih operacija s ponosom ističe da je Rijeka danas među modernijim zračnim lukama u RH, a po neki sustavima i na prvom mjestu zahvaljujući Ministarstvu prometa i Primorsko goranskoj županiji kao dva najveća suvlasnika.
Usprkos istome navodimo da i dalje Zračna luka Rijeka u odnosu na sve ostale Zračne luke u kojima je RH većinski vlasnik prima izravno i neizravno kumulativno najmanje sredstava što i kroz sadašnje pokazatelje smatramo nedostatnim, no vrlo polako ali sigurno se i to mijenja zahvaljujući ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, kaže direkor.

Iz tog ministarstva na naša pitanja o budužem razvoju Zračne luke Rijeka te dodjeli većih poticaja, prvenstveno kroz PSO program, ističu kako je iz proračuna Ministarstva samo u protekle tri godine u riječki aerodrom uloženo preko 14 milijuna kuna, a u zadnjih sedam godina preko trideset milijuna.

3874154

Nadmašiti rekorde

- Zračna luka Rijeka je prošlu godinu obilježila sa povijesnim rekordima, ostvarivši ukupan promet od 183.606 putnika a taj trend se nastavlja i ove godine budući da rezultati u devet mjeseci govore o povećanju od 11,1 posto u odnosu na prošlu godinu. Ovako značajan rast putničkog prometa, između ostalog, rezultat je brojnih aktivnosti, napora, ali i financijskih sredstava koje su Uprava Zračne luke Rijeka, u suradnji sa Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture i ostalim dionicima uložili u uvođenje novih zračnih linija, kao i produljenje perioda operacija postojećih.

EPK 2020 i Hilton dovest će nove putnike

Zbog promjena trendova i turizmu, gdje posebno mlađe generacije danas putuju više puta godišnje, ali s kraćim brojem noćenja, aerodrom će imati sve važniju ulogu u razvoju turizma Rijeke i regije, smatra direktor TZ grada Rijeke Petar Škarpa. - Posebno se to odnosi na razvoj Rijeke kao city break destinacije, a iznimno važnu ulogu aerodrom će imati iduće godine kada je Rijeka Europska prijestolnica kulture i kada očekujemo velik broj gostiju koji će doći ciljano u Rijeku, da bi vidjeli neki od programa, a teško je očekivati da će zbog toga sjesti u automobil i voziti deset ili petnaest sati. Turistička zajednica surađuje sa Zračnom lukom, ali svakako ima mjesta za još bolju suradnju, posebno između hotelijera i drugih tvrtki koje imaju izravan interes u povećanju broja putnika na aerodromu. Uvjeren sam da će i otvaranje Hiltona na Kostabeli, kao prvog hotela nekog od velikih svjetskih hotelskih lanaca u našoj regiji, također imati pozitivan utjecaj na broj putnika na aerodromu, kaže Škarpa.

U odnosu na potencijal razvoja prometa u Zračnoj luci Rijeka nužno je u obzir uzeti planove Uprave kao i potencijal generiranja dodatnih ekonomskih aktivnosti i prometne potražnje u okruženju koje opslužuje Zračna luka Rijeka. Usporedbe sa ostalim zračnim lukama u Republici Hrvatskoj nisu zahvalne jer svaka posluje u okolnostima jedinstvenim za svoje okruženje gdje tržište nema jednaki potencijal ili ga ne realizira istom dinamikom.Vezano za PSO program, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture kontinuirano analizira postojeći PSO sustav s ciljem unaprjeđenja pa tako trenutno traje postupak analize mogućnosti uspostave linija između Zračne luke Rijeka i odredišta u drugim državama članicama EU, također u sklopu PSO sustava. Također, bitno je naglasiti kako će o ulaganjima u infrastrukturu zračne luke ali lokalne zajednice, prvenstveno turističkih subjekata, u velikoj mjeri ovisiti koliko će rasti broj putnika u Zračnoj luci Rijeka, poručuju iz Ministarstva.

Direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić ističe da Zračna luka Rijeka najveći prostor za povećanje broja putnika ima u sektoru turizma, budući da po broju aviogostiju Kvarner i dalje zaostaje za drugim turističkim regijama, a većim brojem linija, prema Staničižu, otvorila bi se i nova tržišta te produžila turistička sezona.
- Zračne luke imaju značajnu ulogu u razvoju svih turističkih destinacija jer omogućavaju brže i lakše putovanje na destinaciju što za određene segmente turista, kao i turiste s udaljenijih tržišta, predstavlja važan kriterij pri odabiru destinacije. Sukladno navedenim trendovima poželjno je da, zračne luke i primjerice hotelske kuće s destinacije, snažnije međusobno surađuju na uspostavi i održavanju poslovnih odnosa s organizatorima putovanja jer je to jedan od najefikasnijih načina putem kojeg se može pozitivno utjecati na povećanje broja letova. Dodatna sinergija svih dionika u zajedničkom nastupu i promociji na etabliranim i novim tržištima ključna je za snažnu marketinšku potporu u uvođenju novih aviolinija, kaže Staničić.

Trend u turizmu je, dodaje, da broj gostiju koji putuju avionima stalno raste pa tu vidi priliku i za Zračnu luku Rijeka.

- Prostora za daljnji rast i napredak svakako ima, posebice u turističkom smislu jer se luka nalazi na dobroj geografskoj poziciji u blizini najpopularnijih destinacija na Kvarneru, ali i u blizini ključnih cestovnih pravaca. U iskorištavanju navedenih potencijala te poticanju daljnjeg rasta prometa svoj će doprinos dati i Hrvatska turistička zajednica, prije svega kroz zajedničko udruženo oglašavanje sa strateškim partnerima. Kvarner ima sve potencijale za kvalitetno pozicioniranje kao avio destinacija na stranim emitivnim tržištima. U Hrvatskoj turističkoj zajednici, zajedno sa sustavom turističkih zajednica, u sklopu strateških projekata vrlo intenzivno surađujemo i podržavamo partnere, odnosno turoperatore i avioprijevoznike koji imaju programe za Hrvatsku pa tako i za Zračnu luku Rijeka. Za navedene aktivnosti smo u ovoj godini osigurali iznos od oko 40 milijuna kuna za provedbu strateških promotivnih kampanja na emitivnim tržištima, odnosno za strateške suradnje s avioprijevoznicima i turoperatorima koji u svojoj ponudi imaju organizirane programe za Hrvatsku, kaže Staničić.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.