Kao gljive poslije kiše

”Must have” lokalne samouprave: Nema grada ili općine u riječkom prstenu bez poslovne zone

Aneli Dragojević Mijatović

Foto D. Škomrlj

Foto D. Škomrlj

Paradoksalno, Grad Rijeka, kao središte urbane aglomeracije, i centar sa svim urbanim sadržajima, kojima se naravno koriste i žitelji okolnih općina i gradova, poslovne zone nema, iako su tu sjedišta brojnih tvrtki, koje investiraju i na Kukuljanovu. U Gradu to objašnjavaju nedostatkom prostora. No, i u Rijeci je ipak trenutačno u realizaciji jedna poduzetnička zona: Bodulovo, koja će, kažu u Gradu, baš zbog tog nedostatka prostora vjerojatno biti i jedina



RIJEKA Industrijska zona Bakar, u kojoj posluje 200 tvrtki s 4.000 zaposlenih, razvija se i nastoji brendirati kao najbolja poslovna zona u Hrvatskoj, a istražili smo kako po pitanju poslovnih zona stoje ostali gradovi i općine u riječkom prstenu. Nakon kratkog anketiranja ukupno sedam jedinica lokalne samouprave koje uključuju Čavle, Jelenje, Klanu, Viškovo, Kastav, Kraljevicu i Kostrenu, ispada da u okolici Rijeke nema grada ili općine koji nema svoju poslovnu zonu, odnosno radnu ili industrijsku zonu, što su varijacije na temu. Zone niču kao gljive poslije kiše. Imati poslovnu zonu, pričati o poduzetništvu, očito je jako moderno; poslovne zone naprosto su »must have«, a iako je to naravno u suštini dobro i pohvalno jer je normalno da jedinice lokalne samouprave traže način kako da privuku investitore i otvore nova radna mjesta, ključno je pitanje, kakav im je stvarni učinak. Paradoksalno, Grad Rijeka, kao središte urbane aglomeracije, i centar koji ima sve urbane sadržaje, kojima se naravno koriste i žitelji okolnih općina i gradova, poslovne zone nema, iako su u Rijeci sjedišta brojnih tvrtki, koje, usput rečeno, investiraju i na Kukuljanovu, a tu su i brojne državne tvrtke. U Gradu to objašnjavaju nedostatkom prostora. Kao što je poznato, podjelom na niz manjih jedinica lokalne samouprave nekadašnji prostor Zajednice općine Rijeka usitnjen je: sada ima puno gradskih i općinskih uprava, kao i puno poslovnih zona, dok je Rijeka stiješnjena u svojim administrativnim granicama. No, i u Rijeci je ipak trenutačno u realizaciji jedna poduzetnička zona: Bodulovo, koja će, kažu u Gradu, baš zbog tog nedostatka prostora vjerojatno biti i jedina. Grad Rijeka je naime u završnoj je fazi izgradnje ove poduzetničke zone, smještene zapadno od trgovačkog centra Pevec i u neposrednoj blizini Škurinjske ceste.


Poduzetno Viškovo


Poznata poduzetnička općina je Viškovo, koja ima radne zone Marišćina i Marinići. U radnoj zoni Marinići trenutačno djeluje preko 50 poduzetnika, a radna zona Marišćina još nije stavljena u funkciju. U Općini podsjećaju da su već niz godina prepoznati kao općina prožeta poduzetničkim duhom u kojoj tvrtke otvaraju svoje poslovne prostore i pogone. Prema podacima Fine, u 2016. je od 16.502 poduzetnika, čije je sjedište u jednoj od 429 općina, najviše bilo upravo u općini Viškovo, njih 490. Prema podacima HZZ-a, nezaposlenost je na 7 posto, što je na razini europskog prosjeka, odnosno bolje od hrvatskog prosjeka. Brojnost poduzetnika, te obrtnika, općinu svrstava među poduzetnički najaktivnije u Hrvatskoj. Gotovo sva poduzeća spadaju u skupinu mikro i malih poduzetnika, navode u Viškovu.


I Grad Kastav ima svoje poslovne zone, točnije radnu zonu Žegoti. Gradonačelnik Kastva Matej Mostarac kaže da su svjesni da se ne mogu uspoređivati s primjerice Kukuljanovom, to niti je cilj, niti je tehnički izvedivo s obzirom na površinu Kastva, ali se, dodaje, priča vezano za radnu zonu širi dalje, a tvrtke otvaraju i proširuju pogone.– Najveći su problem imovinsko-pravni odnosi jer je dosta zemljišta u privatnom vlasništvu te se za bilo kakvo širenje mora ulaziti u ta pitanja. Od djelatnosti, pretežito je riječ o trgovačkoj djelatnosti i nešto proizvodnje »mirnijeg« tipa. U Kastvu se dosta razvija IT sektor, međutim, to se ne veže uz radne zone nego uz poduzetničku djelatnost općenito. U planu je u nastavku radne zone osposobiti zonu gospodarenja otpadom, planira se reciklažno dvorište, sortirnice za neopasni otpad u skladu sa zero-waste orijentacijom, tumači Mostarac.

Pohvala ministru


Načelnica Općine Klana Željka Šarčević-Grgić kaže da ova općina ima više poslovnih zona koje su jako aktivne, u njima je dosta proizvodne djelatnosti, a najnovija se vijest veže uz poslovnu zonu Kunfin K-1, za koju su nedavno dobili suglasnost za parcelaciju od strane resornog Ministarstva za upravljanje državnom imovinom, što je preduvjet da se i ova zona stavi u funkciju u skladu s planovima Općine.


– Osobno sam ugodno iznenađena reakcijom Ministarstva, odnosno ministra Gorana Marića, kojeg ovim putem javno pohvaljujem, kaže Šarčević Grgić, te ističe i doprinos Županije koja je uključena u razvoj poslovnih zona. Općina Čavle ima dvije poduzetničke zone unutar kojih posluju gospodarski subjekti, i to Cernik i Soboli, te više poslovnih zona u fazi izgradnje, dok su dvije poslovne zone još u planu, proizlazi iz materijala koje su dostavili iz ove Općine. (Čavle, inače, imaju i jedan vrlo mali udio u Industrijskoj zoni Bakar.) Općina Jelenje je upravo prije nekoliko mjeseci stavila u funkciju svoju poslovnu zonu, te se, kako nam je potvrdio načelnik Robert Marčelja, očekuje da će ona biti poticaj razvoju i novom zapošljavanju. Riječ je o industrijskoj zoni Astra u Dražicama koja je nakon gotovo 20 godina u potpunosti stavljena u funkciju.

Iznad magistrale


I Općina Kostrena, potvrdio je načelnik Dražen Vranić, ima svoju poslovnu zonu Šoići, koja se počela formirati početkom 2000-tih, prostori su prodani korisnicima, od kojih su ih neki stavili u funkciju, a ne ki nisu, no u svakom slučaju zona je, kaže Vranić, aktivna. U perspektivi Općina ima namjeru širiti prostor poslovne zone iznad magistrale, no za to je potrebno ispuniti dosta preduvjeta, tumači načelnik, dodajući da se tvrtkama nastoji izaći ususret kako bi dolazile i investirale. Grad Kraljevica također ima svoju poslovnu zonu, potvrdio je gradonačelnik Dalibor Čandrlić. Kaže da u njoj posluje nekoliko gospodarskih subjekata, u najavi su tri do četiri nove investicije, a Grad financira i izgradnju nove ceste, uz sufinanciranje Županije, kako bi se poboljšala povezanost i uvjeti rada u zoni.