Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 3° 4n
Sutra: 3° 3° 4n
19. siječnja 2019.
Prva konferencija

MEĐUNARODNI ZNANSTVENI SAVJET RIJEČKOG SVEUČILIŠTA Jokić: Hrvatska akademska zajednica je klijentelistička

Foto S. Drechsler
Foto S. Drechsler
Autor:
Objavljeno: 7. srpanj 2018. u 8:43 2018-07-07T08:43:50+02:00

Komentirajući podatak da je u Hrvatskoj tek jedan posto stranih studenata, Boris Jokić je kazao da je razlog za to inercija hrvatske akademske zajednice koja je klijentelistička, a »tu prednjači zagrebačko sveučilište. Hrvatska sveučilišta, izuzev primjera kao što je riječko, nemaju razloga povećavati broj stranih studenata sve dok ih kao bumerang ne lupi u glavu demografska situacija«

RIJEKA U Hrvatskoj se 28 godina zanemaruju ključni resursi 21. stoljeća – odgoj, obrazovanje i znanost. Nismo svjesni da su to važni resursi, a osnovni razlog za to je što strukture vlasti u tim sektorima ne vide ništa privlačno – ustvrdio je na jučerašnjem okruglom stolu o budućnosti znanosti i visokog obrazovanja bivši voditelj kurikularne reforme Boris Jokić.

Okrugli stol

Okrugli stol je održan u sklopu prve Konferencije članova Međunarodnog znanstvenog savjeta Sveučilišta u Rijeci pod nazivom »Science first – Znanost, a ne predrasude« koja je na Kampusu okupila etablirane znanstvenike iz inozemstva, članove Savjeta. Riječ je o jedinstvenom tijelu u Hrvatskoj, a svjetski priznatim znanstvenicima na okruglom se stolu pridružio i predsjednik Savjeta za konkurentnost Urbane aglomeracije Rijeka Boris Popović koji je iznoseći podatke o Hrvatskoj napomenuo da hrvatska sveučilišta imaju svega jedan posto stranih studenata, a glavnim krivcem za takvu situaciju Jokić je imenovao upravo sama sveučilišta.

– Za vrlo mali broj stranih studenata razlog je inercija hrvatske akademske zajednice koja je klijentelistička, a tu prednjači zagrebačko sveučilište. Hrvatska sveučilišta, izuzev primjera kao što je riječko sveučilište, nemaju razloga povećavati broj stranih studenata sve dok ih kao bumerang ne lupi u glavu demografska situacija. Ono što znam iz vlastitog iskustva je i da je u Hrvatskoj vrlo teško biti inozemni profesor, jer moja je supruga znanstvenica koja je došla iz Kanade – istaknuo je Jokić.
Podsjećajući na rezultate nedavno predstavljenog istraživanja koje je zajedno s kolegicom Zrinkom Ristić Dedić proveo među hrvatskim srednjoškolcima, Jokić je kazao da su ti rezultati pokazali kako je u Hrvatskoj visoko obrazovanje postalo normativ, jer svega je 3,9 posto ispitanika kazalo da ne želi nastaviti obrazovanje nakon srednje škole. Međutim, to je istraživanje ukazalo i na činjenicu da su srednjoškolsko i visoko obrazovanje dvije odvojene sredine koje gotovo ne komuniciraju, jer u najvećoj mjeri srednjoškolci o nastavku školovanja dobivaju informacije od roditelja i prijatelja. Jokić je ujedno istaknuo i da su mladi ljudi sve više zainteresirani za prirodne znanosti, ali i da kod mladih postoji osobni optimizam, no istovremeno su pesimistični u pogledu budućnosti Hrvatske.

Odlazak mladih nije samo hrvatski specijalitet

Svoj rad predstavili su i prof.dr. Igor Mezić sa Sveučilišta u Kaliforniji Santa Barbara te prof.dr. Igor Žutić sa Sveučilišta u Buffalu, a hrvatski znanstvenici s inozemnih institucija odgovarali su i na pitanje masovnih odlazaka mladih iz Hrvatske. Prema mišljenju prof.dr. Preleca riječ je o prirodnom potezu koji bi bilo loše zaustaviti, ali ga treba kompenzirati stimuliranjem dolaska ljudi u Hrvatsku.
– Jedan indikator znanstvenog zdravlja je dolaze li u određenu sredinu raditi stranci, upozorio je prof.dr. Dražen Prelec.
Napuštanje zemlje, prema mišljenju prof. dr. Nenada Miščevića, nije hrvatski specijalitet, već se radi o ogromnom fenomenu koji je specijalitet svih postkomunističkih zemalja, a treba naći sredstava i motivacije za zadržati mlade ljude, dok je prof. dr. Žutić zaključio da nije pitanje zašto netko odlazi, već kako ljude vratiti.

– Glasovi tih mladih ljudi zahtijevaju radikalan zaokret u Hrvatskoj, jer mali pomaci neće ništa učiniti. Ova zemlja nije pesimistična, no može biti puno bolja nego što jest – kazao je Jokić.
U diskusiju o budućnosti znanosti i obrazovanja preko Skype veze iz San Franciska uključio se i prof. dr. Ivan Đikić koji je iznio mišljenje da Hrvatska ima bazen talenata i neorganizirano društvo što proizlazi iz nekvalitetnog obrazovanja.
– Slika društva je slika obrazovanja. Mladi vole svoju zemlju, ali odlaze ne zato što ne mogu ostvariti svoje ciljeve, već zato što je dugoročna perspektivnost slaba. Budućnost Hrvatske je takva da mladi nemaju sigurnost – naglasio je prof. dr. Đikić.

Uz prof. dr. Đikića na konferenciji Međunarodnog savjeta tijekom jutra članovi tog tijela su u maniri TED talksa predstavili svoj rad, ali i progovorili o problemima u znanosti. Tako je prof. dr. Dražen Prelec s Massachusetts instituta za tehnologiju ustvrdio da se u Hrvatskoj u znanost ulaže manje nego u nekim drugim zemljama, ali položaj znanosti svugdje je danas problematičan.

Paradoks

– Imamo paradoksalnu situaciju u kojoj se nijedno društvo neće odreći plodova znanosti, bez obzira na društveno uređenje i političku vlast. Svako društvo de fakto poštuje znanost, iako neka društva misle da mogu uživati plodove znanosti bez ulaganja u znanost i bez ulaganja u znanstvenike te žele smanjiti utjecaj znanosti u društvu. Pitanje nije poštuje li se znanost, nego koji je status znanstvenika. Znanstvenici se doživljavaju kao eksperti, a ekspertiza je danas na udaru, kazao je prof. dr. Prelec.
Navodeći kako je cilj jučerašnjeg okupljanja bio senzibilizirati znanstvenu i širu javnost o sve većem broju pseudoznanstvenih i nekih drugih antiznanstvenih tenedencija u društvu, rektorica riječkog Sveučilišta prof. dr. Snježana Prijić Samaržija također se osvrnula na ulaganje u znanost.

Populizam čisti sve što mu ne odgovara

Gostujući predavač Centralnog europskog sveučilišta (CEU) u Budimpešti prof. dr. Nenad Miščević osvrnuo se pak na odnos populizma prema društvenim znanostima, ustvrdivši kako se na CEU događa tragadija.
– Orban tjera CEU iz Budimpešte. To je daleko najkvalitetnije mađarsko sveučilište, a sad ispada da CEU mora napustiti Budimpeštu. Razlog je što je to sveučilište koje se koncentriralo na društvene i pravne znanosti i na kvotu domaćih mađarskih intelektualaca koji su jako kritični prema vlasti. Očito je da populizam pred sobom čisti sve što mu politički ne odgovara, ustvrdio je prof. dr. Miščević.

– Znanost nema alternativu. Želimo predstaviti ne samo naše ugledne znanstvenike u inozemstvu, nego i raspraviti situaciju u Hrvatskoj. U znanost se ne ulaže dovoljno i stoga želimo privući pažnju na to da znanost nije dovoljno naglašena čak ni deklarativno. Činjenica je da prema svim indeksima znanstvene institucije padaju, nisu kompetitivne, nisu dovoljno konkurntne, financirane, ali ni efikasne. Na neki način moramo dobro promisliti kako uhvatiti korak s Europom, jer alternative tome nema – upozorila je rektorica.
Iznoseći mišljenje da Rijeka već jest središte znanosti, ali može i bolje, prof. dr. Winfried Pickl s Medicinskog sveučilišta u Beču kao pozitivan primjer iznio je bečku praksu doktorskih studija koji daju potpore studentima, a s činjenicom da se može bolje, složila se i prof. dr. Aleksandra Kanjuo Mrčela sa Sveučilišta u Ljubljani.
– Situacija generalno nije jako dobra. Brojevi i podaci za Hrvatsku su lošiji nego u Sloveniji, a u Sloveniji sam jako kritična prema tome koliko ulažemo u znanost. Uvijek se može bolje, a u Hrvatskoj je taj prostor veći nego drugdje, međutim riječko sveučilište radi dobre poteze, otvara se i pokušava potaknuti nove trendove – zaključila je prof. dr. Kanjuo Mrčela.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka