Snimio:Silvano Ježina
Dnevno kroz Zavod prođe između 40 i 45 pacijenata svih dobi. Među tim pacijentima su i fonijatrijski pacijenti koji imaju poteškoće s glasom, no i prije, kada su logopedi bili u punom sastavu, imali smo 40-ak pacijenata dnevno. Mislim da ove brojke dovoljno govore koliko su nam potrebni logopedi, upozorava dr. Tatjana Šepić
RIJEKA Nedostatak logopeda sustavni je problem, upozorava dr. Tatjana Šepić, pročelnica Zavoda za audiologiju i fonijatriju u Kliničkom bolničkom centru Rijeka koji već duže vrijeme pokušava zaposliti barem jednog logopeda koji bi radio s djecom, ali i drugim bolničkim pacijentima, o čemu je naš list već više puta pisao. Iako KBC Rijeka u ovom trenutku nema logopeda, nakon bezuspješna tri natječaja na koja se nitko nije javio, na posljednji se natječaj ipak javila jedna kandidatkinja koja zadovoljava uvjete i koja bi, ako se odluči za posao u KBC-u Rijeka, na Zavodu za audiologiju i fonijatriju trebala početi raditi polovinom veljače.
– U ovom trenutku imamo dvije logopetkinje, no one su na porodiljnom dopustu. Po sistematizaciji imamo pravo na još dva logopeda jer naši logopedi su klinički logopedi, što znači da ne rade samo s predškolskom i školskom djecom, već i s pacijentima s naših klinika. Kod odraslih pacijenata prioritet je Klinika za neurologiju gdje logopedi obavljaju rehabilitaciju glasa kod, primjerice, moždanog udara, zatim u sklopu fizikalne medicine gdje rehabilitiraju pacijente te na Klinici za otorinolaringologiju gdje rehabilitiraju pacijente kod ugradnje glasovne proteze kod laringektomiranih pacijenata.
Naime, kod nas djeluje Klub laringektomiranih koji je osnovao dr. Robert Tićac, a sada ga vodi dr. Dijana Maržić i u kojem nam je također potreban i logoped i psiholog. Dnevno kroz naš Zavod prođe između 40 i 45 pacijenata svih dobi. Istina, među tim pacijentima su i fonijatrijski pacijenti koji imaju poteškoće s glasom, no i prije, kada su logopedi bili u punom sastavu, imali smo 40-ak pacijenata dnevno. Mislim da ove brojke dovoljno govore koliko su nam potrebni logopedi. KBC Rijeka i njegova uprava konstantno razmišljaju o potrebi logopeda o čemu svjedoče i natječaji koji se objavljuju. Nedavno su raspisana tri natječaja na koje se nitko nije javio po čemu možemo zaključiti da je nedostatak logopeda sustavni problem – objašnjava dr. Šepić.
Radije škola nego bolnica
Kad je riječ o javnom sustavu, logopedi između bolnica i škola u pravilu biraju rad u školama. Dr. Šepić kaže da bi za odgovor na pitanje zašto preferiraju rad u školama trebalo pitati njih, no uvjerena je da tome sigurno nije razlog manji opseg posla u školama.
Riječka bolnica uskoro će prva u Hrvatskoj izvesti zahvat liječenja glasnica botoksom. Dosad su se pacijenti na ovakve zahvate slali u UKC Ljubljanu na kojem su educirani riječki stručnjaci.
– Kolegica dr. Dijana Maržić bavit će se fonokirurgijom i kroz dva tjedna planiramo obaviti prvi zahvat liječenja glasnica botulinom. Dosad to nitko kod nas nije radio, već su se pacijenti slali u UKC Ljubljana na takve zahvate. Našem prvom zahvatu prisustvovat će i kolege iz Ljubljane, ali i naši neurolozi. Botulin poznat i kao botoks u glasnice se ugrađuje kad pacijent ima nepomičnu glasnicu i ima prostora između glasnica što rezultira šumnim glasom, koji je promukao i nerazgovijetan.
Botulin se uglavnom ugrađuje da bi se pojačala njezina masa tako da zdrava glasnica dotiče bolesnu i na taj se način pacijentu vraća glas. Pacijenti su izuzetno zadovoljni rezultatima jer se njihovom glasu vraća funkcija. S neurolozima surađujemo jer se kod ekstrapiramidalnih poremećaja također ugrađuje botoks da bi se glasnica opustila i da bi se pacijentima olakšao govor. Sam zahvat provdi se u lokalnoj anesteziji pod kontrolom ultrazvuka – ističe dr. Tatjana Šepić.
– Logopedi su i u školama jako zaposleni, no postoje neke olakotne okolnosti, poput činjenice da u školi nema rada s teškim pacijentima s klinika – smatra dr. Šepić.
Statistike pokazuju da je danas sve više djece s govornim poteškoćama. Stručnjacima je kod govornih poteškoća u djece jako bitna pravovremena roditeljska reakcija. Naime, roditelji su oni koji trebaju prvi uočiti problem, a tu su i vrtići i škole koje također upućuju djecu logopedu.
– Problem čitanja i pisanja, s druge strane, školski je problem koji bi trebali rješavati školski logopedi, psiholozi i defektolozi. Isto tako djeca koja imaju oštećen sluh, često se ne prepoznaju pravovremeno, a sluh i govor su jedna cjelina. Oslabljen sluh se odražava na govor te se ne može započeti s govornom rehabilitacijom ako se ne riješi problem sa sluhom, upozorava pročelnica riječkog Zavoda za audiologiju i fonijatriju koji je jedini samostalni zavod u Hrvatskoj u koji osim iz susjednih županija dolaze pacijenti s područja sve do Karlovca i Zadra.
– Što se tiče audiološke i fonijatrijske suvremene dijagnostičke aparature najnovijeg tipa, stojimo jako dobro. Možemo se pohvaliti i zahvaliti našoj upravi da nam uskoro stiže suvremena aparatura za dječju audiometriju koja bi trebala biti puštena u rad najkasnije za tri mjeseca. Naši mladi pacijenti, maleni i novorođena djeca, tako više neće morati odlazili u centar Suvag u Zagrebu.
Nažalost, na Zavodu za neonatologiju, uređaj za ispitivanje sluha kod novorođenčadi je u kvaru tako da smo nabavili kompletnu audiometriju, kako za novorođenu djecu, tako i za djecu predškolske i školske dobi. Nadam se dobroj suradnji s našim neonatolozima, sve u interesu naše djece. Naravno, suradnja s centrom Suvag u Zagrebu nastavit će se i dalje – tvrdi dr. Šepić.
Specifična struka
Dodaje kako dječja audiometrija ima svoje specifičnosti jer je prilikom pretrage djecu potrebno uspavati, što znači da će s novom aparaturom Zavod trebati i jednog anesteziologa. Novi uređaji omogućit će i dijagnostiku djece s poteškoćama u razvoju koje dosad nije bilo moguće pregledati u Rijeci.
– Na našoj Klinici za otorinolaringologiju ugrađuje se umjetna pužnica koje ugrađuje doc. dr. Marko Velepič. Godišnje ugrađujemo četiri umjetne pužnice, a pacijentima se sluh rehabilitira na našem Zavodu kod educiranih rehabilitatora i fonetičara. Imamo izvrsnu suradnju s KBC-om Sestre milosrdince s kojima smo nedavno organizirali i simpozij u Opatiji.
Nama u Rijeci bitno je da se zadrži cjelovitost Zavoda i visoka stručnost koju smo postigli, kao i hvatanje koraka s napretkom tehnologije. U ovom trenutku imamo šest kabina za ispitivanje sluha i ravnoteže, a to podrazumijeva šestero educiranih medicinskih sestara i tehničara jer je naša struka specifična. Na našem Zavodu rade tri liječnika supspecijalista – dva audiologa i jedan fonijatar.
U tijeku je natječaj za supspecijalizaciju za otorinolaringologe za audiologiju i fonijatriju. Naime, krajnje je vrijeme za takav natječaj jer se mi stariji približavamo mirovini i nikako kao pročelnica ne bih željela ostaviti praznu kuću bez nasljednika i bez mogućnosti daljnjeg razvoja – zaključuje dr. Šepić
