Natječaj INA-e i Novog lista

Izabrana tri najbolja ekoprojekta dječjih vrtića, osnovnih i srednjih škola te učeničkih domova

P. N.

Snimio Roni BRMALJ

Snimio Roni BRMALJ

Na natječaj su dostavljene prijave za 57 školskih ekoprojekata iz cijele Hrvatske



U povodu nove školske godine 2018./2019. INA i NOVI LIST su u listopadu ove godine otvorili natječaj kojim nagrađuju tri najbolja ekoprojekta dječjih vrtića, osnovnih i srednjih škola te učeničkih domova.


Na natječaj su dostavljene prijave za 57 školskih ekoprojekata iz cijele Hrvatske.


Komisija u sastavu: dr. sr. Koraljka Vahtar-Jurković, pročelnica Upravnog odjela za graditeljstvo i zaštitu okoliša Primorsko-goranske županije, Snježana Posjepal Tobijaš, rukovoditeljica Održivog razvoja i zaštite zdravlja, sigurnosti i okoliša Rafinerije nafte Rijeka i Bruno Lončarić, voditelj posebnih projekata Novog lista uz zahvalu i pohvalu svim dostavljenim projektima i školama odabrala je za nagrade ove  ekoprojekte:




 


1. NAGRADA (u ukupnoj vrijednosti od netto 7.000 kuna)


dijele dvije škole (svaka po netto 3.500 kuna) i to:


Osnovna škola Velika Mlaka za projekt Voštane umatalice za hranu – Voštalice


Voštane umatalice za hranu – Voštalice su novi proizvod koji će škola ponuditi kao zamjenu za dosadašnje načine pakiranja i skladištenja hrane koji se oslanjaju na korištenje plastičnih folija i vrećica. Voštane umatalice će biti izrađene od pamučnog materijala i pravog pčelinjeg voska uz dodatak jojobinog ulja. Voštane umatalice se mogu koristiti za prekrivanje posuda za čuvanje hrane, pakiranje sendviča i održavanje svježine raznih vrsta namirnica (povrća, kruha). Zbog svojstva materijala od kojeg su izrađene umatalice se mogu koristiti, uz pravilno održavanje, neograničen broj puta. Također, zahvaljujući vosku, koji prirodno posjeduje antibakterijske i antigljivične osobine, umatalice su sigurne za čuvanje hrane. Princip na kojem radi oslanja se na karakteristike voska, odnosno, njegovu topljivost. Koristeći toplinu vlastitih ruku voštalice možemo oblikovati, a one će taj isti oblik hlađenjem zadržati.


Tehnička škola Pula za projekt Navis


U suradnji sa Arheološkim muzejom Istre učenici su se odlučili za ovogodišnji projekt istražiti djelatnost brodogradnje u Istri koja postoji još od željeznog doba (X – II. st. pr. Kr.), kada su Histri i Liburni gradili male okretne brodice na vesla s jedrima. Brodovi, osobito trgovački jedrenjaci, gradili su se i u rimsko doba te u srednjem vijeku, ali su izvori o organiziranim brodogradilištima neznatni. Pomorski promet duž istarske obale najviše je bio razvijen od XIV. do XVII. st., kad je Venecija bila gospodarski na vrhuncu moći. S početnicima industralizacije sredinom XIX. st nastala su prva industrijska brodogradilišta u kojima su građeni brodovi male obalne plovidbe. Pojavom velikih parobroda, brodogradnja je u Istri oslabila. U Puli je 1856. godine osnovan Pomorski arsenal, nastavljač kojeg je Brodogradilište Uljanik. Aktualna zbivanja oko opstanka naše najduže djelatnosti u Istri, potaknula su ideju projekta “Navis”.


Učenici će uz prikupljanje povijesne građe sudjelovati na prikupljanju povijesne građe, na radionicama mjerenja, kartiranja i mapiranja lokaliteta brodova u suradnji s Arheološkim muzejom Istre, obrađivati će i pripremiti materijale za izradu 3D modela odabranih brodova uz prikupljenu građu i rezultate mjerenja, vrednovati će rezultate, obilaziti lokalitete, fotografirati nalazišta za prezentaciju. Nadalje, provesti će evaluaciju, izraditi će prezentacije i panoe sa izloženim primjerima brodova izrađenih  3D printerom i tetrapak ambalažom te ih predstaviti lokalnoj zajednici i sudjelovati će na međunarodnoj EKO Ljetnoj školi SEMEP (Vis) i tamo završno predstaviti svoj projekt Navis na nacionalnoj razini.


  1. NAGRADA (u vrijednosti netto 5.000 kuna)


dijele školske institucije (svaka po netto 2.500 kuna) i to:


 


Centar za odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju Podravsko sunce, Koprivnica za projekt Učionica u sjeni duda (murve)


Projektom “Učionica u sjeni duda” želimo učenicima omogućiti učenje na otvorenom, u učionici pod dudom. Cilj nam je oko stabla postaviti ugaonu klupu sa stolom za učenje i igru. Sjedeći na klupi učenici bi imali pogled na lijepo uređen park, voćnjak, povrtnjak i hotel za kukce. Boravak na otvorenom djeci je vrlo koristan i iz zdravstvenih razloga ali i vrlo motivirajući za usvajanje novih vještina i znanja. Učenje kroz iskustvo je učenje koje daje najbolje rezultate – umjesto nastavnih sredstava učenici bi učili iz neposredne stvarnosti, opažajući u prirodi. Obzirom da naši razredni odjeli broje do sedam učenika, nastavu pod dudom lako je moguće organizirati.


Dječji vrtić Križevci za projekt 1001 rajčica


 


Cilj projekta je upoznati djecu sa životnim ciklusom rajčice (od sjemenke do biljke i ploda) te im kroz igru i istraživačke aktivnosti pokazati različite vrste rajčica u svrhu promicanja ekološkog načina života u našem vrtiću. Zadaci su poticanje razvoja socijalnih vještina i suradnje kod rješavanja problema, pozitivnog stava prema prirodi i okolišu, svijesti o očuvanju okoliša, razvoja operativnog mišljenja (analiza i sinteza, usporedba, razvrstavanje prema očitim i posebnim obilježjima, zaključivanje). Nadalje, poticanje usvajanja pojmova vezanih za ekologiju, poticanje svijesti o dobrobiti i blagodati ljudskog kontakta s prirodom, svijesti o važnosti svakog živog bića, pa tako i biljke, stvaranje uvjeta za zadovoljavanje djetetove potrebe za samostalnošću, uspjehom i aktivnosti, poticanje razvoja fine motorike i okulomotorike, stvaralaštva (likovnog, literarnog, glazbenog, dramskog,…), poticanje suradnje Ustanove s roditeljima i lokalnom zajednicom te poticanje razvoja ekološke osjetljivosti kod roditelja i članova šire zajednice.


  1. NAGRADA (u ukupnoj vrijednosti od netto 3.000 kuna)


dijele jedna škola i jedan učenički dom (svaki po 1.500 kuna)  i to:


Osnovna škola Malinska – Dubašnica za projekt Hrast medunac – Dub (Quercus pubescens)


Hrast meditacije (Quercus pubescens) najzastupljenija je vrsta hrasta na našim otocima, u Istri i u priobalju, stoga postoji potreba da učenici bolje upoznaju tu biljku kako bi je mogli prepoznati i razlikovati od drugih biljnih vrsta i ostalih hrastova na našem području. Važno je znati da naša općina nosi naziv Malinska – Dubašnica i da svoje ime zahvaljuje upravo lokalnom nazivu za hrast medun. U prošlosti taj je hrast imao važnu ulogu u životu lokalnog stanovništva i nastanka naselja Malinska. Zadatak projekta je u uočavanju stabla meduna u okolici Škole, u vođenju dnevnika u promatranju meduna izmjene godišnjih doba, usvojiti nazive za dijelove meduna i nazive štetnika koji ga ugrožavaju u suradnji sa Šumarijom Senj, posaditi nekoliko mladica od ploda u suradnji s lokalnim rasadnikom i voditi dnevnik promatranja, surađivati s lokalnim obrtnicima, učiti o korištenju meduna kao gradivnog drveta. Nadalje, zadatak je i surađivati s lokalnim rasadnikom i ekološkom Udrugom Termen iz Malinske o koristi meduna u zdravstvene i ostale svrhe, surađivati s lokalnim pčelarima o koristi meduna u proizvodnji meda, posjetiti najstariji medun u PGŽ-u, izrađivati prigodne suvenire od različitih dijelova meduna te očuvati kulturni identitet.  


Prva sušačka hrvatska gimnazija u Rijeci za projekt: Održivi primorski vrt


Primorski vrt prirodna je, povijesna i kulturna baština našega kraja. Autentičan je po svojoj bioraznolikosti, okupan mirisima zaćinskog i ljekovitog bilja, prošaran raskošnim bojama, nastao intervencijom čovjeka i prirode. Daje prepoznatljivost prostoru koji okružuje, skroman je u svojoj raskoši, osebujan u svojoj ljepoti i identitet je sušačke gimnazije. Park Prve sušačke hrvatske gimnazije u Rijeci nastajao je u vrijeme njene izgradnje. Radi geografskog položaja i klimatskih uvjeta koji vladaju na tom području, obiluje stoljetnim stablima kao što su hrast medunac, bijeli grab, javor, cinika, koprivić te brojnim drugim biljnim vrstama. Od nastanka parka do danas učenici i nastavnici naše škole trudili su se očuvati njegovu posebnost. Organizirali su brojne ekološke akcije čišćenja, uređivanj, sadnje novog drveća, popisivanja i sistematiziranja biljnih vrsta o čemu postoje i zapisi u Izvješćima gimnazije. Akcije su imale veći i manji odjek, često je park ostavljen na brigu djelatnika i učenika škole bez veće fizičke i financijske pomoći njenih osnivača i Mjesnog odbora, o čemu smo svjedočili i 8. listopada 2018. u članku Novoga lista u kojemu stanovnici Bulevarda upozoravaju na njegovu zapuštenost i neodržavanje.


S tom spoznajom o problemu, razgovarali smo s učenicima i djelatnicima škole te došli do zaključka kako bi organiziranjem nove ekološke akcije za uređenje prostora u parku dobili mjesto za provođenje kvalitetnog vremena u učenju i relaksaciji.


 


.