Oralno zdravlje

Dvije trećine starijih osoba u Hrvatskoj pati od parodontnih bolesti

Barbara Čalušić

Bitna je preventiva i mijenjanje nekih ustaljenih gledišta. Potpuna je greška da se parodontitis, ili kako je se to popularno zove parodontoza, ne liječi. On se liječi i mora ga se izliječiti. No, tako postignuto zdravlje treba održavati



RIJEKA Unapređenje oralnog zdravlja djece i mladih, program koji već osam godina u Primorsko-goranskoj županiji provode Nastavni zavod za javno zdravstvo u suradnji Klinikom za dentalnu medicinu i Katedrom za dječju stomatologiju, proširit će se i na stariju životnu dob.


Prva od aktivnosti bit će tiskanje brošure brošure koja će biti podijeljena u domovima za starije osobe i klubovima umirovljenika. Prema riječima dr. Helene Glibotić Kresina, velik problem kad su u pitanju starije osobe i zdravlje njihovih zubi, predstavlja nedostatno praćenje njihovog oralnog zdravlja.


– Prema dostupnim podacima udio karijesa u starijoj dobi prelazi 30 posto, učestalost parodontnih bolesti je visoka, 64 posto osoba pati od nekog oblika gubitka zuba. Gubitak zuba u Hrvatskoj javlja se puno ranije nego u drugim europskim zemljama, a neku od složenih dentalnomedicinskih intervencija potrebno je provesti u čak 89 posto starije populacije.




Najčešći postupci vezani su uz plombiranje i vađenje, a tek 15 posto iznad 65 godina koristile su preventivnu stomatološku zdravstvenu zaštitu. Smatra se da pokretna starija osoba stomatologa posjeti između jednom i triput na godinu. U PGŽ je prošle godine samo 32 posto koristilo stomatološku zdravstvenu zaštitu i to uglavnom u terapijske svrhe – istaknula je Glibotić Kresina na jučeršnjoj konferenciji za novinare.


Suradnik u projektu Unapređenje oralnog zdravlja dr. Damir Jelušić upozorava pak da je karijes tipičan u mladoj i u starijoj dobi u kojoj problem broj jedan predstavljaju parodontne bolesti. Parodont je potporno tkivo zuba i sve što je vezano uz parodont, prema riječima dr. Jelušića, u perspektivi kao posljedicu ima gubitak zubi.



Kad je riječ o rezultatima programa, stanje je u nekim segmnetima dobro, a negdje se mora popraviti. To je i učinjeno s pomicanjem našeg programa u vrtiće jer je ustanovljeno da imamo CAP indeks u šestogodišnjaka veći od četiri, dok Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje da bude 1,5. Također, u 75 posto slučajeva šestogodišnjaci su imali karijes. Shvatili smo da prevenciju pomaknuti ranije i uključiti roditelje.


Naime, djecu što ranije odvesti stomatologu jer su mliječni zubi jednako važni kao i trajni, poručuje Danko Bakarčić, pedodont s Katedre za dječju stomatologiju Medicinskog fakulteta u Rijeci.



– Tu i dalje treba raditi puno, bitna je preventiva i mijenjanje nekih ustaljenih gledišta. Potpuna je greška da se parodontitis, ili kako je se to popularno zove parodontoza, ne liječi. On se liječi i mora ga se izliječiti. No, tako postignuto zdravlje treba održavati. Tu postoje sistemi kontrole koji bi također trebali biti dio javnozdravstvenog programa. I kad se zub izgubi, to treba sanirati i nadomjestiti ga jer je zubalo poput luka koji se urušava kad mu nedostaje jedna cigla – objasnio je Jelušić.


PGŽ Unapređenje oralnog zdravlja djece i mladih financira s 280 tisuća kuna, a program koji je u svojim počecima obuhvaćao šestogodišnjake i dvanaestogodišnjake, prije dvije godine proširen je na djecu koja pohađaju vrtiće u PGŽ-u. Programom četkanja zubi obuhvaćeno je sto posto djece u gradskim i općinskim vrtićima te 80 posto djece u privatnim vrtićima gdje djeca u svim odgojnim skupinama nakon podnevnog obroka peru zube. U Nastavnom zavodu za javno zdravstvo procjenjuje se da na ovaj način 60 posto djece predškolske dobi četka zube.