Natječaji

BIT ĆE POSLA Škole u PGŽ-u traže logopede, socijalne pedagoge, rehabilitatore, psihologe…

Ingrid Šestan Kučić

Foto: Vedran Karuza

Foto: Vedran Karuza

Natječaji su već objavljeni, a u školama već u samom startu postoji bojazan da će mjera zapošljavanja podbaciti. Razlog je deficit traženog kadra na tržištu rada, posebice logopeda



RIJEKA Čak tridesetak primorsko-goranskih osnovnih i srednjih škola do kraja studenog raspisat će natječaje za zapošljavanje stručnih suradnika, a tražit će se doslovce baš sve – od psihologa, pedagoga, socijalnih pedagoga, logopeda, edukacijskih rehabilitatora, pa sve do knjižničara. Riječ je o zapošljavanju pripravnika kroz mjeru Hrvatskog zavoda za zapošljavanje »Stjecanje prvog radnog iskustva/pripravništva« koja će na razini Hrvatske do kraja mjeseca u osnovnim i srednjim školama otvoriti petstotinjak radnih mjesta, a radi se o profilima stručnjaka za kojima škole već godinama vape.


Pojedine škole već su otvorile natječaje, a iako su svi ravnatelji s oduševljenjem dočekali mjeru koja će doskočiti dugogodišnjem problemu podkapacitiranosti stručnog kadra u školama, već u samom startu postoji bojazan da će mjera zapošljavanja podbaciti.


Razlog je deficit traženog kadra na tržištu rada. Jedna od prvih škola koja je raspisala natječaj je Osnovna škola Kantrida čija ravnateljica Sanja Kvaternik Hren ističe da je toj školi nasušno potreban logoped, međutim upravo zbog deficitarnosti tog kadra zatraženo je zapošljavanje i socijalnog pedagoga te učitelja edukacijskog rehabilitatora.


Nasušna potreba




– Treba nam logoped, no kako smo svjesni da logopeda nema, tražimo i druge profile. Logopeda u Rijeci kronično nedostaje na desetak adresa. Rijeka čak nema ni kliničkog logopeda, zbog čega se roditelji snalaze na svakakve načine. Idu s djecom i u Zagreb kako bi dobili rješenje o primjerenom obliku školovanja upravo zato jer takvo rješenje može napisati samo klinički logoped kojeg KBC Rijeka nema.



Iako mjera zapošljavanja pripravnika podrazumijeva zapošljavanje na određeno vrijeme, odnosno godinu dana, ravnatelji se nadaju da će nakon isteka mjere pripravnicima moći ponuditi stalno radno mjesto i napokon dugoročno riješiti podkapacitiranost stručnih timova u školama. Pravo prijave na natječaje imaju nezaposlene osobe koje su prijavljene u evidenciju nezaposlenih bez staža osiguranja u obrazovnoj razini u kojoj se prvi put zapošljavaju.


Financijska sredstva za plaće i prijevoz pripravnika tijekom trajanja pripravničkog staža financira Hrvatski zavod za zapošljavanje i to u visini od 100 posto iznosa pripravničke plaće koja iznosi 85 posto plaće radnog mjesta, a pripravnicima će se omogućiti i polaganje stručnog ispita čije će troškove snositi Ministarstvo znanosti i obrazovanja.



U Rijeci je takva situacija da se za logopedski tretman ni privatno ne može doći na red, a kamoli službenim putem. Logopedi koji rade po školama rade u neljudskim uvjetima s obzirom na broj djece s kojom rade. Još jedan logoped u Rijeci ne da bi imao što raditi, nego bi bio zaposlen cijeli dan. To je problem u cijeloj Hrvatskoj, jer logopedi se školuju samo u Zagrebu na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu koji godišnje upisuje 30 studenata, a to ne može pokriti potrebe cijele Hrvatske – ističe Kvaternik Hren.


Do kraja studenog moglo bi se dogoditi i da upisna kvota studija pedagogije riječkog Filozofskog fakulteta neće moći zadovoljiti sve potrebe škola Primorsko-goranske županije, jer kako ističe ravnatelj Prirodoslovne i grafičke škole Radenko Bradić, na natječaj te škole do sada su stigle tek tri prijave.


– Nama treba pedagog ili socijalni pedagog. Taj je profil stručnjaka deficitaran u jako puno škola nakon što je 2011. godine uvedena mjera zabrane zapošljavanja, a temeljem ove mjere dio tog deficita će se kompenzirati. Međutim, ono što je problem je da ne vjerujem da na Zavodu za zapošljavanje ima toliko pripravnika koliko nama treba. Samo u Primorsko-goranskoj županiji škole će tražiti tridesetak stručnjaka, a našoj školi sa Zavoda je upućeno svega njih troje. Mi smo među prvima objavili natječaj, a do kraja mjeseca to će učiniti još dvadesetak škola. Izlaznost sa studija pedagogije na godišnjoj je razini oko 25 studenata, a radi se o tome da to nisu sve studenti iz Rijeke, već iz drugih krajeva Hrvatske. Stoga je vrlo lako moguće da mjera zapošljavanja podbaci, pojašnjava Bradić.


Problem zamjena


Iako ističe da se radi o dobroj mjeri zapošljavanja koja će podići standard u školama, ujedno dodaje i da je mjera ograničavajuća, jer isključuje stručne suradnike koji imaju isksutva, a isto mišljenje dijeli i ravnateljica Prve riječke hrvatske gimnazije Jane Sclaunich koja je također raspisala natječaj za zapošljavanje pedagoga ili socijalnog pedagoga.


– S obzirom na broj učenika koji imamo, prema Državnom pedagoškom standardu imamo pravo na dva stručna suradnika, odobrili su nam jednog, a imamo veliku potrebu za pedagogom. Već i prije raspisivanja natječaja imali smo otvorene molbe nekoliko kandidata, no ipak je trebalo omogućiti većem broju kandidata mogućnost prijave, a ne samo onima bez dana staža i koji su prijavljeni na Zavod za zapošljavanje. Naime, postoji veliki broj mladih koji su radili na zamjenama svega nekoliko mjeseci i kojima je zbog toga onemogućeno sudjelovanje u ovoj mjeri zapošljavanja – zaključuje Sclaunich.