Posebnost ovih slikovnica je što su pisane dvojezično – na hrvatskom književnom standardu i na bribirskoj čakavštini, a malim čitateljima nude i učenje slova glagoljice, koja se u »Hrčku« pojavljuje kao veliko početno slovo svake pjesme, dok su u »Sovi« sve pjesme prevedene i na glagoljicu
Iz tiska su prije samo nekoliko dana izišle dvije slikovnice pod nazivom »Hrčak« i »Sova«, autorice Željke Jurčić-Kleković. Edukativne slikovnice pripremljene za učenike od prvog do četvrtog razreda osnovnih škola, kao i predškolski uzrast, ilustrirala je Libuša Kirac.
Obje knjige ujedno su i male glagoljske početnice, a posebnost im je to što su pisane dvojezično – na hrvatskom književnom standardu i na bribirskoj čakavštini, a malim čitateljima nude i učenje slova glagoljice, koja se u »Hrčku« pojavljuje kao veliko početno slovo svake pjesme, dok su u »Sovi« sve pjesme prevedene i na glagoljicu.
Kolijevka glagoljaštva
»Hrčak« je i u podnaslovu naznačen kao »mala glagoljska početnica«. Ova zbirka sadrži trideset pjesmica, onoliko koliko slova ima i abeceda. Poredak pjesama je takav da početna slova – pisana na glagoljici – predstavljaju red slova u abecedi. Svaku pjesmicu prati ilustracija Libuše Kirac, koju je slikovno prepričava. Prema riječima autorice, Željke Jurčić-Kleković, ideja je da se ovom knjigom glagoljica kao staro hrvatsko pismo približi djeci, i to već u najmlađoj dobi. »Sova« je nastavak priče o glagoljici za malene, ali ona staroslavensko pismo predstavlja na napredniji način jer je svaka od deset pjesmica prevedena na glagoljicu. Kao i u »Hrčku«, i pjesme u »Sovi« govore o životinjama, a prate ih vesele također ilustracije Libuše Kirac.
U pogovoru »Hrčku« autorica pojašnjava da je glagoljica staroslavensko pismo nastalo sredinom 9. stoljeća koje se u hrvatskim krajevima zadržalo do 19. stoljeća, iako ga već početkom 16. stoljeća polako potiskuje latinica te ističe značaj Vinodola u razvoju i širenju ovoga pisma: »Vinodol je jedna od hrvatskih kolijevki glagoljaštva, o čemu svjedoče brojni sačuvani zapisi i originalni kameni natpisi.
Ovdje najveći procvat doživljava za vrijeme vladavine slavnih obitelji Frankopana, te nešto kasnije Zrinskih, kada je u Vinodolu zabilježen najveći kulturni i gospodarski procvat, a to je razdoblje od 13. do 17. stoljeća. Stoga nije čudno što ova malena glagoljska početnica, prilagođena najmlađem uzrastu, nastaje upravo ovdje, u Vinodolu. Kako bi dječje oko navikla na ta čudna, ali lijepa slova, naučila ih prepoznavati. Slova glagoljaška koja je skupio hrčak.
Bogato stvaralaštvo
Autorice, Željka Jurčić-Kleković i Libuša Kirac, uspješno surađuju već dugi niz godina i njihovo je umjetničko stvaralaštvo, ali i dugogodišnje prijateljstvo, ostavilo dubok pečat na području Vinodola. Kada je o slikovnicama riječ, do sada su ih zajednički osmislile, napisale i oslikale tri – »Cvrčak«, »Anđeo vjetra« i »Anđelić Zvonko«. »Cvrčak« je također pisan dvojezično – hrvatskim standardom i bribirskom čakavštinom, i bio je kandidiran za najbolju hrvatsku dječju slikovnicu. Zajednički su pripremile i dvije poetsko-grafičke mape, »Putovima Frankopana Vinodolske općine« i »Glagoljica«.
Željka Jurčić-Kleković autorica je, osim pet slikovnica, i nekoliko zbirki poezije: »Mjesec na dlanu«, »Svitanje«, »Umorne zore«, »Pristanište u oluji«, »Pod sjenom ničega«, a napisala je i kratku priču »Put za Bijeg«. Uz dvije spomenute poetsko-grafičke mape koje je izradila u suradnji s Libušom Kirac, potpisuje još nekoliko mapa izrađenih u suradnji s drugim akademskim slikarima: »Umorne zore«, »Bribir«, »Vinodol«, »Oči pune prašine« i »Sjene hodaju noću«. Diplomirala je filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, dok je titulu magistrice društvenih znanosti stekla na Fakultetu za hotelski i turistički menadžment u Opatiji, članica je Hrvatskog filozofskog društva i Matice Hrvatske, te Kulturno-umjetničkog društva Bribir.
Donedavno je Željka Jurčić-Kleković bila na dužnosti pročelnice Jedinstvenog upravnog odjela i voditeljice Odsjeka za kulturu u Vinodolskoj općini, a od početka ove godine radi kao ravnateljica Narodne knjižnice i čitaonice »Bribir«, a i je vršiteljica dužnosti ravnateljice Centra za kulturu »Katarina Zrinski«, ustanove koja je još u osnivanju i za početak potpunog djelovanja i dalje čeka na suglasnost Ministarstva kulture.
Ilustratorica slikovnica, Libuša Kirac, akademska je slikarica koja je diplomirala na Akademiji likovnih umjetnosti. Prvenstveno je slikarica grafičarka, ali radi i u mnogim drugim tehnikama koje omogućuju brz i slobodan način izražavanja. Članica je Hrvatskog društva likovnih umjetnika i Zajednice umjetnika Hrvatske.
Njihove zajedničke male glagoljske početnice, naslovljene »Hrčak« i »Sova«, javnosti bi trebale biti predstavljene povodom Noći knjige, koja se ove godine obilježava 23. travnja.