Osnove glagoljice

“Hrčak” i “Sova” djecu uče prva glagoljska slova

Anto Ravlić

Posebnost ovih slikovnica je što su pisane dvojezično – na hrvatskom književnom standardu i na bribirskoj čakavštini, a malim čitateljima nude i učenje slova glagoljice, koja se u »Hrčku« pojavljuje kao veliko početno slovo svake pjesme, dok su u »Sovi« sve pjesme prevedene i na glagoljicu



Iz tiska su prije samo nekoliko dana izišle dvije slikovnice pod nazivom »Hrčak« i »Sova«, autorice Željke Jurčić-Kleković. Edukativne slikovnice pripremljene za učenike od prvog do četvrtog razreda osnovnih škola, kao i predškolski uzrast, ilustrirala je Libuša Kirac.


Obje knjige ujedno su i male glagoljske početnice, a posebnost im je to što su pisane dvojezično – na hrvatskom književnom standardu i na bribirskoj čakavštini, a malim čitateljima nude i učenje slova glagoljice, koja se u »Hrčku« pojavljuje kao veliko početno slovo svake pjesme, dok su u »Sovi« sve pjesme prevedene i na glagoljicu.


Kolijevka glagoljaštva


»Hrčak« je i u podnaslovu naznačen kao »mala glagoljska početnica«. Ova zbirka sadrži trideset pjesmica, onoliko koliko slova ima i abeceda. Poredak pjesama je takav da početna slova – pisana na glagoljici – predstavljaju red slova u abecedi. Svaku pjesmicu prati ilustracija Libuše Kirac, koju je slikovno prepričava. Prema riječima autorice, Željke Jurčić-Kleković, ideja je da se ovom knjigom glagoljica kao staro hrvatsko pismo približi djeci, i to već u najmlađoj dobi. »Sova« je nastavak priče o glagoljici za malene, ali ona staroslavensko pismo predstavlja na napredniji način jer je svaka od deset pjesmica prevedena na glagoljicu. Kao i u »Hrčku«, i pjesme u »Sovi« govore o životinjama, a prate ih vesele također ilustracije Libuše Kirac.




U pogovoru »Hrčku« autorica pojašnjava da je glagoljica staroslavensko pismo nastalo sredinom 9. stoljeća koje se u hrvatskim krajevima zadržalo do 19. stoljeća, iako ga već početkom 16. stoljeća polako potiskuje latinica te ističe značaj Vinodola u razvoju i širenju ovoga pisma: »Vinodol je jedna od hrvatskih kolijevki glagoljaštva, o čemu svjedoče brojni sačuvani zapisi i originalni kameni natpisi.


Ovdje najveći procvat doživljava za vrijeme vladavine slavnih obitelji Frankopana, te nešto kasnije Zrinskih, kada je u Vinodolu zabilježen najveći kulturni i gospodarski procvat, a to je razdoblje od 13. do 17. stoljeća. Stoga nije čudno što ova malena glagoljska početnica, prilagođena najmlađem uzrastu, nastaje upravo ovdje, u Vinodolu. Kako bi dječje oko navikla na ta čudna, ali lijepa slova, naučila ih prepoznavati. Slova glagoljaška koja je skupio hrčak.


Jer glagoljica je važna sastavnica hrvatske kulture, značajan dio hrvatskog kulturnog identiteta, njegova odrednica. Ona čini nezaobilazan dio entiteta naše opstojnosti, samo naše biće. Hrvatski je narod duboko ukorijenjen u slovo glagoljaško. Ono, jednako tako duboko, usječeno je u narod hrvatski«. »Hrčak« i »Sova«, osim što imaju edukativan karakter, daju veliki doprinos očuvanju vinodolske, ali i hrvatske kulturne baštine.

Bogato stvaralaštvo


Autorice, Željka Jurčić-Kleković i Libuša Kirac, uspješno surađuju već dugi niz godina i njihovo je umjetničko stvaralaštvo, ali i dugogodišnje prijateljstvo, ostavilo dubok pečat na području Vinodola. Kada je o slikovnicama riječ, do sada su ih zajednički osmislile, napisale i oslikale tri – »Cvrčak«, »Anđeo vjetra« i »Anđelić Zvonko«. »Cvrčak« je također pisan dvojezično – hrvatskim standardom i bribirskom čakavštinom, i bio je kandidiran za najbolju hrvatsku dječju slikovnicu. Zajednički su pripremile i dvije poetsko-grafičke mape, »Putovima Frankopana Vinodolske općine« i »Glagoljica«.


Željka Jurčić-Kleković autorica je, osim pet slikovnica, i nekoliko zbirki poezije: »Mjesec na dlanu«, »Svitanje«, »Umorne zore«, »Pristanište u oluji«, »Pod sjenom ničega«, a napisala je i kratku priču »Put za Bijeg«. Uz dvije spomenute poetsko-grafičke mape koje je izradila u suradnji s Libušom Kirac, potpisuje još nekoliko mapa izrađenih u suradnji s drugim akademskim slikarima: »Umorne zore«, »Bribir«, »Vinodol«, »Oči pune prašine« i »Sjene hodaju noću«. Diplomirala je filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, dok je titulu magistrice društvenih znanosti stekla na Fakultetu za hotelski i turistički menadžment u Opatiji, članica je Hrvatskog filozofskog društva i Matice Hrvatske, te Kulturno-umjetničkog društva Bribir.


Donedavno je Željka Jurčić-Kleković bila na dužnosti pročelnice Jedinstvenog upravnog odjela i voditeljice Odsjeka za kulturu u Vinodolskoj općini, a od početka ove godine radi kao ravnateljica Narodne knjižnice i čitaonice »Bribir«, a i je vršiteljica dužnosti ravnateljice Centra za kulturu »Katarina Zrinski«, ustanove koja je još u osnivanju i za početak potpunog djelovanja i dalje čeka na suglasnost Ministarstva kulture.


Ilustratorica slikovnica, Libuša Kirac, akademska je slikarica koja je diplomirala na Akademiji likovnih umjetnosti. Prvenstveno je slikarica grafičarka, ali radi i u mnogim drugim tehnikama koje omogućuju brz i slobodan način izražavanja. Članica je Hrvatskog društva likovnih umjetnika i Zajednice umjetnika Hrvatske.


Njihove zajedničke male glagoljske početnice, naslovljene »Hrčak« i »Sova«, javnosti bi trebale biti predstavljene povodom Noći knjige, koja se ove godine obilježava 23. travnja.