Processs Montanus

Tetinja jama – od prapovijesti do Turaka: Arheološki potencijal Gorskog kotara vrlo je velik

Marinko Krmpotić

Foto: Marinko Krmpotić

Foto: Marinko Krmpotić

U spilji smještenoj ponad Lukovdola pronađeni su ulomci keramike iz drugog tisućljeća prije Krista kad su na tom području živjeli Japodi, ali i keramika iz 15. i 16. stoljeća, najvjerojatnije iz doba turskih osvajanja kad je spilja služila kao sklonište stanovništvu, kaže Paula Androić Gračanin



Nakon što je tijekom proteklih desetak godina na području Gorskog kotara provedeno nekoliko zanimljivih istraživanja na raznim lokalitetima (Lokve, Lič, Lukovdol…), neki od uglednih hrvatskih arheologa u niz su navrata isticali kako su arheološki potencijali Gorskog kotara vrlo veliki.


Dokaz toj tvrdnji su i ovog ljeta provedena istraživanja u Tetinjoj jami, spilji smještenoj ponad Lukovdola. Na toj su lokaciji mladi arheolozi, među kojima i studenti arheologije zagrebačkog i zadarskog Sveučilišta, u proteklih petnaestak dana pronašli gotovo dvije stotine zanimljivih artefakata koji svjedoče o tome da su ovu u šumi dobro sakrivenu spilju ljudi koristili kao boravište ili pak sklonište u različitim razdobljima – u brončano doba, odnosno u drugom tisućljeću prije Krista kad se u toj spilji vjerojatno živjelo, pa i u srednjem vijeku i razdoblju turskih osvajanja kad je Tetinja jama ljudima vjerojatno služila kao mjesto gdje su se mogli skloniti i živjeti nekoliko dana dok turska vojska ne ode.


Naravno, sve su ovo za sada pretpostavke koje će svoju potvrdu ili odbijanje dobiti nakon što nalazi iz Tetinje jame prođu detaljnu analizu, govori nam Paula Androić Gračanin, diplomirana arheologinja voditeljica istraživanja u Tetinjoj jami.





Maja Vidović, Petar Krnjus, Tomislav Ivančić i Martina Korić, studenti Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru ekipa su koja je radila pri našem dolasku u Tetinju jamu. Uz njih tu su ranije bile i studentice arheologije Erika Petelin i Antonija Podobnik, obje Goranke, kao i Paula Androić Gračanin koja ističe kako je lijepo da arheologija sve više zanima mlade Gorane te da se nada da će u budućnosti biti još Gorana i Goranki koje privlači arheologija.



Keramički lonci


– Dvotjedna istraživnja vrši Edukacijski istraživački centar »Procesus Montanus«. Riječ je o dva istraživanja od kojih je jedno vezano uz Tetinju jamu, a drugi uz tzv. rekognisciranje, odnosno terenski obilazak kako bi se pronašle neki novi ili utvrdili poznati arheološki lokaliteti. Tetinja jama je lokalitet znan još od sredine sedamdesetih godina prošlog stoljeća, ali je slabo bio istraživan, mada se znalo da je tu pronađeno dosta starih keramičkih lonaca iz doba prapovijesti.


Istraživanje smo proveli na tri lokacije – predšpiljskom prostoru, ulaznom dijelu i unutarnjem dijelu špilje. Upravo taj unutarnji dio mjesto je gdje smo pronašli najviše dijelova, tzv. ulomaka prapovijesne keramike iz drugog tisućljeća prije Krista. Ti nalazi, po sadašnjim procjenama, odgovaraju vremenu kad su na ovim područjima živjela različita plemena, a potom i Japodi, a ova će istraživanja pružiti priliku da se to detaljno istraži. Suprotno tim nalazima na predšpiljskom prostoru i ulaznom dijelu u Tetinju jamu pronašli smo ulomke keramike iz 15. i 16. stoljeća, najvjerojatnije iz doba turskih osvajanja kad je ova spilja služila kao sklonište stanovništvu pred naletima turske opasnosti.



Maja Vidović, Petar Krnjus, Tomislav Ivančić i Martina Korić, studenti Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru ekipa su koja je radila pri našem dolasku u Tetinju jamu. Uz njih tu su ranije bile i studentice arheologije Erika Petelin i Antonija Podobnik, obje Goranke, kao i Paula Androić Gračanin koja ističe kako je lijepo da arheologija sve više zanima mlade Gorane te da se nada da će u budućnosti biti još Gorana i Goranki koje privlači arheologija.



Uz Kupu


Uz ova istraživanja koja su se već do sada pokazala vrijednima pažnje, još i duže vršimo postupak rekognisciranja, odnosno traženja potencijalnih novih arheoloških lokaliteta. I tu smo bili vrlo uspješni jer smo na nizu lokacija pronašli između ostalog i nekoliko prapovijesnih špiljskih lokaliteta, odnosno ostatke prapovijesne keramike koja svjedoči da se na tim lokacijama nekada obitavalo. Najviše takvih pozicija našli smo uz samu Kupu što je bilo i za očekivati, a znatan ih je broj i na području oko Velikog Jadrča.


Posebno zahvaljujemo na pomoći lokalnom stanovništvu koje nas je uputilo na lokacije na kojima smo pronašli brojne arheološke pokazatelje, govori Paula Androić Gračanin dodajući kako je daljnja sudbina pronađenih artefakata ta da će najprije biti detaljno očišćeni, potom analizirana i utvrđena njihova starost nakon čega će ući u sastav muzejskih institucija nadležnih za ovo područje, točnije Povijesnog i pomorskog muzeja u Rijeci.


– Povijesni i pomorski muzej iz Rijeke te Arheološki muzej iz Zagreba prate naša istraživanja i vjerujem da ćemo baš uz njihovu pomoć, budući da smo pronašli niz zanimljivih nalaza, nastaviti rad na istraživanju goranskih arheoloških lokaliteta. Ove godine u planu je nastavak terenskih istraživanja rekognacijskog karaktera, a iduće godine novo područje istraživanja, bar kad je riječ o Gorskom kotaru, bit će područje centralnog i sjevernog dijela Gorskog kotara – najavila je voditeljica istraživanja Paula Androić Gračanin.