U toj pionirskoj generaciji šumarskih tehničara bilo je na početku 67 učenika, maturiralo ih je 47, a pozivu na obilježavanje pedesete godišnjice mature odazvalo ih se dvadeset i četvero
DELNICE U ljeto 1964. godine iz zgrade današnje Srednje škole Delnice u svijet je krenula prva generacija šumarskih tehničara koja je četverogodišnje školovanje kraju privela u tada pred četiri godine pokrenutoj Šumarskoj školi.
Pedeset godina kasnije, proteklog vikenda, u tu su se školsku zgradu iznova vratila 24 nekadašnja maturanata kako bi zajedničkim druženjem obilježilo punih pola stoljeća od mature i prisjetilo se svega onog što je u razdoblju od četiri školske godine činilo život prve generacije šumarskih tehničara.
Brojne su bile školske stručno-naučne ekskurzije i praktične vježbe za vrijeme ljetnog raspusta. Kroz te oblike rada redovno se odlazilo na Lošinj, tri dana boravilo na Risnjaku, posjećivala Postojna, Plitvice, Klek…
Ne samo Gorani
Na početku prve godine njihova školovanja za šumarskog tehničara, a to je bila školska godina 1960/61., u dva je odjeljenja upisano bilo 67 polaznika, 58 učenika i devet učenica. Razrednica 1a razreda bila je Dajana Dokmanović, a 1b je vodila Stanka Kružić.
Uz područje Gorskog kotara učenici su dolazili i s područja Senja, Novog Vinodolskog, Ogulina, Hrvatskog primorja i ostalih dijelova Hrvatske, a ta je zemljopisna različitost učeničkog sastava bila logična budući da su velike zasluge za osnivanje Šumarske škole u Delnicama imala tadašnja Šumska gospodarstva Delnice, Ogulin i Senj.
Nakon četiri godine predanog i kvalitetnog rada završnom maturalnom ispitu pristupilo je 47 učenika i učenica, a pozivu na obilježavanje pedesete godišnjice mature od te pionirske generacije šumarskih tehničara Primorsko-goranske županije odazvalo se njih dvadeset i četvero.
Druženje je počelo susretom pred školskom zgradom i zajedničkim fotografiranjem pred ulazom u zgradu da bi se potom nastavilo u jednoj od učionica gdje je uz prozivku uslijedilo i prisjećanje na danas tako davne, ali lijepe i nezaboravne dane, a kraj druženje dogodio se u u Lovačkom domu Delnice.
Pojedinosti o načina na koji su se školovali saznali smo iz teksta ing. Milana Ožure, upravitelja Šumarske škole 1970. godine koji je pišući tekst o prvih deset godina rada te ustanove progovorio o svemu što je činilo školske obveze pa se tako može saznati da su u tijeku četverogodišnjeg školovanja budući šumarski tehničari slušali predavanja iz 30 predmeta od čega ih je 17 bilo stručnih.
Iz nekadašnjeg 1a na obljetnicu uz razrednika Nikolu Jugovića došli su Mira Arbanas, Blaženka Briški, Simo Bunjevac, Marija Curl, Velimir Čop, Josip Ferderber, Boris Lisac, Mirko Merle, Blaženka Pleše Mandić, Zlatko Pleše, Mile Počuča, Martin Samardžija i Ivanka Tomac Lučić. Iz 1b razreda uz razrednicu Stanku Kružić tu su bili još i Emir Brkić, Mladen Butina, Vjekoslav Bauer, Zlatko Gašparac, Dušan Gajić, Milan Krmpotić, Josip Milošević, Mladen Majnarić, Milan Špalj, Alojzije Štimac i Josip Tomac.
Odgovorni samo mi
»Prve praktične radove započeli smo s našim učenicima u Gerovu, u šumskom predjelu Pintarica 1963. godine. Podigli smo plantažu topole »Plana« u Sungerskom Lugu, izvodili radove na spaljivanju grana, korova i pošumljavanja na šumskom predjelu Počivalnik, gospodarska jedinica Brod na Kupi, proveli u kolovozu i rujnu 1963. godine kvalitetnu analizu bukovih sastojina za šumarije Delnice, Ravna Gora, Mrkopalj, Crni Lug, Gerovo i Prezid, podigli plantažu u Josipdolu, radili na pošumljavanju u Vrbovskom…« nabraja ing. Ožura zaključujući svoj tekst dojmljivom rečenicom: »U prošlosti smo mogli pripisati krivnju Mlečanima, Turcima i drugim zavojevačima, ali danas svu odgovornost za održavanje šuma na ovom osjetljivom terenu snosimo samo mi i nitko drugi.«
Ove su se rečenice pripadnici te prve generacije šumarskih tehničara Šumarske škole Delnice i držali. Najveći dio njih radio je u šumarstvu, znatan broj završio je Šumarski fakultet, neki su se okrenuli i drugim strukama kao što je pravo, ali bez obzira što radli i čime se bavili ostavili su iza sebe značajan trag i sigurno je da su svojim radom u posljednjih pola stoljeća dali veliki doprinos razvoju šumarstva na području Primorasko-goranske županije, pa i šire. Upravo stoga od srca im valja čestitati velikih i lijepih pedeset ljeta od ispita zrelosti.
