Projekt

STATUS QUO Lokvarci podijeljeni oko izgradnje akumulacijskog jezera Križ potok

Marinko Krmpotić

Lokvarsko jezero već zauzima znatan dio površine Općine Lokve / Foto M. Krmpotić

Lokvarsko jezero već zauzima znatan dio površine Općine Lokve / Foto M. Krmpotić



LOKVE Iako je još potpuno neizvjesno hoće li naredne godine krenuti bilo kakve aktivnosti oko izgradnje jezera Križ potok, odnosno zahvata tzv. urona (neki kažu i uboda) u Lokvarsko jezero, ono što je potpuno izvjesno je da Lokvarcima nije nimalo svejedno hoće li tih aktivnosti biti, ili će iznova biti odgođene, kako se to kaže – »do daljnjeg«. Naime, natječaj vezan uz izgradnju Križ potoka pred više je od godinu dana poništen, a zastale su i aktivnosti oko urona. Sve to Lokvarce pomalo i raduje jer većina mještana ne gleda pozitivno na spomenute projekte, ponajprije stoga jer Lokve već i sada na svom području imaju velike vodne površine (Lokvarsko jezero, Mrzlovodičko jezero) od kojih lokalna samouprava i mještani nemaju neke posebne koristi, za razliku od državnih poduzeća kao što su Hrvatske vode i HEP koje na korištenju tih vodnih akumulacija ostvaruju lijepu dobit.


Sigurnost vodoopskrbe


Uron u jezero, strahuju Lokvarci, negativno će djelovati na turističke potencijale tog jezera koje predstavlja jedinu konkretnu korist mjestu, a izgradnja nove velike akumulacije dodatno će prostor Općine Lokve usmjeriti ka vodozaštitnom području, što znači i brojnim restrikcijama vezanim uz gradnju i druge aktivnosti na kojima vodom ne tako bogata područja kao Općina Lokve ostvaruju lijepe prihode.


Upravo stoga trenutačno stanje s oba spomenuta projekta članovima Općinskog vijeća Lokava predstavili su Boro Tomić, direktor »Komunalca« Delnice, Darko Dobrović, rukovoditelj službe za korištenje voda Vodno gospodarskog područja Rijeka te Bariša Matković, direktor projektantske firme koja je izradila svu potrebnu dokumentaciju za oba projekta. Uron ili ubod u Lokvarsko jezero je, istaknuo je Tomić, manji zahvat u kojeg se ide radi osiguranja vodoopskrbe cijelog ovog područja, a ne bi se koristio stalno, već samo u slučajevima incidentnih situacija ili kriza poput suše: »Sama gradnja ne bi bila poseban problem, niti bi narušila okoliš. Cijevi kojima bi se voda izvlačila iz jezera bit će u potpunosti ukopane u zemlju, a pumpa koja će vodu tjerati u njih bit će smještena pod vodom na četrdesetak metara dubine i desetak metara od obale nedaleko starog motela i sve po čemu će se vidjeti da se tu nešto nalazi bit će bove koje će biti u krugu od deset metara postavljene iznad nje i upozoravati da tu nije poželjno plivati.«, rekao je Tomić govoreći o ubodu/uronu, a pojašnjavajući stanje s izgradnjom novog akumulacijskog jezera koje bi također poboljšalo sigurnost vodoopskrbe cijelog Gorskog kotara, pa i Primorsko-goranske županije, Dobrović je rekao kako 80 posto od ukupne investicije osiguravaju Hrvatske vode:





Načelnik Općine Lokve Toni Štimac ne dvoji oko toga trebaju li Lokve dobiti puno više od višegodišnjeg korištenja ovih prostora za potrebe vodoopskrbe: »Svakako ćemo pripremiti i održati jednu posebnu sjednicu Općinskog vijeća Lokava na kojoj ćemo detaljno govoriti o projektu gradnje akumulacijskog jezera Križ potok, odnosno o tome što bi Lokve od toga mogle i trebale dobiti«, najavio je Štimac.



»Sve je spremno za lokacijsku dozvolu, glavni projekt je pred završetkom i nakon dobivanja lokacijske dozvole ići će se na dobivanje građevinske dozvole. No, predvidjeti daljnje aktivnosti i rokove nije lako. Teoretski bi novi natječaj mogao biti raspisan u prvom kvartalu naredne godine, odnosno izvođač će biti odabran do ljeta 2019. godine kad bi mogli početi i radovi. No, sve je to teorija i za sada nam je najbitnije osigurati svu potrebnu dokumentaciju, a nakon toga ćemo brinuti o dinamici realizacije.«, rekao je Dobrović.


Širi društveni interes


Lokvarci dobro znaju da su oba najavljena projekta od, kako se to kaže, šireg društvenog interesa i da će se u njih vrlo vjerojatno ići bez obzira na eventualno neslaganje domaćeg stanovništva, ali nikako ne bi željeli da svi ti zahvati i »širi drušveni interes« mjestu i mještanima ne donesu nikakvu korist. Vid Arbanas, predsjednik Općinskog vijeća Lokava i poznati lokvarski obrtnik, smatra kako se znatan dio koristi koju će na području Lokava kroz gospodarenje vodama ostvarivati državne firme, mora osjetiti i u samom mjestu: »Predstavnici Općine Lokve moraju biti uključeni u sve pregovore oko realizacije tih projekata i osmišljavanja pravične naknade za korištenje prostora našeg područja. Ne smije nam se dogoditi da kao svojedobno Tribalj vuče vodu iz Lokvarskog jezera i naplaćuje je nekadašnjim postrojenjima na Krku.«, smatra Arbanas, a Sanja Beljan Brkić, čelnica HDZ-a, najjače lokvarske stranke koja u ovom sazivu djeluje u oporbi, drži kako ne treba čekati na početak gradnje novog akumulacijskog jezera, već tražiti određene benefite već i za tzv. ubod u jezero: »Sad se tvrdi da će to biti privremeni ubod, ali tko nam garantira da će se Križ potok uopće graditi? Ako ne dođe do gradnje hoće li onda privrememni ubod postati stalni i ne bi li već sada trebalo inzistirati da i od tih aktivnosti Lokve imaju neku rentu ili slično, tim više što će se taj zahvat dogoditi na jednom od turistički najzanimljivijih dijelova jezera.«, konstatira Beljan Brkić.