MRKOPALJ Tek koji dan  uoči 88. rođendana, nakon  višemjesečnih zdravstvenih  problema, u Domu umirovljenika na Kantridi ovog je  vikenda preminuo ugledni  goranski intelektualac, Mrkopaljac Franjo Starčević.  Ako se čovjekov život procjenjuje po tome koliko je  traga iza sebe ostavio u široj  zajednici, onda je  Starčevićev život itekako  imao smisla i značaja. Goranskoj javnosti dobro znan  još od doba tzv. hrvatskog  nacionalizma sedamdesetih  godina prošlog stoljeća,  Starčević postaje tijekom  posljednjih dvadesetak godina jedan od simbola goranskog, pa i hrvatskog mirotvorstva, a njegov konkretan  rad na terenu i stavovi koje  je zastupao, uvijek su od  strane predstavnika europskih institucija i udruga koje  su pomagale u uspostavi  mira i normalizaciji odnosa  na Balkanu, isticani kao uspješan primjer bijega od  mržnje, netolerancije i sukoba. No, put do takvog statusa i uvažavanja nije bio ni  lagan ni jednostavan. Štoviše, protekao je u zbivanjima koja sama po sebi nude  okvir za knjigu…

Rođen je 16. svibnja 1923.  godine u Mrkoplju, goranskom mjestašcu izražene  sklonosti katoličkoj vjeri pa  je i takvo okružje svakako  utjecalo na to da Starčević  kao dječak za svoj životni  poziv odabere zvanje  svećenika. 

Uvijek kontra struje

No, školovanje u sjemeništu u Senju surovo prekida  rat u kojem se mladi  Starčević, pomalo i neočekivano, opredjeljuje za partizane u čijim redovima će i  dočekati kraj rata, a ovakvi  neočekivani potezi utemeljeni na vlastitoj procjeni  situacije, a ne poštivanju  stavova mase, tipični će biti i  za njegov kasniji život.

U novostvorenoj državi  Starčević s uspjehom završava studij filozofije i  psihologije na Filozofskom  fakultetu u Zagrebu te pun  volje za prenošenjem znanja  najprije radi u jednoj srednjoj školi u Osijeku te potom  i na Visokoj industrijsko-pedagoškoj školi u Rijeci.  Početak sedamdesetih i  buđenje hrvatskog nacionalnog duha dočekao je, za  mnoge opet neočekivano, sa  simpatijama i javnom potporom, a kazna je bila surova  – 1971. godine dobio je otkaz, smijenjen je sa svih funkcija i dozvoljeno mu je raditi samo s autističnom djecom jer jedino na njih, smatralo se, neće moći djelovati  svojim nacionalizmom! Ubrzo je, iako je bio u naponu  snage, umirovljen i poslan u  Mrkopalj, uz jasnu poruku  kako ne smije istupati javno i  uključivati se u javni život.

U svom Mrkoplju  Starčević dočekuje i sve demokratske promjene s kraja  osamdesetih i početka devedesetih te se, jer mu više nije  tko imao što braniti,  uključuje i u politički život  svog mjesta kao vijećnik  HNS-a. Iako su mnogi u tim  trenucima od gotovo dva  desetljeća politički šikaniranog i progonjenog  Starčevića očekivali »hrvatovanje«, Franjo iznova čini  nešto što okolina – izuzev  onih koji ga jako dobro poznaju – ne očekuje. Naime,  umjesto mržnje i osvetoljubivosti prema bivšem sustavu i Srbima, Starčević u trenucima kada Hrvatsku trese  Domovinski rat odabire –  mirotvorstvo! 

Pješice pronosio ideju  mira

Uz dozvolu tadašnjih lokalnih vlasti, on početkom  90-ih pješice obilazi goranska sela sa srpskim življem  te komunikacijom i stalnim  susretima daje ogroman doprinos miru pa je među najzaslužnijima što je Gorski  kotar bio jedno od rijetkih  hrvatskih područja na kojem  je i u trenucima najžešćih  sukoba opstao suživot Hrvata i Srba.

Upravo tih dana kada je  poput Mesije širio ideju mira među ljudima koji su se  već gledali preko nišana, rodila se i ideja o Školi mira,  ustanovi koja će okupljati  djecu i mlade različitih nacija – ponajprije one zaraćenih naroda – te kroz zajednički rad, rasprave i  upoznavanja raditi na ideji  nenasilnog rješavanja sukoba, ideji učenja mira. Stvorena 1994. godine, ova je ustanova tijekom desetak godina  polučila sjajne rezultate i  postala zapažena na  međunarodnoj razini, davši  veliki obol ideji pomirenja i  umnogome je bila  Starčevićevo životno djelo,  realizacija ideje o miru, dobroti, praštanju, suradnji…  ideja kakvih će svijet uvijek  trebati. Kao što će trebati i  ljudi kakav je bio Franjo  Starčević. 

Pogreb velikog goranskog  intelektualca i mirotvorca  bit će obavljen u utorak u  rodnom Mrkoplju.