MRKOPALJ Kako se to i pretpostavljalo, prijedlog Ministarstva turizma RH o tome da se goranske turističke zajednice ukinu te udruže u jednu zajedničku ne nailazi baš svugdje na pristajanje, a prvi koji najavljuje da je protiv toga i da najvjerojatnije neće potpisati zajedničku odluku o pretvaranju dosadašnjih TZ-a u TIC-eve koji bi radili pod okriljem zajedničkog TZ-a, je načelnik Mrkoplja Josip Brozović koji nam je u usmenom i pisanom obliku izrazio svoje nezadovoljstvo vezano uz taj prijedlog. Brozović je, kaže, sudjelovao na dvjema nedavno održanim interaktivnim radionicama na temu razvoja goranskog turizma u organizaciji konzalting kuće Horwath koja je izradila novi Master plan razvoja turizma Gorskog kotara.

– Neosporno je da su odlično prepoznali problem goranskog turizma, ali to i nije bilo osobito teško, pogotovo ako smo objektivni. No, ono što mnogima pada u oči je njihovo traženje po sistemu svi ili nitko. Gasite vaše malene TZ-e i osnujte jednu. Jasna mi je definicija destinacije, ali uvjeravanje da je to jedini izbor zvuči mi malo ucjenjivački. Ako naručitelj vjeruje u uspjeh Master plana, neka onda odluku o gašenju TZ-a donese Ministarstvo turizma ili neka Vlada RH donese takvu odluku, govori Brozović napominjući da druga stvar koja mu smeta jest što se brendiranje TZ-a Gorskog kotara spominje tek u tragovima.

U Master planu razvoja turizma Gorskog kotara nema spomena o zasnježivanju skijališta ili sanjkališta / Snimio S. DRECHSLER

A gdje je logo?

– Naime, da je naručitelj – a to je Ministarstvo turizma i Hrvatska turistička zajednica – doista ozbiljan, naručio bi (paralelno s Master planom) dizajniranje logotipa TZ-a Gorskog kotara kod vrhunskih grafičkih dizajnera, a isto tako trebalo je, ozbiljnost radi, naručiti i izraditi marketinški plan novog TZ-a jer taj novi TZ to neće odraditi barem godinu dana. Sigurno im ne bi pala kruna s glave da osiguraju i početni kapital za početak rada novog TZ-a. Još je tu niz nedostataka. Primjerice, ne spominje se mogućnost stavljanja Bijelih i Samarskih stijena pod UNESCO, a žičare i vučnice spominju se tek forme radi i to u Skradu. Činjenica je međutim da je u Gorskom kotaru polovina svih postojećih žičara u RH. Zar one ne bi trebale biti od strateškog značaja za razvoj goranskog turizma? Ukoliko ih želimo revitalizirati, nužno je riješiti imovinsko-pravne odnose. Tu je nužno djelovanje Državne geodetske uprave koja se uopće ne spominje, a koja unatoč potpisanim ugovorima s nekim jedinicama lokalne samouprave uporno zaobilazi Gorski kotar. Također, nema spomena o zasnježivanju skijališta ili sanjkališta, ističe mrkopaljski načelnik, nezadovoljan što master plan niti u jednom dijelu ne spominje katastrofalnu demografsku sliku Gorskog kotara.

Bez obveza

– Nigdje se ne spominju obveze resornih ministarstava i Vlade RH prema Gorskom kotaru. Naime, oni često ističu ravnomjeran razvoj kao jedan od svojih prioriteta. To i vidimo u brojnim primjerima Slavonije, Dalmacije ili nedavno na otocima gdje je samo unatrag mjesec dana na području PGŽ-a potpisano projekata za više stotina milijuna kuna. Tako je Vlada RH za, primjerice, Mali Lošinj osigurala projekte vrijedne gotovo 500 milijuna kuna za aglomeraciju, turističku infrastrukturu i studiju održivosti. Zanimljivo je da se studija održivosti u Master planu Gorskog kotara ne spominje, vjerojatno zato jer znamo što bi pokazala! Tu su i dodatni projekti za uređenje, dogradnju ili rekonstrukciju luka kao što su Baška, Cres, Unije i Mrtvaška, koji se mjere u stotinama milijuna kuna. Upada u oči činjenica da se investicije vežu uz jedinice lokalne samouprave gdje je na vlasti trenutna politička opcija.

Uglavnom, Gorski kotar takva ulaganja može samo sanjati i to vrlo dobro znaju i Horwath(ovi) i naručitelj! Nažalost, ponekad pričamo (Cappelli) i pišemo (Horwath) samo da prekrijemo ono o čemu ne pričamo i ne pišemo! U takvoj konstelaciji zvijezda mislim da ću uskratiti svoj potpis na dokument koji se predstavlja kao božićni poklon Gorskom kotaru, ako ništa drugo, onda zbog činjenice da je »moja« direktorica TZ-a, uza zaista sve poštovanje, jednako sposobna kao i ministar turizma ili direktor HTZ-a«, zaključuje Josip Brozović.