Put milosrđu

Instruirao pastvu u Gorskom kotaru da migrantima ne daju hranu i vodu, pa sve brzo pobrisao

P. N.

Foto Reuters

Foto Reuters

Hrvatska je 500 godina bila predziđe kršćanstva i braniteljica Europe od islamskog krivovjerja. Nastavimo dalje ovu tradiciju i sačuvajmo Europu od najezde islamske ilegalne imigracije, poručio je velečasni



RIJEKA Svećenik Josip Tomić na Facebook stranici Župe Kupske doline pozvao je svoju pastvu da ne pomažu migrantima, ni na koji način. Instruirao ih je da im ne pružaju pomoć, ako im pokucaju na vrata, poručio im da im uskrate i hranu i vodu.


Svoj post pobrisao je nakon što ga je razgovarao s novinarom Indexa Denisom Mahmutovićem. No, ostao je screenshot posta iz kojeg se vidi da svećenik o migrantima govori kao krivovjernicima koji predstavljaju neposrednu opasnost Hrvatskoj i Europi.


“U ovom slučaju radi se o tzv. imigrantima najčešće muškarcima, vojnim dezerterima, koji se nisu htjeli odazvati pozivu legalne državne vlasti na obranu svoje domovine, kao i sumnjivim kretanjima žena i djece u cilju naseljavanja europskih kulturnih zemalja.


Poziv župljanima




Oni nisu spremni prihvatiti našu tradiciju, običaje i kulturu”, napisao je Tomić.


Stoga je uputio poziv župljanima:



“Stoga se pozivlju svi župljani da nikoga ne primaju u svoje kuće, ne daju hranu, vodu i prenoćište, te smjesta redarstvenoj vlasti prijave sve one koji nisu im poznati ili nepoznati prolaze našim državnim teritorijem jer oni predstavljaju neposrednu opasnost ne samo Hrvatskom narodu već i Europi.


Predziđe kršćanstva


Hrvatska je 500 godina bila predziđe kršćanstva i braniteljica Europe od islamskog krivovjerja. Nastavimo dalje ovu tradiciju i sačuvajmo Europu od najezde islamske ilegalne imigracije”, poručio je velečasni.



U razgovoru s novinarom Indexa, Tomić se opravdavao da je uputio upozorenje nakon, kaže, više provala migranata u više kuća u selu Kupari.


Ipak, priznao je da smatra normalnim migrantima pružiti pomoć hranom i vodom, iako to smatra zadaćom države jer da su u pitanju ekonomski migranti.


Cijeli razgovor moguće je pročitati ovdje.