Istraživanja kod Vrbovskog

IZVOR KAMAČNIKA MEĐU DUBLJIMA U HRVATSKOJ Speleolozi novim zaronom našli 23 metra dublje dno

Marinko Krmpotić

Foto G. Polić

Foto G. Polić

Istraživanja provedena prije osam godina ostavila su tek usmeni podatak da je ronjeno do dubine od 95 metara, a novim je zaronom ta granica nadmašena za 23 metra, pri čemu je očigledno kako to nije i dno izvora, što znači da je moguće ići i dublje 



Izvor Kamačnika, pritoka rijeke Dobre, smješten u zaštićenom području nedaleko od Vrbovskog, dubok je najmanje 118 metara što ga već sada svrstava u deset najdubljih izvora u Hrvatskoj, a nastave li se istraživanja lako je moguće da mali Kamačnik uđe u ugledno društvo tri najdublja riječna izvora Hrvatske! Ovaj se zaključak nameće nakon što je međunarodna ekipa od osmero ronilaca tijekom dvodnevnog napornog rada zaronila do spomenutih 118 metara iza kojih se, sigurno je, bezdan nastavlja!


Najzaslužniji za uspješnu realizaciju su članovi Udruge »Hyla« Speleološkog odsjeka HPD »Željezničar«, Društva za istraživanje i snimanje krških fenomena – »Dinaridi«, Udruge ADIPA i Speleološkog kluba »Ozren Lukić« koji su uz suradnju sa speleoroniocem Peterom Slokanom iz Slovenije i speleoroniocem Fredericom Swiercrynski te snimateljem Damjanom Krstinićem obavili speleoronilačka i biospeleološka istraživanja izvora Kamačnik.


Ledolom i u podzemlju 


Prvog dana istraživanja Peter Slokan i voditeljica tima Petra Kovad Konrad zaronili su na 102 metra dubine i postavili siguronosnu nit i ronilačke boce na dubini od 9 metara, 30 metara i 100 metara dubine. Zaron su završili nakon suženja na 101 metar dubine, a pri tome je izvršeno topografsko snimanje izvora. Slijedeći dan zaron vrši istaknuti francuski speleoronilac Frederic Swiercrynski do dubine 118 metara i utvrđuje da se i nakon suženja kanal nastavlja jednakih dimenzija otprilike sedam metara širine i osam metara visine. Problem pri zaronu stvarali su trupci koji su nakon ledoloma koji je pogodio Gorski kotar 2014. godine, potonuli na 20 metara dubine i skoro zatvorili ulazu u izvor. Pri ronjenju biospeleolozi prikupljanjem vodene spiljske faune otkrivaju postojanje nekoliko vrsta špiljskih račića.





Članovi istraživačkog tima bili su: Petra Kovač Konrad, mag. geografije – speleoronilac, Branko Jalžić, viši muzejski tehničar – speleolog, speleoronilac, Peter Slokan – speleoronilac, Frederick Swierczynski – speleoronilac, Roman Ozimec, dipl. ing. agronomije – biospeleolog, Vedran Sudar, mag. geologije – speleolog, Matea Talaja, mag. geografije – speleolog, Marko Budić, dipl. ing. geologije – speleolog te Gordan Polić speleoronilac.



Iako ovakva istraživanja nude nepoznanice i opasnosti pod vodom, nimalo lako ni jednostavno nije ni pripremiti sve za sam čin ronjenja. Naime, izvor Kamačnika od prve automobilom pristupne ceste udaljen je 3,2 kilometra što znači da je tu razdaljinu potrebno prevaliti pješice što i ne bi bio neki posebno složen zadatak da je riječ samo o pješačenju. No, zna li se da je ekipa koja se bavila uronom u Kamačnik uz sebe imala čak 400 kilograma opreme, onda je jasno da je riječ bila o itekako zahtjevnom zadatku, tim više što se oprema nije mogla prenijeti odjednom! Naravno, sve te muke nestaju kad se krene u čarobni i pomalo mistični podvodni svijet, a još je ljepše postave li se novi rekordi i dospije li se dalje no što je to ranije ikome uspjelo.


Nastavak istraživanja 


A upravo su to učinili članovi ove ekipe. Naime, prije osam godina provedena istraživanja ostavila su tek usmeni podatak da je ronjeno do dubine od 95 metara, a novim je zaronom ta granica nadmašena za 23 metra pri čemu je očigledno kako to nije i dno izvora što znači da je moguće ići i dublje! Pokažu li mjerodavne ustanove inicijativu za nastavak istraživanja, napominju članovi ovog tima ronilaca, postoji velika mogućnost da se utvrdi da je Kamačnik jedan od najdubljih izvora Hrvatskoj.


Tu inicijativu za sada svakako podržavaju u Gradu Vrbovskom koji je bio i glavna logistička potpora marljivim i hrabrim roniocima. Naime, kako nam je rekla Nikolina Osojnički, direktorica »Komunalca« d.o.o. Vrbovsko, članovima istraživačkog tima smještaj je bio osiguran u Planinarskom domu Kamačnik, a obroci u Bistrou Kamačnik.


– Sve to osigurali smo suradnjom Turističke zajednice Grada Vrbovskog, Grada Vrbovskog i poduzeća Komunalac d.o.o. iz Vrbovskog. Naravno, zadovoljni smo rezultatima istraživanja i voljeli bismo da se ta istraživanja nastave jer bi, nema sumnje, podigla vrijednost ne samo izvora Kamačnika, već cijelog ovog područja te svakako pripomoglo i rastu zanimanja turista i posjetitelja, rekla je Nikolina Osojnički.