Ravnatelj Thalassotherapije

Viktor Peršić: Opatija i Thalassotherapia moraju ići na – ekskluzivu

Slavica Bakić

Foto M. Aničić

Foto M. Aničić



Hrvatsko zdravstvo bremenito je problemima. Gotovo svakodnevno mediji donose nove priče o dubiozama zdravstvenih ustanova u javnom sustavu. U medijski prostor teško se probijaju oni koji posluju s pozitivnim financijskim rezultatima pa se stvara dojam da takvih zdravstvenih ustanova niti nema. No, ima ih. Jedna od njih je Thalassotherapia Opatija. Ova specijalna bolnica, odmah nakon osnutka 1957. godine, zauzela je vodeće mjesto u dijagnostici, prevenciji i rehabilitaciji kardiovaskularnih bolesti u Hrvatskoj, ali i u okvirima bivše države. Posljednjih desetljeća dosegnuti su najviši standardi stručnog, znanstvenog i nastavnog rada i 2009. godine dobila je službeno status Klinike za liječenje, rehabilitaciju i prevenciju bolesti srca i krvnih žila Medicinskog fakulteta u Rijeci. Ova specijalna bolnica, osim toga, može se pohvaliti da već gotovo 15 godina posluje pozitivno. Prošle godine u plusu je bila gotovo četiri milijuna kuna, a budući da je riječ o neprofitnoj ustanovi, sav »višak« investira se u poboljšanje uvjeta u bolnici i kupnju opreme.


Koji je »recept« za pozitivno poslovanje?


– Sve što je u našoj moći činimo da smanjimo troškove i u tome uspijevamo, a velike uštede postigli smo i preraspodjelom kadra. Naravno, te preraspodjele ne znače smanjivanje broja zaposlenih. Imamo oko 240 zaposlenih i samo smo mijenjali strukturu, nismo smanjivali niti bitno povećavali broj zaposlenih. Na pozitivan rezultat svakako je utjecalo i to što smo povećali opseg pruženih usluga. U dijagnostičkom dijelu odradili smo otprilike 15 posto više pregleda nego godinu dana ranije, a isti je postotak povećanja i onih koji stacionarno leže u bolnici, ali je obrtaj pacijenata brži. Još je jedan važan faktor uspjeha – pozitivan odnos i visoka motiviranost, neupitno jedinstvo i sinergija svih zaposlenika, a to kod nas postoji.


Prilagodljivi i dinamični




Što danas u Hrvatskoj znači biti mala zdravstvena ustanova – je li to prednost ili mana?


– Odgovor vjerojatno leži u odrednicama svake ustanove. Ako se, kao u slučaju Thalassotherapije Opatija radi o ustanovi s jasnom vizijom razvoja, biti mala prilagodljiva i dinamična ustanova, svakako je velika prednost. Međutim, za puni uspjeh, nužno je imati vlasničku strukturu s pozitivnim i propulzivnim stavom. Kada je riječ o Thalassotherapiji i njezinoj poziciji danas u Hrvatskoj, u onome što nam je primarno – kardiološkoj prevenciji i rehabilitaciju, bez dvojbe možemo reći da u tome prednjačimo, kao i u »imaging« kardiologiji.


Koja je vizija razvoja Thalassotherapije Opatija?


– Ispunjenje želja može se sažeti u nekoliko jednostavnih postavki: daljnje subspecijalističko usavršavanje u vrlo uskim područjima suvremene kardiologije, fizikalne medicinse i reumatologije i stjecanje međunarodne prepoznatljivosti u tome, vodeća je želja. Naša klinika kao novi simbol Opatije i regije kao destinacije, zdravstveni i znanstveni brend, vrhunac je koji želimo doseći.


Kako bi se, prema Vašem mišljenju, trebalo razvijati zdravstvo Primorsko-goranske županije?


– Primorsko-goranska županija svojom zemljopisnom i gospodarskom pozicijom, trebala bi žiteljima i gostima u svakom trenutku osigurati suvremene dijagnostičke i terapijske postupke u skladu s trenutnim svjetskim standardima. To je primarni imperativ na koji treba nadograditi posebne, odabrane struke tj. djelatnosti čijim razvojem treba postići prepoznatljivost, te takve centre izvrsnosti iskoristiti u svim pogledima regionalnog profiliranja – u znanosti, struci, nastavi prema suvremenim bolonjskim načelima, te u komercijalnim, zdravstveno-turističkim aspektima. Ustanove poput Thalassotherapije Opatija trebaju u uskom segmentu kojim se bave obilježiti zdravstvenu i sveučilišno-nastavnu posebnost regije.


Prednost ekskluzivi


Kada je riječ o zdravstveno-turističkom aspektu, Thalassotherapia Opatija zauzima značajno mjesto u ponudi Kvarnera, ali i Hrvatske, što je potvrdila i nagrada HGK koja je ovu ustanovu svrstala među tri najbolja centra zdravstvenog turizma u Hrvatskoj.


– Prema istraživanjima Instituta za turizam Thalassotherapia Opatija ima, uz Daruvarske toplice, najiskoristivije kapacitete u Hrvatskoj i najbolji prihod po krevetu dnevno. Klijentima privlačne i zanimljive medicinske ponude su naša fizikalna terapija i reumatologija, kardiološki preventivni program, nutricionistička, sportska i dermatološko-kozmetološka djelatnost, a u novije vrijeme i estetska kirurgija. Vjerujem da smo uz dobru medicinu dobro iskoristili pozicijsku i povijesnu rentu. Zbog svojih iznimnih klimatskih vrijednosti Opatija je oduvijek privlačila, a privlači i danas društvenu elitu i stručnjake različitih profila, posebice one koji žele sačuvati zdravlje. Thalassotherapia Opatija prirodan je sljednik tih zlatnih vremena. Uz sjajnu suradnju sa švedskim osiguravajućim kućama koja je trajala do početka 1990-ih, najdulje opstoji suradnja s austrijskom osiguravajućom kućom AUVA, koja datira podjednako daleko u začetke ustanove, kao i suradnja sa Švedskom, a nastavlja se, na naš ponos, već 55 godina. U budućnosti planiramo napraviti i centar sportske i personalizirane medicine, i taj projekt već postoji.


Medicina ili turizam – dilema je mnogih zdravstveno-turističkih ustanova. Kakav je Vaš stav?


– Mi prodajemo zdravlje i medicinu. Zadovoljavanje potreba za zabavom i opuštanjem je sekundarno, iako je i to moguće u našem Thalasso Wellness Centru koji smo otvorili prije deset godina. O tome kako i što razvijati, kao i općenito za razvoj Opatije, postoje različiti stavovi. Moj osobni stav je da, kada je riječ o Opatiji, a onda i o ovoj ustanovi, ne trebamo ići na masovnost nego na ekskluzivu. Pri tome ne mislim da trebamo imati »ekskluzivne« pacijente, nego govorim o nadgradnji. Korištenje medicinskih sadržaja, dijagnostika, terapijski postupci, davanje drugog mišljenja, to je ono što je primarno i tu postižemo dobru cijenu. Naš krevet je u prosjeku jedan od najskupljih u Hrvatskoj. Razlog je skupa medicina. Statistički gledano, u našoj ustanovi je »prazno« 25 posto kreveta, mislim na one koji nisu ugovoreni s HZZO-om. No, oni zapravo nisu prazni. Naši se kreveti koriste, kako se to kaže u turizmu, »doble rooms« kao »single use«. Naši pacijenti očekuju da budu sami u sobi i to im omogućujemo. Zbog toga, istina, imamo liste čekanja čak i za one koji sve sami plaćaju. Ove godine želimo postići to da se maksimalno smanje liste čekanja i pa potičemo otvaranje i drugih centara na jugu i istoku Hrvatske.