Cilj šetnje bio je približiti problematiku perivojne arhitekture široj javnosti na način da se naglasi postojanje dviju struka koje su zadužene za održavanje perivoja, istakla je Nina Hraba u ime organizatora
OPATIJA Šetnja parkom u društvu voditelja održavanja hortikulturnih površina iz gradske tvrtke „Parkovi Opatija“ Hermine Brajković i krajobrazne arhitektice Dobrile Kraljić otkrila je zanimljivosti opatijskog parka Angiolina iz motrišta vrtlarsko-agronomske i krajobrazne struke.
Edukativna šetnja parkom održala se u povodu obilježavanja Godine europske kulturne baštine u organizaciji Konzervatorski odjel u Rijeci u suradnji s Gradom Opatijom i Hrvatskim muzejom turizma.
Cilj šetnje bio je približiti problematiku perivojne arhitekture široj javnosti na način da se naglasi postojanje dviju struka koje su zadužene za održavanje perivoja, istakla je Nina Hraba u ime organizatora.– Opatijski perivoji, parkovi i vrtovi nastali su pred oko 150 godina, a nastali su na prostoru prirodnog krajobraza i postojećih kultura. Znači, vrlo su se respektirale postojeće stablašice, autohtono raslinje… Razlog stvaranja lječilišnog turizma je postojeći autohtoni opatijski krajobraz. Upravo na takvom prirodnom terenu su se interpolirali i stvarali vrtovi. I dan danas svjedočimo tome, starim hrastovima, javorima, lovorima. Perivojna kultura tijekom ovih 150 godina, s različitim stilovima, različitim vlasnicima i pristupima, onim povijesnim, sociološkim, društvenim, naravno i financijskim i ekonomskim, stvorila je ovo što imamo i što baštinimo. Po nekakvim vrijednosnim kompetencijama park Angiolina i cijeli grad Opatija su dorasli bilo kojim svjetskim parkovima. Međutim, konkretne usporedbe nema jer svaki park ima svoje specifičnosti. Opatiju ipak možemo uspoređivati s Nicom i nekim drugim mediteranskim gradovima, međutim Nica je izgubila ono što mi danas još uvijek baštinimo, a što moramo sačuvati. U Nici se izgubila ta prirodna osnova, prirodno stanište koje je zapravo saveznik i koje daje stabilnost. I mnogi drugi gradići Azurne obale su izgubili ovo što Opatija još uvijek ima. Zato smo stručni skup posvetili zaštiti prirodne osnove, a sve to je garancija da će Opatija imati i lječilišni karakter i zdrave i lijepe biljke. Odnosno, da Opatija neće biti na “forci“ umjetnog održavanja, da nećemo pričati o krovnim vrtovima i da ćemo se za koju godinu hvaliti da imamo mondeni grad parkova bez ijednog krovnog vrta – istakla je Kraljić.U sklopu dvodnevnog obilježavanja Godine europske kulturne baštine održan je i skup čiji je cilj bio iznalaženje zajedničkog rješenja za što kvalitetniju prezentaciju i očuvanje prirodnih i kulturno-povijesnih vrijednosti parka, a ujedno i njegovog aktivnog uključivanja u turističku ponudu grada.
Na skupu su, osim predstavnika gradskih uprava i službi, javnih ustanova i strukovnih zajednica, koji neposredno utječu na održavanje i korištenje parka, sudjelovali i renomirani stručnjaci.– Zaključak stručnog skupa je da Grad Opatija nije samo zbir zajedničkih parkova i vrtova, već da je on grad perivoj. Na taj način bi se trebalo početi hitno sagledavati svo zelenilo, ne samo parkove, perivoje i vrtove već i sve one male zelene površine koje stvaraju poveznicu među njima. Na skupu se govorilo o pokretanju projekta osvještavanja i revitalizacije i naravno poduzimanju nekih adekvatnih mjera kako bi uništavanja bilo u što manjoj mjeri. Najviše se razgovaralo o tome kako napraviti jednu dobru ravnotežu između očuvanja perivojnog nasljeđa, ali i korištenja za turističko-gospodarske svrhe – rekla je Hriba.
