Sretno odrastanje

Pokude i bdijenje nad djetetovim učenjem su – kontraproduktivni

Marina Kirigin

Dijete uvijek treba poticati da samostalno izvršava sve svoje zadatke, pa čak i kad zapne, pogurati ga da pokuša ponovno. Tek nakon toga, ako ne uspijeva, valja mu pomoći. Također, djeci treba pohvalama dizati samopoštovanje – kaže psihologinja Iva Kirša



OPATIJA Odgojiti sretno i zadovoljno dijete želja je svakog roditelja. Na tom teškom putu i životnom zadatku, ispresijecanom tisućama barijera moderne svakodnevice, vrlo često roditelji izgube »konce iz ruku«, ne znaju kako postupiti i što napraviti, kako pomoći djetetu da savlada životne izazove, da stekne samopoštovanje i u konačnici da postane zadovoljan čovjek.


Upravo kako bi se roditeljima u tim »zapetljanim« životnim situacijama maksimalno pomoglo, već nekoliko godina u Društvu Naša djeca Opatija, uz potporu Primorsko-goranske županije, provodi se projekt »Za sretnije djetinjstvo« i »Kolibrići plus«. Cilj oba projekta je poboljšati kvalitetu života djece, pomoći im u vezi s poteškoćama u učenju te poteškoćama u odrastanju.


Upravo zato u opatijskom društvu, ali i njegovom lovranskom ogranku, provode se individualna i grupna savjetovanja djece i roditelja, održavaju edukativne radionice u osnovnim školama u Opatiji i Lovranu, predavanja za roditelje, organizirana je pomoć u učenju. Upravo u tim segmentima potpore najmlađim članovima društva, novim školarcima, učenicima viših razreda ove godine pomaže mlada magistra psihologije Iva Kirša.





No, samostalnosti dijete možemo učiti i kroz obične kućanske poslove, valja im samo dati zadatke koji su primjereni njihovoj dobi. Naravno, u slučaju većih poteškoća u njihovom rješavanju, to je onda druga priča, roditelji to moraju osvijestiti i obratiti se stručnjacima i prema njihovim uputama vidjeti što bi trebalo poduzeti – govori Iva Kirša.



Poticanje samostalnosti


– Ponuđenim programom nastojimo obuhvatiti potrebe djece ovog područja, obraditi teme i probleme koji se najčešće pojavljuju kod djece. Uglavnom se baziramo na teškoće u učenju, na samopoštovanje, anksioznost, prevenciju rizičnih ponašanja i slične probleme – govori mlada psihologinja koja je 2015. diplomirala i potom odradila stručno usavršavanje u KBC-u Rijeka, a veći dio vremena provela je upravo među djecom, u bolnici na Kantridi.


Mnogi roditelji bdiju nad svojom djecom dok pišu zadaće. Traže od njih maksimalnu urednost, trgaju stranice… Maksimalno se upleću u djetetov proces učenja i izvršavanja domaćih zadataka. Takav način ponašanja roditelja šteti djetetu, tvrde stručnjaci, a to potvrđuje i Kirša te dodaje kako dijete u prvom razredu treba usmjeravati, kako mu se smije pripomoći, ali u svakom trenutku prije svega treba raditi na tome da se dijete što više osamostali.


– Dijete uvijek treba poticati da samostalno izvršava sve svoje zadatke, pa čak i onda kad zapne, pogurati ga da pokuša ponovo. Tek nakon toga, ako ne uspijeva, valja mu pomoći. Koliko je god roditeljima u tom trenutku teško što ne žele odmah pomoći svom djetetu, dugoročno je to djetetu usluga. Ono tako stječe samostalnost i odgovornost – kaže Kirša.


Problemi s koncentracijom


Poteškoće u učenju, odnosno problemi s koncentracijom, danas su vrlo česti problemi kod školske djece. U DND-u s takvim učenicima rade na strategijama učenja i daju im savjete.– Koncentracija djece je danas veliki problem. Zahtjevi školskog sustava na dijete su veliki, nekako su se nagomilali, ako k tome dijete ima nekakvih problema, poteškoća, kada uđe u taj sustav, sve mu je izuzetno teško – govori Kirša, ističući da u takvim slučajevima treba potražiti pomoć jer zbog manjka pažnje, a potom i nemogućnosti izvršavanja školskih zadataka, može doći do rušenja samopoštovanja.

– Kod djece treba jačati osjećaj koliko vrijede. Ako su u školi neuspješni, to ih može dovesti do osjećaja manje vrijednosti, što je vrlo česta tematika. Samopoštovanje podižemo pohvalama. Zadatak koji stavljamo pred dijete njemu mora biti primjeren. Ako i ne uspije, bilo bi uputno da ga se ne pokudi, već da se uz razgovor prevlada problem. Ono što je dobro za svako dijete, jest da ima nešto u čemu je uspješno. Ako to već nije škola, neka to bude nekakav sport, glazba ili nešto drugo u čemu će se naći i što će ga ukupno činiti sretnim i zadovoljnim – ističe psihologinja Kirša.