Kako se u samom prijedlogu plana nigdje izrijekom eksplicitno ne zabranjuje gradnja novih šterni, provjerili smo kako se stručno tumači navedena formulacija iz članka 32. plana. 

 – Iz ovakve rečenice doista bi se moglo iščitati da vrijedi i suprotno, to jest da oni koji već imaju priključak na javnu vodovodnu mrežu ne mogu graditi nove šterne. No, takva je praksa nedopustiva, jer takve zabrane odudaraju od svake urbanističke proklamacije naročito u kontekstu održive gradnje. Tu se radi o alternativnom izvoru energije što treba poticati, a ne zabranjivati , komentirao je načelnik Službe za prostorno planiranje u Zavodu za prostorno uređenje PGŽ Miroslav Štimac. Istog je stajališta i Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.

Naime, sporan je članak 32. spomenutog prijedloga plana koji kaže: “Do izgradnje javnog sustava vodoopskrbe i odvodnje dozvoljava se za opskrbu građevina vodom izgradnja cisterni za vodu…”, a što bi u suprotnom značilo da oni objekti koji su već priključeni na vododnu mrežu ne smiju graditi te iste cisterne za prikupljanje kišnice. Mještani Kraja posebno su ustali protiv takvog prijedloga, obzirom da im je pritisak vode u cijevima izrazito loš kroz cijelu godinu, preko ljeta nerijetko i ostaju bez vode te se jednostavno moraju služiti šternama da bi uz hidrofore mogli u interni sustav “upumpati” količinu vode koja je potrebna za domaćinstvo. 

– Osim toga, ako ovakav prijedlog prođe, stanovnici će morati koristiti skupu pitku vodu za zalijevanje vrtova, travnjaka, pranje terasa i slično, što je u najmanju ruku apsurdno, naročito u kontekstu nesavjesnog korištenja pitke vode u vrijeme kada cijeli svijet ukazuje na taj dragocjen resurs koji nije neiscrpan, stoji u pismu koje mještani Kraja upućuju našoj redakciji.

Kada je održano javno izlaganje izmjena i dopuna plana 5. svibnja 2011. godine, mještani su o šternama postavili javno pitanje, no općinari su im tada rekli kako se ta zabrana pravda činjenicom da je Općina potrošila mnogo novaca i još uvijek plaća kredit za sustav javne vodoopskrbe, tako da što budu stanovnici više vode trošili to će cjena biti manja. To bi prevedeno značilo da se stanovnike na određeni način prisiljava na veću potrošnju vode iz javne vodoopskrbe, kako bi se isplatila investicija u komunalnu infrastrukturu. Međutim, na novinarski upit na ovu temu, u Općini Mošćenička Draga izjavljuju nešto posve drugo. 

– Radni materijal koji je objavljen na internetu nije konačna verzija, a odredba o tome da se zbog postojanja javnog vodovoda više ne smiju graditi šterne, kada bi se usvojila, po mom mišljenju bila bi čista glupost. Svakako ne bi bilo fer da se ne dozvoli izgradnja novih šterni i ja ću se zalagati da se ta odredba izbriše. Zato i služi javna rasprava, da bi svi mještani mogli reći svoje stavove, te da se na kraju pronađu rješenja koja većini odgovaraju, rekao je načelnik Općine Mošćenička Draga dr. Ratko Salamon i poručio mještanima da ne strahuju, jer će i dalje moći koristiti “i stare i nove šterne”.