Najveći porast broja stanovnika bilježe otoci mostovima povezani s kopnom, poput Krka / snimio S. JEŽINA
Na otocima je po popisu iz 2011. ukupno živjelo 132.756 stanovnika. Taj broj povećao se između dvaju popisa, no male i udaljene otoke i dalje muči depopulacija, a porast bilježe oni povezani mostom – Krk, Pag, Vir, Murter i Čiovo
U razvoj hrvatskih otoka javni je sektor u 2014. i 2015. godini uložio ukupno 3,27 milijardi kuna, na gotovo polovici otoka bilježi se porast ukupnog broja stanovnika, no samo dva otoka, Vir i Čiovo, imaju pozitivan prirodni prirast, navodi se u Vladinu izvješću koje analizira učinke provedbe Zakona o otocima u te dvije godine, a objavila ga je agencija Hina.
Razna ministarstva, agencije i ustanove u razvoj otoka u 2015. uložili su milijardu i pol kuna, koliko je u prosjeku godišnje ulagano od 1999. godine, kada je donesen Zakon o otocima. U 2014. ulagano je iznad prosjeka, vrijednost investicija dosegnula je gotovo 1,8 milijardi kuna. U 2015. najviše se ulagalo u prometnu povezanost otoka (345 milijuna), njihovu prometnu (310 mil.) i komunalnu infrastrukturu (177 mil.), gospodarstvo i potpore u gospodarstvu (217 mil.), turizam (175 mil.) itd.
Iz izvješća je vidljivo da je u 2015. za održavanje linija u obalnom linijskom prometu država osigurala gotovo 310 milijuna kuna potpora. Sredstva je dobilo 13 brodara, od 53 državne linije održavana je 51 (25 trajektnih, 11 brodskih i 15 brzobrodskih), a njima se povezalo 44 od 50 stalno ili povremeno nastanjenih otoka.
Most podiže brojke
Na 51 državnoj liniji prevezeno je 11,7 milijuna putnika i gotovo tri milijuna vozila. Svrha te potpore je bolje povezivanje otoka s kopnom i otoka međusobno, bolji uvjeti života na otocima, povećanje konkurentnosti otočnog gospodarstva itd.
Javni otočni cestovni prijevoz na 17 otoka država je subvencionirala s 35 milijuna kuna, a cijene vode otočnih kućanstava s 10 milijuna.
Na otocima i poluotoku Pelješcu, po popisu stanovništva iz 2011., ukupno je živjelo 132.756 stanovnika. Ukupan broj otočnog stanovništva povećao se između dva posljednja popisa, no depopulacija je jasno uočljiva na malim i udaljenim otocima.
Porast ukupnog broja stanovnika bilježi se na gotovo polovici hrvatskih otoka, no samo dva, Vir i Čiovo, imaju pozitivan prirodni prirast. S otoka se desetljećima iseljavalo, smanjeni natalitet i visoki mortalitet u zadnjem su desetljeću ponegdje nadoknađeni doseljavanjem, no doseljenici su u najvećoj mjeri starije i gospodarski neaktivne osobe.
Na otocima Krku, Pagu, Viru, Murteru i Čiovu, koji su mostovima povezani s kopnom, prema posljednjem popisu stanovništva, živi 42.245 stanovnika, što je povećanje od 10,3 posto u odnosu na popis iz 2001. Svi ostali otoci imaju ukupno 82.710 stanovnika, što je smanjenje od 1,7 posto u odnosu na 2001. godinu.
Pad u Pagu i Povljani
Iz podataka Državnog zavoda za statistiku o broju stanovnika u općinama i gradovima na razini države te na otocima u razdoblju 2011. – 2014., razvidan je porast broja stanovnika na otocima za 2,4 posto te pad broja stanovnika na razini države od 1,8 posto.
Povećanje broja stanovnika bilježi većina gradova i općina na otocima, najviše općine Šolta, Milna, Sućuraj, Malinska-Dubašnica, Pašman i Kolan. Šolta je, primjerice, 2011. imala 1.770 stanovnika, a 2014. njih 1990, Pašman 2.131, pa 2.275, Milna 1.049, pa 1.143 stanovnika.
Manje smanjenje bilježe gradovi Pag (s 3.829 stanovnika, koliko je imao 2011., pao je na 3.745) Korčula, Vela Luka ( s 4.121 stanovnika na 4.062) i Ston te općine Povljana, Pučišća, Smokvica i Trpanj.
Opsežno izvješće, koje je Vlada prihvatila i poslala Hrvatskom saboru, sadrži i podatke da hrvatski dio Jadrana ima 78 otoka, 524 otočića, te 642 hridi i grebena (vrh iznad razine mora), odnosno ukupno njih 1.244.
