Rapskoj obali i podmorju prijeti devastacija, plažama privatizacija, a Rabljanima i njihovim gostima ograničenje slobodnog pristupa moru – upozoravaju predstavnici lokalne inicijative »Čuvajmo rapske plaže« predvođeni opernom divom i počasnom građankom Raba Dunjom Vejzović koji optužuju gradske vlasti da su Izmjenama Prostornog plana dopustile drastičnu devastaciju obale i podmorja nasipavanjem tisuća kubika betona i kamena.

Sporne Izmjene Prostornog plana prema riječima arhitekta Davida Kabalina jasno potvrđuju i namjeru da se ograniči slobodan pristup plažama jer je njima izbrisana dosad postojeća odredba o pristupačnosti plaža svima pod jednakim uvjetima.

To u praksi znači da će se plaže moći ograditi i da će uvjete za pristup kupačima određivati privatni koncesionar, a o samim se koncesijama neće odlučivati na otoku već u uredima Županije. Aktualna afera oko bolskog Zlatnog rata posljedica je upravo takve prakse.

– Davanje plaža u koncesiju nužno ograničava njihovu dostupnost, a suprotno je ne samo interesu lokalne zajednice nego i velike većine turista, što potvrđuje Regionalni program uređenja i upravljanja morskim plažama koji donosi podatak da je samo 9 posto turista spremno platiti ulazak na plažu, kaže Kabalin koji ne spori potrebu da se plaže osuvremene i urede, ali ističe da se ovdje radi o zloupotrebi terminologije, jer gradske vlasti pod pojmom »uređenje« dopuštaju enormna nasipavanja mora i devastaciju okoliša.

Jedan od najvećih problema grada Raba jest nedostatak sustavnog, urbanističkog promišljanja budućeg razvoja uz uvažavanje baštine i prepoznatljive slike na kojoj temelji svoju turističku ponudu – mišljenje je dr. sc. Biserke Dumbović Bilušić, pročelnice Konzervatorskog odjela u Rijeci koji je krajem 2015. godine zaprimio zahtjev za izdavanjem posebnih uvjeta za uređenje plaža Banova vila, Škver i Padova I, II, III, ali niti jedno rješenje nije dobilo prolaznu ocjenu.

– Predložena projektna rješenja za sve navedene slučajeve s konzervatorskog stanovišta bila su neprihvatljiva, jer predloženim oblikovanjem i invazivnim zahvatima u podmorju imaju veliki utjecaj na graditeljsku baštinu povijesne urbane cjeline Raba, ali i na pripadajući kulturni krajolik.

Zbog toga su izdani posebni uvjeti kojima je zatraženo da se plaža ispod Banove vile, smještena unutar granica zaštićenog prostora grada, zadrži u sadašnjim gabaritima, bez unošenja dodatnih sadržaja. Na plaži Škver dopuštena su minimalna nasipavanja i produženja gatova, a daleko najproblematičniji zahvat planiran je na plažama Padova, potvrdila nam je Biserka Dumbović Bilušić.

– Za plaže Padova projektom su bili predviđeni obimni zahvati na kopnenom i morskom području: nasipavanje plaža te uvođenje morfologije nasipa i lukobrana netipičnih ovom ambijentu. Predloženo projektno rješenje bilo je izrađeno samo na temelju uvažavanja kriterija hidrodinamike mora, što je rezultiralo generičkim rješenjem koje smo ocijenili neprihvatljivim, kaže pročelnica uz napomenu da za tako velik zahvat proširenja plaža nije propisana izrada Studije utjecaja na okoliš.

Plaže Padova nalaze se na području Barbata i Banjola, a najveći je problem tog predjela preizgrađenost obale koja nije ostavila dovoljno prostora za formiranje javnih površina i odgovarajućih plažnih površina. Takvo stanje zahtijeva urbanistički pristup koji bi trebao pružiti osnove za kvalitetnije uređenje obalnog pojasa, a time i povećanje kvalitete prostora i načina njegova korištenja.

Zbog toga je Konzervatorski odjel zatražio izradu Krajobrazne studije koja je analizirala povijesne, prirodne, urbanističke i vizualno morfološke vrijednosti šireg prostora, analizirala postojeće probleme i konflikte. Studija je rezultirala prijedlogom smjernica za uređenje obalnog pojasa i ograničenjima zahvata u moru, a trebala bi biti podloga za korekciju projekta uređenja plaža Padova, ali i za izradu Urbanističkog plana uređenja, kaže Biserka Dumbović Bilušić.

Međutim, uređenje plaža samo je dio problema s kojima se na ovom prostoru susreću konzervatori. Osim plaža, planirano je i značajno proširenje luke, ali ni tome se nije pristupilo po pravilima struke.

– Projekti proširenja luke i uređenja plaža Padova izrađuju se kao zasebni projekti, stoga su međusobno nekoordinirani i neusklađeni, posebice u dijelu dodirnih područja. S obzirom da se radi o velikim projektima koji će temeljito izmijeniti fizionomiju grada i bitno utjecati na njegov izgled u budućnosti, ne samo na povijesnu jezgru, već i na okolni krajolik i njegovu sliku s mora, potrebno ih je uskladiti upravo s urbanističkog stanovišta. Za projekt proširenja luke treba izraditi Studiju utjecaja na baštinu te provesti hidroarheološko istraživanje na temelju čega će se utvrditi posebni uvjeti, poručuje Biserka Dumbović Bilušić.

– Javnost je izigrana jer se pod »uređenjem« ne misli na redovno održavanje plaža i nužne popravke nego se pojam uređenja redefinira tako da podrazumijeva mijenjanje obalne crte nasipavanjem većih površina mora, te gradnju građevina na plaži, ali i u moru. Izmjenama Prostornog plana na čak dvije trećine rapskih plaža omogućena je takva devastacija, a za prvih nekoliko gotovi su i projekti. Samo na Gradskom kupalištu, a to je ustvari lungomare tik uz zaštićenu gradsku jezgru, projektom se planiralo nasipanje 17 tisuća kubnih metara betona i kamenja! Pritom, »uređenje« se omogućuje neposrednom provedbom Prostornog plana, što znači bez izrade Urbanističkog plana uređenja, a Izmjenama je ukinuta i obaveza izrade Studije procjene utjecaja na okoliš prije nasipavanja mora, kaže Kabalin.

Tribina i prosvjed

Novoosnovana građanska inicijativa »Čuvajmo rapske plaže« nedavno je održala javnu tribinu na kojoj su izneseni brojni argumenti protiv radikalnih intervencija na pomorskom dobru, a održan je i prosvjed pred gradskom vijećnicom, ali su transparenti s porukama za gradsku vlast ostavljeni pred ulazom u vijećnicu vrlo brzo uklonjeni.

Predsjednica inicijative Dunja Vejzović upozorava da bi prekomjerno nasipanje i mijenjanje obalne linije te stalno povećavanje kapaciteta nauštrb kvalitete i autentičnosti moglo imati nesagledivo štetne posljedice na budućnost otoka.

– Rab se oglašava kao destinacija s najvećim brojem prirodnih plaža na hrvatskoj obali. Želimo li privući goste našim glavnim adutom ili ih nepromišljenim odlukama potjerati na susjedne destinacije? – pita se Dunja Vejzović.

Apsolutnu podršku inicijativi i prosvjednicima koji žele zaustaviti devastaciju kulturne i prirodne baštine pruža i Miljenko Domijan, dugogodišnji glavni konzervator RH koji nam je na slikovit način dočarao situaciju koja vlada na otoku. Neovisno o ideološkim opcijama, gradske vlasti dosljedno djeluju u duhu istog slogana: »Grad je gromača koju treba razvaliti!«

Upravo krajolik koji uključuje prirodnu i kulturnu baštinu predstavlja glavni resurs otoka, a posljednjih je desetljeća doživio nepovratne devastacije, ističu naši sugovornici koji pozivaju gradonačelnika i Gradsko vijeće Grada Raba da sporne Izmjene Prostornog plana povuku u potpunosti.

Po uzoru na Dubai

O invazivnosti zahvata planiranih na rapskim plažama svjedoče i javno dostupni projekti na stranicima Ministarstva zaštite okoliša i energetike, od kojih neki djeluju kao stvoreni za naručitelje iz Dubaija.

Za ilustraciju, plaže Padova I, II i III prema zamisli projektanta sastojale bi se od sveukupno šesnaest zavojitih uvala, nalik arabeskama, u moru ispred plaže Padova I predviđen je i otok u obliku amfiteatra i kružni bazeni s podmorskom rasvjetom.

Postojeća površina triju plaža povećala bi se sa 6.349 četvornih metara na čak 47. 534 četvornih metara, a za nasipavanje mora i gradnju plaža planirano je više od 90 tisuća kubnih metara kamenog materijala. Drugim riječima, za »uređenje« bi trebalo 9.000 kamiona kamena, plus 12.400 kubnih metara betona za koje treba 1550 kamiona miješalica. Kolona tolikog broja kamiona protezala bi se u duljini većoj od 217 km što je jednako cestovnoj udaljenosti od centra Raba do centra Zagreba! Kako navode članovi Inicijative, slične intervencije mogu se očekivati na 18 od 27 rapskih plaža.

Toliko ih je, naime, svrstano u kategoriju »uređenih plaža«, a njihovo uređenje je povjereno – isključivo građevinskim inženjerima. Arhitekti i krajobrazni arhitekti, stručnjaci za zaštitu kulturnih dobara i zaštitu prirode, odnosno mora i podmorja uopće nisu bili uključeni u izradu projektne dokumentacije i elaborata za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš.

Demantij gradonačelnika

Gradonačelnik Raba Nikola Grgurić redom, međutim, demantira ove navode i tvrdi kako su njegove namjere posve suprotne, jer samo želi urediti plaže koje su davno devastirane i pritom sačuvati obalu od invanzivnih zahvata kakve je planirala bivša gradonačelnica .

– Projekt uređenja plaža započeo je prije tri godine pod mandatom moje prethodnice Rosande Krstinić – Guščić. Bivša je gradonačelnica na području povijesne jezgre planirala izgraditi plažu s 5 tisuća kupališnih mjesta, s grijanim bazenima i umjetnim otocima. Dolaskom na dužnost, potpuno sam izmijenio taj projektni zadatak koji bi rezultirao totalnom devastacijom i omogućio zakonsku osnovu projektiranja, a to je prostorno planska dokumentacija. Ne razumijem zbog čega se prosvjeduje sada, kad sve radimo u konzultaciji s Konzervatorskim odjelom u Rijeci, kaže gradonačelnik koji tvrdi da članovi inicijative »Čuvajmo rapske plaže« barataju poluinformacijama.

Prema njegovim riječima, aktualan plan uređenja fokusiran je na plaže koje su 1980-tih godina uništene betonažom, a sada se planiraju urediti maksimalnom upotrebom prirodnih materijala, odnosno pijeska s tog područja. Uvale Padova dohranit će se pijeskom koje su morske struje odvukle u središte uvale zbog devastacije obale 80-tih godina, kad je prva Padova nasuta i kad je napravljen obalni zid dužine od skoro 900 metara.

– Kao djeca smo u toj uvali igrali nogomet i odbojku na pijesku, ali je zbog promjene morskih struja uslijed betonaže pijesak nastao i sad ćemo ga vratiti ispumpavanjem iz podmorja, kaže Grgurić.

Prema riječima gradonačelnika, sporan projekt uređenja plaža Padova dostupan na stranicama Ministarstva predstavlja samo prvu verziju nacrta koja je u međuvremenu izmijenjena, jer se projekt razvijao u fazama i pogrešno je na tom temelju donositi zaključke.

Međutim, u inicijativi »Čuvajmo rapske plaže« napominju da se radi o projektu iz siječnja ove godine i da druge verzije nisu vidjeli, ali su upoznati s činjenicom da su konzervatori predložena rješenja vraćali i po devet puta na doradu, što znači da zamisli gradske uprave nisu ni izbliza benigne kako bi htio prikazati gradonačelnik, nego se očito radi o iznuđenim korekcijama.

Prema riječima Nikole Grgurića, njegov je osnovni zahtjev i da plaže budu pristupačne svima pod jednakim uvjetima, a na pitanje zbog čega je onda ta odredba izbačena iz Prostornog plana, kaže kako je ona sadržana u projektnoj dokumentaciji.

– Na najvećem dijelu plaža Grad ima aspiraciju biti koncesionar. To će biti komunalne plaže otvorene svima, ali će i na ostalima ulagač imati obavezu urediti ih kako je Grad propisao. Koncesioniranje vrši Županija, ali ne bez suglasnosti lokalne samouprave, a Grad neće odobriti bilo kakvu koncesiju ukoliko netko bude imao želju da plaže budu zatvorene. To ne dolazi u obzir barem dok sam ja gradonačelnik, ističe Grgurić.

Problem pretjeranog i prema biološko-krajobrazno-geološkim kriterijima neodrživog trenda prenamjene prirodnih plaža u uređene plaže, postao je posebno izražen u posljednjih nekoliko godina posvuda na obali hrvatskoga Jadrana, pa tako i na kvarnerskim otocima. Takav je problem, nažalost izražen i na otoku Rabu gdje su mnoge prirodne pješčane plaže, zbog pritiska turizma, izgubile svoje iznimne prirodne sastavnice, poput pješčarske flore i vegetacije jedinstvene na obali Jadrana, napominje mr.sc. Sonja Šišić ravnateljica Javne ustanove »Priroda«.

U »Prirodi« smatraju da bi nasipavanje mora i izgradnja turističkih gatova na plažama Banova Vila i Škver negativno utjecalo na ciljeve očuvanja za područje Zaljeva Sv. Eufemije koje je uključeno u ekološku mrežu Natura 2000 zbog zamuljene i pjeskovite obale. Nasipavanjem bi, također, bile nepovratno uništene livade zaštićene morske cvjetnice (Posidonia oceanica) koje se nalaze na području zahvata. Takvo je mišljenje dostavljeno i nadležnom Ministarstvu zaštite okoliša i energetike, ali ondje su procijenili da bi negativan utjecaj bio minoran te da stoga nije potrebno provesti postupak procjene utjecaja na okoliš.

Spremni za prezentaciju

Prema najavi gradonačelnika konačni projekti uređenja plaža uskoro će biti spremni za prezentaciju, pa poziva prosvjednike, novinare i sve zainteresirane da se sami uvjere kako namjere gradske uprave nisu devastatorske.

– Žao mi je što ljudi koji su ispolitizirali ovu situaciju nisu bili aktivni 80-tih godina da spriječe tadašnju devastaciju. Mi danas samo uređujemo ono što je devastirano davno prije bez ikakvih dozvola i planova, poručuje Grgurić.

Međutim, članovi inicijative »Čuvajmo rapske plaže« nepovjerljivi su prema obećanjima gradonačelnika, jer smatraju da sporne izmjene Prostornog plana, dokumenta sa zakonskom snagom, iz kojeg je izbačena odredba o javnoj dostupnosti plaža, a »uređenje« je definirano kako skup radikalnih zahvata na pomorskom dobru – ne odaju dobre namjere. Izbacivanje odredbe o javnoj dostupnosti plaža iz Prostornog plana uz objašnjenje da je ona sadržana u projektnoj dokumentaciji, isto je kao kada bi odredbu o jednakopravnosti građana pred zakonom iz Ustava prebacili u pravilnik kućnom redu, ističu aktivisti koji upozoravaju i da po trenutnom zakonu Grad ne može biti koncesionar plaža, te da će umjesto današnjih 100 posto prihoda od koncesijskih odobrenja ubuduće dobivati samo 30 posto prihoda od koncesije koju daje Županija. Po njihovu uvjerenju, gradonačelnik pričom o devastaciji obale koja se dogodila 80-tih samo pokušava prikriti onu koja tek treba uslijediti, a višekratno je radikalnija.

Velika podrška

Podršku inicijativi »Čuvajmo rapske plaže« iskazale su mnogobrojne udruge s područja cijele Hrvatske, od Lastova, Supetra, Brača, Šolte, Krka, Malog Lošinja, Opatije, od Zelene akcije iz Zagreba, Zelene Istre iz Pule, Inicijative Srđ je naš iz Dubrovnika, Pokreta otoka, pa do Udruženja hrvatskih arhitekata, Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske , Hrvatskog društva krajobraznih arhitekata… Između ostalih, pismo podrške uputili su biolozi iz hrvatske ispostave jedne od najvećih i najuglednijih svjetskih nezavisnih organizacija za zaštitu prirode WWF Adria koji podsjećaju da modifikacija obalnog pojasa izgradnjom i nasipavanjem trajno uništava obalne zajednice i zajednice infralitoralnog pojasa morskog dna, ključnih sudionika u hranidbenim lancima. Takve modifikacije obale uzrokuju povlačenje i uništavanje priobalnih biljnih naselja, napose morskih cvijetnica – porosta , morske rese i morske sviline, naselja alga roda Cystoseira te naselja endemske vrste smeđe alge – jadranskog bračića.

Osim biološke i krajobrazne raznolikost, otok Rab se, napominju, ističe i svojom georaznolikošću. Na Rabu prirodne žali čine čak 26,3 posto obale po čemu je jedinstven u odnosu na ostatak hrvatske obale Jadrana gdje prevladava hridinasta obala, a šljunkovite i pjeskovite plaže čine svega 5,4 posto. Zbog toga je otok Rab posebno osjetljiv na zahvate nekontrolirane izgradnje obala i gatova koji su do sada prouzročili erodiranje prirodnih pjeskovitih i šljunkovitih žala te promjene u strujanju mora.

Potrebna Studija utjecaja na okoliš

Opsežan popis primjedbi na pristup uređenju rapskih plaže ima i Milvana Arko Pijevac, muzejska savjetnica u Prirodoslovnom muzeju Rijeka koja smatra da bi za planirane zahvate bilo nužno izraditi Studiju utjecaja na okoliš. Prema njezinom mišljenju Elaborat za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš na temelju kojeg je Ministarstvo zaštite okoliša i energetike zaključilo da izrada Studije nije potrebna, pun je manjkavosti, jer minimizira vrijednost pjeskovitih i muljevitih staništa u plitkom obalnom području i pogrešno daje na znanje da na području planiranih zahvata nema zaštićenih i vrijednih vrsta.