Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 7° 26
Sutra: 7° 7° 26
20. studenoga 2018.
Vodoopskrba

Sustav za desalinizaciju: Susak i Unije konačno dobili vlastitu pitku vodu

Sustav za desalinizaciju: Susak i Unije konačno dobili vlastitu pitku vodu
Sustav za desalinizaciju: Susak i Unije konačno dobili vlastitu pitku vodu
Autor:
Objavljeno: 24. srpanj 2017. u 10:27 2017-07-24T10:27:00+02:00

Suščani su desalinizacijom dobili vlastitu pitku vodu, a vrijednost projekta je 4 mil. kuna, od čega 80 posto pokrivaju Hrvatske vode. Na Unijama će se u ovoj fazi opskrba realizirati punjenjem pojedinačnih cisterni stanovnika, a investicija stoji 5 mil. kuna

SUSAK/UNIJE Proteklog vikenda predsjednik Uprave Vodoopskrbe i odvodnje Cres Lošinj Neven Kruljac u pratnji gradonačelnice Malog Lošinja Ane Kučić sa suradnicima, obišao je radove na dovršetku izgradnje sustava za desalinizaciju u sklopu vodoopskrbne crpne stanice na otoku Susku.

Tim projektom Suščani i njihovi gosti dobili su vlastitu pitku vodu koja nastaje procesom obrade morske vode, desalinizacijom. Vrijednost projekta na otoku Susku je 4 milijuna kuna bez PDV-a, od čega čak 80 posto iznosa pokrivaju Hrvatske vode. Ovim projektom izgrađen je usisni cjevovod s oknom koji se nastavlja na postojeći priključni cjevovod koji se do sada koristio za punjenje pomoću vodonošca uz prosječnu potrošnju od otprilike 1.300 kubika mjesečno, odnosno 45 kubika dnevno, ako se ne računa potrošnja postojećih kućnih šterni. Također, radovi su podrazumijevali i ugradnju opreme za desalinizaciju, te izvedbu ispusta koncentrata od zgrade crpne stanice do obalnog zida. Naime, obzirom na broj korisnika koji se ljeti penje i na više od tisuću osoba, te raspoložive zapremine vodospreme, nova oprema uspijeva obraditi morsku vode u količini od cca 8 kubika na sat, odnosno 160 kubika za maksimalni rad pogon od 20 sati.

 Podnošenje zahtjeva

Svi zainteresirani mogu podnijeti zahtjev za priključak na komunalnu infrastrukturu koji se može preuzeti na web stranicama Vodoopskrbe i odvodnje, u mjesnom odboru Susak te kod djelatnika SlavkaMačića koji radi na desalinizatoru. Prilikom predaje dokumentacije, ovisno o tome je li nekretnina već ranije bila spojena na kanalizacijsku mrežu potrebno je dostaviti i dodatnu dokumentaciju koja je navedena na poleđini samog zahtjeva. Nakon predaje zahtjeva tehnička služba izrađuje predračun za priključenje građevine na vodoopskrbni sustav ili sustav javne odvodnje. Minimalni iznos priključka je 3.287,50 kuna s PDV-om. Navedeni iznos moguć je platiti u najviše šest rata što se dogovara prilikom podnošenja zahtjeva za komunalnu infrastrukturu. Predračun i ugovor se šalju na adresu podnositelja zahtjeva. Nakon potpisivanja ugovora, te plaćanje prve rate, kreće se u realizaciju priključka.

Na Unijama se u ovoj fazi neće vršiti priključenje zbog neizgrađene komunalne infrastrukture te će se opskrba realizirati punjenjem pojedinačnih cisterni stanovnika.

Vransko jezero - prirodni fenomen

Vodoopskrbnim sustavom otoka Cresa i Lošinja upravlja Društvo Vodoopskrba i odvodnja Cres Mali Lošinj d.o.o., u vlasništvu gradova Cresa i Malog Lošinja. Postojećim vodoopskrbnim sustavom pitkom vodom se opskrbljuje većina stanovništva otoka Cresa i Lošinja. Naseljima i malim otocima koji nisu spojeni na sustav vodoopskrbe voda se dopremala autocisternom i vodonoscem. Područje otoka Cresa i Lošinja opskrbljuje se vodom iz izvorišta Vranskog jezera. To jezero, koje se ističe izuzetnom čistoćom vode, je prirodni fenomen otoka Cresa.

Riječ je o slatkovodnom jezeru, kritodepresiji čija je apsolutna dubina 74.5 metara, a srednji vodostaj oko 13 metara iznad razine mora te najdublji dio jezerskog dna leži oko 61.5 metara ispod razine mora. Ono što Vransko jezero čini fenomenom su njegove dimenzije u odnosu na veličinu otoka (površina jezera 5.75 četvornih kilometara, volumena 220 milijuna kubnih metara) te dilema otkuda slatka voda. Naime, jezero nema vidljivih dotoka ni ponora te još od sredine 19. stoljeća zaokuplja pažnju istraživača.

Osnovna razlika između dvaju desalinizatora je u tome što se na Susku desalinizira, odnosno obrađuje morska voda, dok se na Unijama obrađuje boćata voda. Na Unijama je vrijednost investicije malo viša od 5 milijuna kuna bez PDV-a, a obuhvatila je izgradnju nove zgrade, u čijem se gornjem dijelu ugradila oprema potrebna za desalinizaciju i to crpka usisa tlačenja u pješčane filtere, desalinizator, demineralizator, crpka za tlačenje u postojeću mrežu, elektrooprema i ostala manja oprema s cijevnim razvodom. U podzemnom dijelu objekta nalaze se dva bazena, pojedinačne zapremnine 40 kubika, i to sirove boćate vode, te bazen pitke, pročišćene vode koja je namijenjena za daljnje korištenje u sustavu vodoopskrbe.

Revitalizacija otoka

Obzirom na broj korisnika i procijenjene potrebe nova oprema uspijeva obraditi boćate vode u količini od cca 4 kubika na sat, odnosno 80 kubika za maksimalni rad pogon od 20 sati. Izgradnja komunalne infrastrukture predviđena je projektom »Sustav vodoopskrbe i sustav odvodnje i pročišćavanja otoka Unije« koji je u fazi koncipiranja idejnog rješenja.

– Nakon što je Ilovik pitku vodu dobio 2013. direktno iz magistralnog cjevovoda kao najudaljenija točka na otoku, ponosna sam što smo pitku vodu osigurali i na Susku, a uskoro i na Unijama gdje su u tijeku posljednja ispitivanja prije početka distribucije. Ovo je jedna od najsuvremenijih tehnologija na jadranskim otocima i vjerujem da će opskrba biti uredna. Na malim otocima našeg arhipelaga, voda otvara veću mogućnost bavljenja poljoprivrednom i razvojem poduzetništva što će nam biti prioriteti u revitalizaciji malih mjesta i otoka, izjavila je gradonačelnica Ana Kučić.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka