No, ma koliko te Ljubičićeve tvrdnje bile neosporne, činjenica je da se u Kamporu u prosjeku liječi po 300-tinjak pacijenata. K tome, bolesti ovisnosti, uz klasični alkoholizam ili narkomaniju, šire se i na neka sasvim nova područja kao što su ovisnost o kocki izazvanoj otvaranjem velikog broja kladionica, pa i o onima koje se vezuju uz današnje digitalno doba.

Ovisnička problematika

– KBC Rijeka bi mogao preuzeti dio kreveta jer će se s novom bolnicom na Sušaku osloboditi dvije zgrade na riječkom lokalitetu koja bi se mogle dodijeliti Klinici za psihijatriju, a tu je i mogućnost da Klinika s povećanim brojem kreveta radi visoko diferentnu psihijatriju, otvara nove Zavode te da naslonjena na riječki Medicinski fakultet ima značajno povećanu mogućnost implementacije najnovijih znanstvenih postignuća u liječenju. Da na neki način, što i jeste idealno, živi u što snažnijoj svojevrsnoj simbiozi znanosti i prakse. Upravo to bi dalo priliku i mogućnost da Klinika za psihijatriju postane najprestižnija u državi i u konačnici podigne znanstveno-stručni standard u liječenju naših pacijenata. I ono što je u kadrovskom smislu najvažnije – u tom bi se kontekstu dalo mogućnost psihijatrima i medicinskom osoblju koji su iz obiteljskih ili drugih razloga vezani za Rijeku da u njoj žive i rade.

Velika ulaganja

No, vratimo li se Psihijatrijskoj bolnici Rab, evidentno je, posebno zadnjih godina, kako se u tu ustanovu mnogo ulagalo. Značajni su pomaci napravljeni u insfrastrukturnom i sadržajnom smislu, ta je bolnica naprosto uzor u uređenju takvih ustanova. Sam predio Kampora ide u jedan od najljepših na Rabu, okoliš bolnice je inkorporiran u estetskom, ali i sadržajnom smislu, lavanda koja raste u okolici ima blagotvorni učinak na psihičko zdravlje, tu je i »Američki vrt«, a pacijenti imaju na raspolaganju sobe za tjelovježbu, teretanu, glazbenu sobu ispunjenu svim mogućim instrumentima, potom radionice za izradu ukrasnih predmeta… Teško je vjerovati, odnosno nemoguće, da će se takav standard ostvariti na lokalitetu KBC-a Rijeka. Mada, na 13. sjednici Županijske skupštine Primorsko-goranske županije na dnevnom redu bila je i točka »Prijedlog odluke o davanju suglasnosti na Odluku o proširenju djelatnosti Psihijatrijske bolnice Rab« što znači da ta ustanova polako i sama oslobađa dio kapaciteta kako bi se usmjerila prema – zdravstvenom turizmu.

– U pravu ste, puno je financijskih sredstava već uloženo u PB Rab koji, što je evidentno, ima odličnu poziciju i infrastrukturu za razvoj zdravstvenog turizma. Čemu dvojiti – upravo prenamjena te bolnice u ustanovu zdravstveno-turističkog karaktera u cijelosti se uklapa u planirani smjer razvoja otoka Raba. A to je dakako – turizam. Je, PB Rab je u cijelosti dobro organiziran i moderno definirani prostor, ne samo u smislu uređenja, nego i zdravstvenih metoda koje se primjenjuju, ali nikako nije adekvatno mjesto za razvoj i palijativne skrbi. Pretjerano je udaljen od KBC-a Rijeka, što zna iziskivati i vrlo skupe helikopterske usluge, pa sve do značajnog troška za članove obitelji, pogotovo u slučaju umirućih pacijenata, koji u tim trenucima svakako žele biti uz njih. Ali da se vratim vašim impresijama o uređenosti same rapske bolnice i njezinog okoliša – ne treba zaboraviti da se u cijeli taj kontekst može staviti i Psihijatrijsku bolnicu Lopača koja je u evidentnim problemima: nedavno su bili primorani zatvoriti jedan paviljon zbog nedostatka medicinskog osoblja. Bez obzira što je osnivač PB Lopače grad Rijeka, trebalo bi pristupiti dogovoru da Županija i KBC Rijeka pokušaju zajedno pomoći gradu Rijeci u pronalaženju najboljeg i održivog rješenja za Lopaču. Moje je mišljenje da bi se i taj objekt mogao inkorporirati u sadržaje koje sam po pitanju psihijatrijske klinike spominjao u kontekstu preseljenja s Raba u Rijeku, naglašava Ljubičić.

Transformacija ponude