Izgradnja pristaništa za FSRU brod

OBIŠLI SMO GRADILIŠTE LNG-a Polovicu troškova budućeg terminala plaćat će potrošači plina

Marinko Glavan

Na samom gradilištu budućeg terminala, većina radova trenutno se odvija u morskom dijelu / Snimio Sergej DRECHSLER

Na samom gradilištu budućeg terminala, većina radova trenutno se odvija u morskom dijelu / Snimio Sergej DRECHSLER

Do sad je, naime, od ukupnog kapaciteta budućeg terminala od 2,6 milijardi kubičnih metara prirodnog plina, zakupljeno svega nešto više od 500 milijuna kubičnih metara plina, od čega će, prema Dorić, LNG terminal ostvarivati ukupne prihode od oko sedam milijuna eura. Razliku do 13 milijuna, pokrit će potrošači kroz cijenu plina



Ukupni godišnji rashodi budućeg kontejnerskog terminala na otoku Krku iznosit će oko 13 milijuna eura, a gotovo polovicu tog iznosa plaćat će hrvatski potrošači plina kroz naknadu za sigurnost opskrbe od 0,3 eura po megavatsatu isporučenog plina, objasnila je Barbara Dorić, direktorica LNG Hrvatska prilikom današnjeg obilaska gradilišta pristaništa terminala za ukapljeni prirodni plin u bivšoj Dina petrokemiji u Omišlju.


Snimio Sergej DRECHSLER


Snimio Sergej DRECHSLER



Do sad je, naime, od ukupnog kapaciteta budućeg terminala od 2,6 milijardi kubičnih metara prirodnog plina, zakupljeno svega nešto više od 500 milijuna kubičnih metara plina, od čega će, prema Dorić, LNG terminal ostvarivati ukupne prihode od oko sedam milijuna eura.




Razliku do 13 milijuna, pokrit će potrošači kroz cijenu plina, a Dorić tvrdi kako će ta stavka prosječno kućanstvo stajati oko 35 kuna godišnje. Inače, jedini zakupci kapaciteta budućeg terminala su državne tvrtke Ina i HEP, pri čemu je HEP zakupio oko 420 milijuna kubičnih metara, a Ina 100 milijuna.



Naknada za sigurnost opskrbe, pojasnila je Dorić, mogla bi biti ukinuta tek kada bude zakupljeno minimalno 1,1 milijarda kubičnih metara godišnjeg kapaciteta terminala. To bi se, pak, prema njenim riječima, moglo dogoditi ukoliko Mađari uđu u vlasničku strukturu LNG terminala s udjelom od 25 posto, pri čemu bi u jednakom omjeru zakupili i proizvodne kapacitete terminala, čime bi godišnja proizvodnja dosegla upravo brojku od 1,1 milijardu.


– O tome se još pregovara, interes Mađara postoji, rekla je Dorić.



Ukupna cijena LNG terminala iznosit će nešto više od 230 milijuna eura, od čega je 101 milijun bespovratnih sredstava Europske unije, a još sto milijuna bit će osigurano iz državnog proračuna, dok će preostalih trideset milijuna osigurati HEP i Plinacro.


Najveći dio troškova izgradnje odnosi se na nabavku FSRU broda, takozvanog plutajućeg LNG terminala, koji je putem tendera nabavljen od tvrtke Golar. Riječ je o LNG tankeru “Viking”, kapaciteta skladištenja 140 tisuća kubičnih metara ukapljenog prirodnog plina, koji će u jednom od šangajskih brodogradilišta biti konvertiran u FSRU brod ugradnjom nove opreme za uplinjavanje ukapljenog prirodnog plina, a u Omišalj bi, prema ugovoru, trebao stići u rujnu ili listopadu iduće godine.


– Točan datum isporuke broda bit će poznat u studenom ove godine, rekla je Dorić, dodajući kako će prije dolaska broda biti završeni svi radovi na izgradnji pristaništa i kopnenog dijela terminala, koje zajednički izvode Pomgrad, GP Krk i STSI.


Na samom gradilištu budućeg terminala, većina radova trenutno se odvija u morskom dijelu. Ruše se postojeća pristaništa nekadašnje Dina Petrokemije, a gradi se novo pristanište za plutajući LNG terminal. Na novom gradilištu novog pristaništa do sad je u morsko dno postavljeno 37 od ukupno 160 pilota, na kojima će biti temeljena konstrukcija pristana.


Izgradnja pristaništa na pilotima najviše je zanimala novinare, s obzirom da je građevinskom dozvolom bila predviđena gradnja na kesonima, odnosno betonskim “kutijama” ispunjenima kamenom, da bi odabrana zajednica ponuđača umjesto toga ponudila novo rješenje s temeljenjem na pilotima.


Zbog tih odstupanja od građevinske dozvole i ostale projektne dokumentacije, Općina Omišalj je u više navrata podnosila prijave državnom inspektoratu koji je, međutim, prema riječima Barbare Dorić, nakon obavljenog inspekcijskog nadzora, utvrdio kako nema nepravilnosti.


Dorić je, zajedno s predstavnicima izvođača, nadzornih inženjera, kao i građevinskog fakulteta, koji je radio reviziju izmjena projekta, objasnila kako je podnesen zahtjev za izmjenom građevinske dozvole, koju treba ishoditi prije ishođenja uporabne dozvole.


Izvođači, nadzor i revident ustvrdili su kako neće biti problema s izmjenama građevinske dozvole, jer je, prema njihovom objašnjenju, rješenje s temeljenjem na pilotima u tehničkom smislu adekvatno po pitanju kroištenja, sigurnosti i trajanja građevine.


– Projektant, nadorni inženjer i ja kao revizor, materijalno, ali i kazneno odgovaramo za sigurnost građevine u smislu funkcionalnosti, mehaničke otpornosti i sigurnosti, kao i trajnosti, rekao je prof. Neven Kaspilić sa zagrebačkog Građevinskog fakulteta koji je radio reviziju izmjena projekta. Prema njegovim riječima, u slučaju ekstremnih situacija, poput udara broda pri većim brzinama u pristanište, niti jedno od rješenja ne nudi stopostotnu sigurnost.