Strategijom do održivog razvoja

Krčki intelektualci rekli “ne” megaplanovima Horvatinčića, Luke Rijeka i GP Krk

Mladen Trinajstić

Turističke megaprojekte prepustiti drugima – poruka je jučerašnjeg okruglog stola u Krku / Snimio Mladen TRINAJSTIĆ

Turističke megaprojekte prepustiti drugima – poruka je jučerašnjeg okruglog stola u Krku / Snimio Mladen TRINAJSTIĆ

Zbog sve većeg broja »megaprojekata« koje neki privatni ulagači žele realizirati, npr. na području Omišlja, Šotoventa i uvale Čavlena, nužno je stvoriti integralnu strategiju održivog razvoja otoka Krka



KRK  Zbog brojnih, često kontradiktornih strateških planova, kao i zbog sve većeg broja »megaprojekata« nužno je poraditi na stvaranju integralne strategije održivog razvoja tog otoka – to je jedan od najvažnijih zaključaka jučerašnjeg okruglog stola održanog u Maloj vijećnici Grada Krka.


Na skupu iza kojeg stoji samoorganizirana skupina otočnih intelektualaca volontera, svojevrsnog koordinacijskog tijela bodulske »poštene inteligencije« okupljene u Savjetu za održivi razvoj otoka Krka, jučer su se okupili predstavnici turističkih institucija, ekoloških i organizacija civilnog društva te predstavnici riječkog Ekonomskog fakulteta, kako bi pretresli pojavnosti koje bi mogle trajno determinirati razvojne smjerove otočnog turizma te utjecati na ukupne gospodarske, pa i socio-demografske trendove Bodulije.


U raspravi kojom su moderirali ekološki aktivist Vjeran Piršić, turistički stručnjak Nedo Pinezić te mr. Hrvoje Katunar, predstavnik Službe za potporu istraživačkom radu i odnose s gospodarstvom Ekonomskog fakulteta, iskristaliziralo se stajalište da je prije otvaranja vrata nekom od u posljednje vrijeme spominjanih megaprojekata treba raščistiti trebaju li otoku Krku takvi projekti te odrediti prihvatljivost razmjera u kojima će oni utjecati na gospodarsku, društvenu i komunalnu sliku otoka.


Netransparentnost




U red »megaprojektnih izazova« za čiju se realizaciju na različite načine (i različitim kanalima) već neko vrijeme nastoje izboriti pojedini privatni investitori, okupljeni su tako izrijekom uvrstili plan širenja kapaciteta Luke Rijeka na obalno područje Omišlja, planove kontroverznog zagrebačkog poduzetnika Tome Horvatinčića za gradnju resorta na području Šotoventa, ali i onaj najsvježiji, projekt GP Krka čije se vodstvo u zoni uvale Čavlena nada stvoriti preduvjete podizanje kampa za prihvat 12 tisuća gostiju!  Strahujući da bi realizacija već samo jednog, a kamo li svih triju projekata uvelike mogla promijeniti sliku otoka, sudionici skupa ukazali su na potrebu da se o tako važnim strateškim pitanjima otvori znatno šira i transparetnija rasprava.



– Umjesto dosadašnjeg oslanjanja na prostor, razvoj valja bazirati na čovjeku, odnosno koristima za lokalno stanovništvo. Krčani nemaju ni kapital koji bi uložili u megaprojekte, niti nezaposlene koje bi upošljavali u takvim kompleksima. Zar ćemo trošiti resurse da bismo ovdje upošljavali »vanjsku« radnu snagu, upitao se Pinezić, dok Katunar smatra da »razvoj po mjeri investitora« otočanima nosi smanjenje slobodnog prostora, probleme vezane uz komunalnu infrastrukturu te socijalne izazove vezane uz uvoz radne snage.



Nužno sveotočno tijelo


– Najrazvijenije turističke zemlje svijeta, posebice Austrija, Švicarska i Bavarska, svoj su razvoj bazirale na razvojnim aktivnostima od kojih korist ponajprije crpi lokalna zajednica, a ne veliki, »vanjski« ulagači, ocijenio je Pinezić rekavši da je u nastojanju stvaranja održivog turizma moramo promijeniti razvojnu paradigmu.


Također je zaključeno da je za nastavak provedbe mjera koje će pridonijeti održivom razvitku otoka nužno oformiti sveotočno koordinacijsko tijelo koje će, u suradnji s lokalnim jedicama, imati i ponešto konkretniju ulogu definiranja pravca budućeg razvoja, između ostalog i kroz mogućnosti »harmoniziranja« turističkih i prostonoplanerskih apetita pojedinih lokalnih jedinica. Zaključak je i da bi razvojni smjer krčkog turizma trebalo bazirati na poticanju otočana na podizanje kvalitete njihovih već postojećih turističkih kapaciteta, uz ostalo i kroz jačanje mreže malih obiteljskih hotela koji ponudom znatno više pridonose podizanju dodane vrijednosti krčkog turističkog proizvoda od efekata koje bi donijeli golemi resorti. A turističke »megaprojekte«, složni su svi okupljeni, valja ostaviti Turskoj, Egiptu i Tunisu.