Za naše otoke

Iz EU fondova za naše luke – 80 milijuna eura

Edi Prodan

Foto Sergej Drechsler

Foto Sergej Drechsler

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture lani je donijelo Program državnih potpora za razvoj luka otvorenih za javni promet Republike Hrvatske 2017. – 2020. Prvi put, uz sredstva koja su se iz proračuna izdvajala za ulaganja u luke, otvara se mogućnost sufinanciranja bespovratnim sredstvima EU-a, pa će se tako obnavljati i graditi u lukama Crikvenica, Unije, Baška, Mišnjak, Rab i Cres 

Program državnih potpora za razvoj luka otvorenih za javni promet Republike Hrvatske 2017. – 2020., naziv je projekta koji je u rujnu prošle godine donijelo Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture. Uz sve prednosti koje donosi njegova realizacija, iznimno je važan i kao podloga za financiranje projekata sredstvima EU-a predviđenim u Operativnom programu Konkurentnost i kohezija. Zahvaljujući dakle tom programu ostvaruju se najmanje dvije pozitivne vrijednosti. Prva je dakako razvoj i modernizacija luka, infrastrukture o kojoj itekako ovisi razvoj otoka i života na njima.

Drugi je činjenica da se prvi put, uz sredstva koja su se iz Državnog proračuna izdvajala za ulaganja u luke, otvara mogućnost sufinanciranja takvih projekata bespovratnim sredstvima EU-a, za što je na raspolaganju 80 milijuna eura, dok se 176,5 milijuna kuna planira dodijeliti kroz Poziv za dodjelu bespovratnih sredstava koji je otvoren do kraja 2018. godine. Ulaganja će omogućiti bolju povezanost hrvatskih otoka s kopnom i otoka međusobno.


Ne treba ni isticati kolika je to pomoć u razvoju otoka, a kako bi se omogućila prijava ovakvih projekata i njihovo sufinanciranje bespovratnim sredstvima EU-a, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture je 31. listopada 2017. objavilo Poziv za sufinanciranje unaprjeđenja lučke infrastrukture u funkciji obalnog linijskog pomorskog prometa.


Svih sedam županija


Korisnici ovih bespovratnih sredstava upravitelji su luka otvorenih za javni promet od županijskog i lokalnog značaja, identificirani kroz Investicijski plan razvoja luka otvorenih za javni promet Republike Hrvatske za razdoblje 2017.-2020. godine.Trenutno je identificirano ukupno 28 projekata iz 14 lučkih uprava. Identificirani su projekti diljem hrvatske obale, u svih sedam obalno-otočnih županija, od Pule do Dubrovnika.


28 PROJEKATATrenutno je identificirano ukupno 28 projekata iz 14 lučkih uprava, u svih sedam obalno-otočnih županija, od Pule do Dubrovnika




Svi oni moći će zatražiti bespovratna sredstva EU-a za osuvremenjivanje, nadogradnju i rekonstrukciju postojeće lučke infrastrukture s ciljem razvoja otoka, ali i poboljšanja komunikacije s otocima te povećanja sigurnosti plovidbe i zaštite lučkog akvatorija u što ulaze lukobrani, valobrani i slične intervencije u taj prostor.


K tome, s razvojem plovila koja obavljaju takvu ulogu, od trajekata, brodova i brodica do katamarana, neophodan je i razvoj lučke infrastrukture kako bi im se omogućilo pristajanje uz otoke što stara i dotrajala lučka infrastruktura danas kod mnogih onemogućava.


Cjelogodišnji posao


Značajno je i to da se izgradnja i modernizacija infrastrukture u lukama od županijskog i lokalnog značaja financira kako bi se poboljšala usluga prijevoza tijekom cijele godine. Jer dok zbog pritiska turizma u ljetnoj sezoni još i imamo bolju i frekventniju povezanost, izvan ljetnih mjeseci dolazi do znatnog pada kvalitete i usluge. Samim time otočne zajednice imaju problema u zadržavanju prijeko potrebnih kadrova pa i mlađih obitelji koje presudno utječu na demografsku obnovu. Brojnošću stanovništva na pojedinim otocima, za što je povezanost s kopnom jako važna, otvara se mogućnost i za razvoj gospodarskih djelatnosti koje nisu vezane samo s turizmom i turističkom sezonom. Time se omogućava disperzija djelatnosti, privlačenje specifičnih kadrova, ili njihovo zadržavanje, da ne govorimo o tome kako veći broj djece omogućava kvalitetnije školovanje na svom škoju.


Ukupna vrijednost projekata za koje su sklopljeni ugovori o dodjeli bespovratnih sredstava iznosi 104.731.900,87 kuna, od čega je golemi dio 99.970.696,26 kuna ili više od 95 posto dio bespovratnih sredstava. Ta su sredstva su dodijeljena za projekte u lukama Tkon, Crikvenica i Cres.



105 milijuna kuna dobit će Županijska lučka uprava Rab za rekonstrukciju trajektne luke Mišnjak


Ne treba dvojiti da će i ta ulaganja pridonijeti integriranosti hrvatskih otoka u širu prometnu mrežu, ubrzati njihovu komunikaciju s kopnom, zapravo minimizirati činjenicu da se uopće radi o – otocima. Naprosto prometna povezanost otoka ključna je za savladavanje prepreka koji otočna prometna dislociranost stavlja pred lokalni gospodarski rast.


Iznad prosjeka


Na području Primorsko-goranske županije u pripremi je niz projekata za sufinanciranje, a koji su također identificirani u Investicijskom planu razvoja luka otvorenih za javni promet Republike Hrvatske za razdoblje 2017.-2020. Kako je poznato, PGŽ ima veliki dio svog teritorija na otocima, a samim time na njima ima i velik dio svog bogatstva i perspektiva razvoja.


Analiziramo li kvalitetu života na otocima, pa i standard stanovništva nekih od gradskih centara na njima, riječ je o nečemu što nadilazi hrvatski prosjek. Osvrnemo li se primjerice na otok Krk, vidimo da je, dobrim dijelom zahvaljujući mostu kojim je povezan s obližnjim kopnom, postao ne samo jednim od najrazvijenijih dijelova PGŽ-a, nego i uzorom razvoja mnogih gospodarskih djelatnosti.


Ne dakle samo turizma. Kad govorimo o Krku, govorimo i o snažnoj graditeljskoj djelatnosti kao i o sve kvalitetnijoj poljoprivredi, posebno u zoni proizvodnje vina. Jasno je stoga da i drugi kvarnerski otoci zahvaljujući klimatskim pogodnostima imaju potencijala za svekoliki razvoj. Zavirimo li u prošlost, uočit ćemo da je danas iznimno slabo nastanjeni Susak proizvodio goleme količine vina.


No, tijekom vremena došlo je do njegove depopulacije i propadanja te poljoprivredne grane. Permanentnim ulaganjem u lučku infrastrukturu koja omogućava pristajanje modernim brodovima značajnijih gabarita, otvaraju se vrata za obnovu te djelatnosti, doseljavanje stanovništva i svekoliki razvoj.


Unije


A kad smo već u akvatoriju Lošinja, istaknimo radove koji će se obavljati u pristanu Unija. Otok je to koji spaja skoro nespojivo – raskoš mediteranske klime, ali i polja koja omogućavaju uzgoj žita na razini slavonskih ravnica. Najbolje su to pokazale godine rata i tužnog progonstva stanovnika Vukovara. Dio ih je doselio na Unije gdje su ostvarili pravu poljoprivrednu renesansu, skoro pa revoluciju. Na žalost, njihovo naseljavanje nije bilo trajnije prirode tako da je danas na Unijama živi manje od stotinu stanovnika. Kako bi se omogućilo značajnije naseljavanje i oživljavanje gospodarskih grana koje imaju itekakvu pogodnost za jako dobre rezultate, zapošljavanje i podizanje osobnog kao i društvenog standarda, u planu je dodatna sanacija i produženje postojećeg pristana luke Unije, odnosno druga faza tog posla. Investitor je Županijska lučka uprava Mali Lošinj, dok je procijenjena ukupna vrijednost investicije 23,1 milijun kuna.


Luka Mišnjak


Dugi niz godina otok Rab slovi kao pravi biser jadranskog turizma. Štoviše, on je s tom djelatnošću počinjao još u vremenima dok su se mnoga druga primorska središta na Kvarneru uglavnom bavila samo ribarstvom. Jasno, i Rabljanima je jasno kako je preduvjet razvoja turizma povezanost s kopnom. Godinama je ona tekla na relaciji Jablanac-Mišnjak da bi se prije nekoliko godina kopneni dio te veze izmjestio u modernu luku Stinica. Sada konačno na red dolazi i rekonstrukcija trajektne luke Mišnjak za što će investitor Županijska lučka uprava Rab, prema iscrpnoj studiji, dobiti čak 105 milijuna kuna.


Na taj će se način značajno unaprijediti i ubrzati povezanost s kopnom, uostalom Rapska plovidba je nedavno u Dalmontovom brodogradilištu u Kraljevici preuzela moderni trajekt »Četiri zvonika« koji je također predviđen za nova vremena luke Mišnjak. Ne treba ni dvojiti da je novoproklamirani razvoj turizma otoka Raba, izgradnja modernih hotela visoke kategorije za što je također pokrenut investicijski ciklus, nastao i na temelju modernizacije Mišnjaka.


Vraća se stostruko


I da zaključimo s ulaganjima na kvarnerskom dijelu Jadrana, istaknimo rekonstrukciju i sanaciju obale u luci Rab i gata Pumpurela. S tim će se aktivnostima omogućiti pristajanje brodova značajnijih gabarita, dok će se na Pumpureli osjetno povećati standard priveza za ribarske brodove domicilnih ribara, kao i one koji se odnose na nautički promet. Investitor tog projekta je Županijska lučka uprava Rab, a procijenjena ukupna vrijednost investicije iznosi 56 milijuna kuna.


Goleme investicije, no bez njih nema – razvoja otoka. I koliko god nas impresionirali investicijski milijuni, jamstvo »povrata ulaganja« je besprijekorno. Demografski i gospodarski razvoj otoka, tog neprocjenjivog hrvatskog bogatstva, nemjerljiv je klasičnim metodama ekonomskih proračuna. U ovom slučaju uloženo se stostruko vraća tako da ustrajnost nadležnog ministarstva zaslužuje svaku pohvalu.


Na Jadranu danas na otocima živi svega nešto više od 130 tisuća stanovnika. Kapacitet je, a da nitko nikom ne smeta, višestruk. Kad svemu pridodamo klimatske pogodnosti kao i razvoj nekih poljoprivrednih i općenito gospodarskih grana koje su danas ovisne o uvozu, svaka kuna koju Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture ulaže u lučku infrastrukturu od neprocjenjive je vrijednosti.