Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
14. studenoga 2019.
Vujić ipak nije u pravu

Cesta do Marišćine tek 2015. godine

Foto Damir ŠKOMRLJ
Foto Damir ŠKOMRLJ
Autor:
Objavljeno: 5. lipanj 2013. u 10:30 2013-06-05T10:30:39+02:00

Rok izgradnje tek u drugoj polovici 2015. godine najavljen je u našem listu prije otprilike dva mjeseca, što je tada izazvalo oštru reakciju županijskog vodstva, u prvom redu dojučerašnjeg obnašatelja dužnosti Vidoja Vujića koji je na sjednici Županijske skupštine novinare optužio za davanje lažnih informacija

RIJEKA Pristupna cesta za Marišćinu D-427 Rijeka – Marčelji u najboljem će slučaju biti dovršena tek krajem 2015. godine, potvrđeno je iz Hrvatskih cesta.

Time su iz HC-a demantirali tvrdnje županijskih čelnika da će cesta što će spajati riječku zaobilaznicu i Centar za gospodarenje otpadom biti dovršena istodobno s puštanjem Marišćine u probni rad, sredinom iduće godine. Također, to znači da će deseci teških kamiona s otpadom iz cijele Primorsko-goranske županije svakodnevno tutnjati ionako dobrim dijelom preopterećenim lokalnim cestama na Viškovu i to barem godinu dana, od puštanja Marišćine u rad do izgradnje ceste.

Rok izgradnje tek u drugoj polovici 2015. godine najavljen je u našem listu prije otprilike dva mjeseca, što je tada izazvalo oštru reakciju županijskog vodstva, u prvom redu dojučerašnjeg obnašatelja dužnosti Vidoja Vujića koji je na sjednici Županijske skupštine novinare optužio za davanje lažnih informacija te ustvrdio kako će cesta biti dovršena u travnju 2014. godine.

Deseci teških kamiona s otpadom iz cijele PGŽ svakodnevno će tutnjati lokalnim cestama na Viškovu i to barem godinu dana, od puštanja Marišćine u rad do izgradnje ceste

Žalbeni postupak traje

Iako je i tada u to bilo teško vjerovati, budući da su tek bile otvorene ponude prostigle na natječaj, a na terenu još nije bio zabijen ni prvi kramp, sada je iz HC-a i službeno potvrđeno da za rok o kojemu je govorio Vujić nema nikakvog realnog uporišta.

Iz HC-a su, naime, na naš ponovljeni upit o rokovima izgradnje ceste ovoga puta decidirano odgovorili da je »Rok izvođenja radova 24 mjeseca od uvođenja izvođača u posao«. Kako izvođač još nije niti odabran, jer je konzorcij koji čine GP Krk, Viadukt i Strabag uložio žalbu na postupak javne nabave, a ne zna se ni kada će biti, s obzirom da žalbeni postupak može potrajati mjesecima te rezultirati ponavljanjem natječaja, posve je upitno kada će cesta uopće biti izgrađena. U najboljem slučaju, ukoliko žalba bude odbačena, i to u vrlo kratkom roku, te odabrani izvođač uveden na gradilište do kraja ljeta, cesta bi mogla biti dovršena debelo u drugoj polovici 2015. godine. U lošijim varijantama, s ponavljanjem natječaja za odabir izvođača, radovi bi se mogli protegnuti čak i u 2016. godinu.

To, čini se, niti najmanje ne brine onoga koji je cijelu kašu s cestom i zakuhao, novog-starog župana Zlatka Komadinu. Podsjećamo, dionicu ceste između Marinića i Marišćine, procijenjene vrijednosti od oko 140 milijuna kuna, trebale su graditi Primorsko-goranska županija i Općina Viškovo, dok je dionicu od čvora Rujevica do Marinića gradio Grad Rijeka. »Gradska« dionica izgrađena je manje-više u planiranim rokovima, no u međuvremenu na »županijskoj« radovi nisu ni započeli. Po sistemu brigo moja prijeđi na drugoga, Komadina je početkom prošle godine, za svog blic-mandata na mjestu ministra prometa, do tad županijsku cestu pretvorio u državnu, a obavezu njezine izgradnje s proračuna županije i Općine Viškovo prebacio na teret Hrvatskih cesta. Očekivalo sa da će se time oživjeti zamrli projekt, no očekivanja su se izjalovila.

Ponuda Hidroelektre

Na natječaju za izgradnju ceste kao najpovoljnija je, neslužbeno saznajemo, bila odabrana ponuda Hidroelektre, no konzorcij GP Krk, Viadukt i Strabag, za koji se vjerovalo da je favorit u postupku javne nabave, uložio je žalbu. Kao razlog žalbe iz GP Krka navode propust naručitelja kod odabira najpovoljnijeg ponuđača, no o detaljima nisu htjeli govoriti dok traje žalbeni postupak pred Državnom komisijom za kontrolu postupaka javne nabave.

Drugi dio ceste do Marišćine neće biti dovršen do puštanja u probni rad Centra za gospodarenje otpadom

Projekt postao sporedan

Kao bivšeg ministra koji je zadužio HC za izgradnju sporne ceste, Komadinu smo upitali za komentar najave o trajanju gradnje od 24 mjeseca, a kao novog župana što kani poduzeti da se ona uskladi s rokovima izgradnje CZGO Marišćina, te kako to da se rokovi koje su spominjali on i njegov prethodnik Vujić toliko razlikuju od rokova što ih najavljuju iz Hrvatskih cesta.

– To bi trebali pitati Hrvatske ceste, a ne nas, lakonski je Komadina još jednom loptu prebacio HC-u, kazavši kako je prema njegovim informacijama rok za gradnju 17 mjeseci.

Na naše upozorenje da je i u tom slučaju nemoguće da cesta bude gotova istodobno kad i Centar za gospodarenje otpadom, Komadina je konstatirao kako to i »nije presudno«.

– Bilo bi, naravno, dobro da cesta i Centar budu dovršeni istodobno, ali ako i bude neke razlike u terminima, to ne znači da Marišćina neće funkcionirati, kazao je Komadina.

Tako je cesta od integralnog dijela projekta Marišćine, očito prebačena na sporedni kolosijek, a građani bi, posebno oni koji žive blizu Marišćine, valjda trebali biti zahvalni ako uopće bude izgrađena.

Izgradnju ceste koju je i osobno nazivao vitalnim dijelom projekta, sada relativizira i direktor Ekoplusa Dušan Šćulac, koji kaže kako će se otpad iz pet pretovarnih stanica na Marišćinu od iduće godine prevoziti i ako cesta ne bude dovršena.

Alternativni pravci

– Ekoplus je u sklopu postupka pripreme izgradnje Županijskog centra za gospodarenje otpadom razmatrao i varijantu u kojoj se ne bi mogla koristiti cesta D 427 Rijeka – Marčelji zbog eventualnog kašnjenja njene izgradnje, pri čemu je utvrđeno da postoji mogućnost prometovanja kamiona alternativnim pravcima kako bi se izbjegao njihov prolazak kroz centar Viškova. Kašnjenje ceste ne odgađa realizaciju Projekta koji predviđa probni rad Centra u trajanju od dvije godine zbog potvrde parametara zadanih za pojedine njegove glavne djelove – postrojenje za MBO, bioreaktorsko odlagalište i pročistač otpadnih voda, odgovorio je Šćulac na naš upit o kašnjenju ceste, uz dodatak kako se kašnjenje izgradnje ceste »neće posebno odraziti na povlačenje cjelokupnog odobrenog iznosa sufinanciranja od strane IPA pretpristupnog fonda EU«.

Kašnjenje gradnje ceste neće se, po svoj prilici, posebno odraziti niti na mandate odgovornih za izgradnju Centra za gospodarenje otpadom, iako bi u svakoj ozbiljnoj državi iste te EU koja dijelom financira realizaciju projekta, već odavno snosili posljedice svog neodgovornog pristupa zahvatu od životnog značenja ne samo za stanovnike Marčelja, nego i čitave Primorsko-goranske županije.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.