Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
12. prosinca 2019.
Bruxelles upozorava na rokove

Zakašnjeli u prijevodu: Hrvatski jezik u EU kad prevedemo još 82,5 tisuće stranica

U Vladi razmišljaju da za posao redakture »unajme« vanjske suradnike / Snimio Marko GRACIN
U Vladi razmišljaju da za posao redakture »unajme« vanjske suradnike / Snimio Marko GRACIN
Autor:
Objavljeno: 26. rujan 2012. u 7:34 2012-09-26T07:34:48+02:00

Ako bi se dogodilo da je neki građanin oštećen jer mu je europsko zakonodavstvo bilo nerazumljivo – i to zato što Hrvatska nije osigurala vjerodostojan prijevod – imao bi pravo tužiti državu

ZAGREB Do pristupanja Europskoj uniji, 1. srpnja 2013. godine, Hrvatska mora osigurati da europska pravna stečevina bude prevedena na hrvatski jezik te stručno i pravno redigirana kako bi njezini građani bili ravnopravni u pristupu europskom zakonodavstvu građanima svih ostalih članica EU-a.

No, taj vrlo zahtjevan, dugotrajan i skup postupak prevođenja i redakture kasni, o čemu je, očito, bilo riječi i na ovotjednom sastanku potpredsjednika Vlade Nevena Mimice s povjerenikom za proširenje Štefanom Füleom u Bruxellesu.

Nakon njihovog susreta, Komisija je, naime, objavila priopćenje u kojemu se, među ostalim, navodi da je povjerenik naglasio da je važno da prijevod i redaktura europske pravne stečevine budu obavljeni na vrijeme za pristupanje.

Kako neslužbeno doznajemo, poteškoće nisu nastale zbog samog postupka prevođenja europskog zakonodavstva na hrvatski jezik. Međutim, činjenica da je neki propis preveden ne znači da on automatski predstavlja tzv. vjerodostojnu hrvatsku inačicu.

Točnije, zakonski važeća verzija nekog propisa je ona koja je prošla pravnu i stručnu redakturu. Tu redakturu obavljaju ljudi koji paralelno imaju i druge radne zadatke, a činjenica je da je europska pravna stečevina iznimno opsežna. Primjera radi, dosad je u Hrvatskoj prevedeno više od 160 tisuća stranica europskog zakonodavstva.

S obzirom da je do planiranog datuma ulaska u EU ostalo svega devet mjeseci i nekoliko dana, u Vladi razmišljaju i o mogućnosti da za posao redakture »unajme« vanjske suradnike.

Izrada vjerodostojne hrvatske inačice pravne stečevine EU-a jedan je od preduvjeta koji treba ispuniti da hrvatski jezik postane 24. službeni jezik Unije. Međutim, to nije važno samo iz tog, formalnog razloga.

Drugi se razlog krije u osiguranju ravnopravnosti hrvatskih građana. Ako bi se, primjerice, dogodilo da je neki hrvatski građanin oštećen jer mu je europsko zakonodavstvo bilo nerazumljivo – i to zato što Hrvatska nije osigurala vjerodostojan prijevod – imao bi pravo tužiti državu, objašnjavaju naši sugovornici.

No, to je samo teoretska mogućnost, budući da su naši izvori uvjereni da će sve ipak biti odrađeno na vrijeme, do početka srpnja sljedeće godine.

U Ministarstvu vanjskih i europskih poslova (MVEP), pak, na naš upit odgovaraju da je »prevođenje pravne stečevine Europske unije na hrvatski jezik i stvaranje hrvatske vjerodostojne inačice u finalnoj fazi«.

Europska komisija sastavila je tzv. prioritetnu listu za prijevod s koje, prema informacijama MVEP-a, treba prevesti još oko 26.500 stranica te ih jezično, stručno i pravno redigirati prije slanja u Bruxelles.

»Prevedeno je i 56.000 stranica koje prije slanja u Bruxelles treba stručno, pravno i jezično revidirati, odnosno terminološki ujednačiti«, odgovorili su nam u MVEP-u, napomenuvši da je već tiskano oko 45 svezaka Posebnog izdanja Službenog lista EU-a na hrvatskom jeziku. 

Prijevod težak 30 milijuna kuna za 18 mjeseci

Za prevođenje pravne stečevine s engleskog jezika na hrvatski i obrnuto ove je godine u proračunu predviđeno 20 milijuna kuna.  

»Napominjemo kako u troškove ulazi osim prevođenja pravne stečevine Europske unije na hrvatski jezik i prevođenje relevantnog zakonodavstva Republike Hrvatske na službene, odnosno radne jezike EU-a«, ističu u MVEP-u. Prema njihovim projekcijama, sljedeće će godine za istu stavku biti potrebno nešto više od deset milijuna kuna.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.