ZAGREB Više od polovice ispitanika smatra da je Bolonjski proces dobra ideja, ali je njegova praksa loša, četvrtina bi taj proces ukinula, a samo šest posto ispitanika smatra ga dobrim, pokazalo je istraživanje EduCentra provedeno na 300 ispitanika. 

Petina ispitanika smatra kako je sveučilišna izobrazba sasvim dobro funkcionirala i prije, a isto toliko ih misli da je trebalo uvesti promjene, ali ne nužno “Bolonju”.

Da “Bolonju” treba ukinuti, u većoj mjeri smatraju ispitanici koji su se školovali po starom programu.

No većina ispitanika smatra da “Bolonju” nije nužno ukinuti, ali su potrebne njezine izmjene i prilagodbe.

Jedan od ispitanika kaže kako je potrebno “interaktivno okružje u kojem će se rješavati problemi, ne štrebati činjenice, te uvesti više prakse i projekata, a manje se baviti seminarima”. Drugi kaže kako je nužno uskladiti se s tržištem rada i potrebama poslodavaca te definirati razlike preddiplomskoga i stručnog studija.

Manje od 10 posto ispitanika koji su završili školovanje po “Bolonji” smatra da su visoki školski sustav i akademsko nazivlje usklađeni s potrebama tržišta rada. Da su pojedini aspekti lošiji nego prije, smatra 37 posto “bolonjaca” i čak 50 posto ispitanika koji su studirali po starom programu. 

Kao pozitivne strane “Bolonj” ispitanici najčešće navode podjelu velikih predmeta na manje jedinice i polaganje predmeta preko kolokvija, što ih prisiljava na redovito učenje. 

Studenti moraju ići na sat, pisati zadaće i donositi ispričnice

Negativnih je strana više i studenti navode da se ne stječu vještine potrebne za tržište rada, da je nepotrebno studirati pet godina te da je stečeno znanje znatno manje. Upozoravaju i da je bez ‘basnoslovne svote’ studij nemoguće uskladiti s radom, volontiranjem ili čime drugim, što, među ostalim, zahtijevaju poslodavci. “Studenti su svedeni na starije srednjoškolce koji moraju ići na sat, pisati zadaće i donositi ispričnice zbog izostanka s predavanja”, požalio se ispitanik.

Ispitanici koji su završili po “Bolonji”, kao i oni po starom programu, smatraju da je nastava zahtjevnija nego prije. Problem za jednog ispitanika jest obvezna prisutnost na nastavi zbog koje se ‘u većini slučajeva gubi vrijeme ‘, a i smanjena je mogućnost zapošljavanja tijekom školovanja. Drugi se, pak, žali da se prisutnost na nastavi nagrađuje oslobađanjem od dijela ispita ili prolaznom ocjenom u indeksu, pa se čini da “nije bitno kvalitetno naučiti, nego je dovoljna prisutnost”.

Svi studenti smatraju da “Bolonja” ne povećava kvalitetu znanja u odnosu prema starom programu. Zanimljivo je da 34 posto ispitanika koji su završili po “Bolonji” smatra kako je prolaznost povećana u odnosu prema razdoblju prije tog procesa. Trećina ispitanika misli da su prvostupnici dobro osposobljeni za tržište rada.

Zamisao o istraživanju potekla je od prvotravanjske šale o ukidanju Bolonjskog procesa koja je pobudila golemo zanimanje i odobravanje čitatelja.