ZAGREB – Dok se obrazovne vlasti nećkaju oko uvođenja informatike od prvog razreda osnovne škole, razvoj logičkog razmišljanja i osnove programiranja hrvatski učenici mogu vježbati samo kroz pojedinačne inicijative. Ulazak Hrvatske u članstvo International Bebras Committee, međunarodne organizacije koja međunarodnim natjecanjima promiče informatiku i računalno razmišljanje među učiteljima i učenicima, pristup ranoj informatici omogućio je tisućama učenika u Hrvatskoj koji čekaju na odluku obrazovnih vlasti o uvođenju informatike u školske klupe.

Analiza problema

U projektu »Dabar« lani je u Hrvatskoj sudjelovalo više od 5.000 učenika iz 209 osnovnih i srednjih škola, a očekuje se da će ove godine broj natjecatelja biti i dvostruko veći. Riječ je o »online« natjecanju koje se sastoji od niza izazovnih zadataka koje osmišljavaju stručnjaci iz pedesetak zemalja koje u natjecanju sudjeluju. Litva je krenula prva još 2004. godine sa 779 učenika, a lani se natjecalo više od 1,6 milijuna djece i učitelja iz 50 zemalja.

– Kad nema sustavnog rješenja, ostaju inicijative na osobnoj razini, ili ovakva natjecanja. »Dabar« daje svima jednake prilike za sudjelovanje pa tako i najmlađi učenici mogu otkriti interes za računalno razmišljanje i informatiku, a mi ćemo im pomoći da ga što bolje razviju – kaže Lidija Kralj, dopredsjednica udruge »Suradnici u učenju« koja organizira natjecanje u Hrvatskoj zajedno s Hrvatskim savezom informatičara, Visokim učilištem Algebra, uz podršku CARNeta.

Zadaci koje djeca rješavaju nisu zadaci programiranja, već kroz njih djeca moraju logički zaključivati, analizirati problem. Riječ je o zadacima koji djeci pomažu u razvoju vještina logičkog razmišljanja, a time su dobra podloga za razumijevanje računalne logike i daljnje stjecanje vještina poput kodiranja.

– To je STEM pristup bez programskog koda. Mala djeca izvrsno reagiraju na zadatke, takva im logika treba, a kroz nju razvijaju matematički i informatički pristup, objašnjava Kralj. Bilo bi dobro, dodaje, da se digitalna pismenost može razvijati u svim predmetima, ali još nismo na toj razini.

– Digitalna pismenost uopće se ne spominje, pa učitelji moraju smišljati vlastite teme. Informatika od prvog razreda nam je neophodna, da bi učenici digitalnu tehnologiju susreli u sigurnom, poticajnom okruženju – veli Kralj.

Nije elitizam

On-line natjecanje Dabar traje tjedan dana, a održava se početkom studenog u svih 50 zemalja istovremeno. U školama koje se odluče sudjelovati, učitelji daju djeci da sjednu za računalo i rješavaju zadatke. Lani su se u njima uspješno okušali prvašići, nakon samo tjedan dana priprema, ali i maturanti. Učenici su se natjecali u pet kategorija: MikroDabar za učenike 1. i 2. razreda osnovne škole, MiliDabar za učenike 3. i 4. razreda, KiloDabar za pete i šeste razrede, MegaDabar za sedmaše i osmaše i GigaDabar za srednjoškolce. Neovisno o kategoriji, učenici su morali riješiti 15 izazovnih zadataka uz vremensko ograničenje od 45 minuta.

Organizatori Dabra ističu da im cilj nije elitizam i žele da se u projekt uključi čim više škola. Broj sudionika nije ograničen, a u slučaju većeg interesa škola CARNet bi osigurao tehničku podršku. Sudjelovanje je za sve učenike, učitelje i škole u potpunosti besplatno, a pripremati se mogu u online okruženju CARNetovog Loomena. Hrvatski tim Dabra pripremio je ove godine zadatke za međunarodno natjecanje, svih sedam zadataka prošlo je selekciju, a jedan od njih uvršten je među dvadeset najboljih zadataka.