»Kraljica Hrvata«

Velika Gospa: U procesiji u Sinju nikad više vjernika, u Aljmašu i akcija darivanja krvi

Hina

Foto: Bozidar Vukicevic / CROPIX

Foto: Bozidar Vukicevic / CROPIX

U procesiji u Sinju viđeni su i Milan Bandić i Tomislav Karamarko, a misi je nazočila i predsjednica Kolinda Grabar Kitarović.  Unatoč velikoj vrućini, moštvo vjernika okupilo se i na središnjem misnom slavlju  u najvećem slavonskom marijanskom svetištu Gospe od Utočišta u Aljmašu 



NOVO 12:52 ĐAKOVO – Velika gospa svetkuje se u subotu i u starom marijanskom svetištu Dragotin pokraj Đakova, kojemu su vjernici iz cijele Đakovštine, ali i drugih krajeva hodočastili još od petka navečer, kada je na otvorenome središnje misno slavlje predvodio đakovačko-osječki nadbiskup u miru, mons. Marin Srakić.


Nadbiskup Srakić u homiliji je naglasio važnost molitve, i to one mupućene Gospi. »Molitva je vrijednost, bez nje čovjek vjernik ne može. Srž je svake vjere. Molimo se zato jer želimo razgovor s Bogom, ona je sjedinjenje s Bogom. Molitva je izraz vjere, ufanja i ljubavi. Ona je poštovanje, usrdnost prema Bogu«, rekao je.


Poručio je kako vjernici dolaze u marijanska svetišta, k Gospi, jer čovjek nije otok. »Zato, dolazimo Gospi i molimo«, poručio je nadbiskup Srakić.


U nastavku je uslijedila procesija sa svijećama, uz nošenje slike Gospe Žalosne, najveće dragocjenosti u ovom svetištu.


Vjernici su Gospi dragotinskoj nastavili hodočastiti i na sam blagdan, kada je prijepodnevna misna slavlja predvodio vlč. Pavo Brajnović, župnik iz Bosne i Hercegovine. Vjernici su se molili ispred Gospina kipa u novoobnovljenoj dragotinskoj crkvi, kao i kod Gospina kipa na otvorenome.


NOVO 12:49 ALJMAŠ – Unatoč velikoj vrućini, moštvo vjernika okupilo se u subotu na središnjem misnom slavlju, koje u povodu blagdana Velike Gospe u najvećem slavonskom marijanskom svetištu Gospe od Utočišta u Aljmašu predvodio nadbiskup đakovački i osječki metropolit mons. Đuro Hranić.


Nadbiskup Hranić je u propovjedi kazao kako je svetkovina Marijina uznesenja u nebo svetkovina čovjekog nepovredivog dostojanstva, koja govori da je čovjek stvoren od Boga i za Boga.




Posvetivši najveći dio propovjedi potrebi očuvanja svakog dostojanstva čovjeka, poručio je vjernicima kako mogu obilaziti svetišta i prošteništva, ali da neće postati bliži Bogu ako Ga ne prepoznaju u svakom bližnjem i svakom čovjeku. »I nećemo pogriješiti ako kažemo da danas vlada teška religiozna ravnodušnost i okorjelost i među nama vjernicma, ili kako Sveto pismo veli, ‘i mi postajemo ljudi tvrde šije i neobrezana srca’«, naveo je Hranić, ocijenivši kako je »ustvari najteže susresti Boga izvan crkve i u svakodnevnici života«.


Po njegovim riječima, lakše je u crkvi tražiti Boga, gledati ga u svetim prilikama kruha i vina, lakše je Boga zamišljati na nebesima, u dalekim prostranstvima. »Ali, naći i ljubiti Boga u čovjeku te služiti Bogu u čovjeku, slaviti Boga pronoseći dostojanstvo čovjeka i svetost svakoga ljudskog života, e to nam je uvijek teško«, kazao je. 


Poručio je vjernicima kako bi se, kada bi htjeli početi od najosnovnijeg, uvijek trebali prvo zapitati tko je meni taj čovjek pored kojeg živim, s kim radim i sjedim za istim stolom i djelim istu postelju.


»Kad sam je zadnji put upitao kako je doista? Tko su ti ljudi meni osobno, meni kao poslodavcu, trgovcu, profesoru, medicinskoj sestri, meni osobno, političarima? Tko su nam zapravo ljudi? Jesu li oni sveti Božji hram ili sredstvo za naš osobni probitak, sredstvo u službi naših interesa ili sredstvo za obnavljanje naše zarade«, zapitao je Hranić, založivši se za očuvanje dostojanstva i prava na život i rad svakog čovjeka.


Ocijenio je kako je danas radikalno dovedeno u pitanje sve ono što poručuju današnja svetkovina i kršćanska vjera. »Postalo nam je sasvim normalno i svakodnevno da se ruši čovjekovo dostojanstvo, da se mirno sluša o ubijanju i stradanju ljudi, o ubijanju samoga Boga u čovjeku. To nam tek znači kada to dotakne nekoga iz naše neposredne sredine, kao što je to sada Tomislav Salopek i njegova obitelj. Ali, inače, ubijanje ljudi, stradanje ljudi, ono što se događa ljudima, dotiče li me se to? Ljude pretvaramo u sredstva koja, ako nam smetaju, iskorištavamo, zlorabimo, proglašavamo tehnološkim viškom, otpuštamo. Postali su sredstvo za postizanje naših interesa«, upozorio je Hranić.


Istaknuo je kako mnogim ljudima život danas prolazi u potrazi za barem malo radosti, a kroz čitav se život uglavnom muče i zlopate. »Ne možemo u tom kontekstu ovdje ne spomenuti život i stradanje člana naše biskupijske zajednice i naše župe Vrpolje Tomislava Salopeka i članova njegove obitelji. Pritisnut gospodarskom situacijom u Hrvatskoj radno mjesto je pronašao jednoj francuskoj tvrtki u Egiptu. I što mu se dgoodilo? Čovjek na zemlji iskušava i takve nevolje koje ga guraju u beznađe«, upozorio je đakovački i osječki nadbiskup Đuro Hranić u propovjedi pred mnoštvom vjernika, koji od jutra u velikom broju hodočašće u Aljmaš.


U Aljmašu je u subotu upriličeno i dobrovoljno darivanje krvi, a da se odazovu toj humanoj akciji hodočasnike je s oltara tijekom mise pozvao i nadbiskup Hranić.


NOVO 10:22 SINJ – Blagdanska procesija u povodu svetkovine Velike Gospe krenula je u subotu prijepodne ispred crkve Gospe sinjske, a sliku Gospe sinjske u procesiji nose sinjski alkari.


Procesiju predvodi nadbiskup zagrebački i izaslanik Pape Franje kardinal Josip Bozanić, koji će predvoditi misno slavlje po završetku procesije.


U procesiji u Sinju sudjeluje nekoliko desetaka tisuća vjernika, a po nekim informacijama nazočno ih je gotovo 100.000. Sinjani su rekli kako se ne sjećaju da je ikada na blagdan Velike Gospe bio nazočan toliko velik broj vjernika.


Krećući se sinjskim ulicama, sudionici procesije pjavaju pjesme u slavu Gospe sinjske. To pjevanje povremeno je prekidano porukama preko razglasa, u kojima se među ostalima čuje: »Danas smo postali opasnost sami sebi jer smo međusobno posvađani i podijeljeni«, »Gospe sinjska oslobodi nas pošasti bijele kuge«.


Primjetno je da neki sudionici procesije hodaju bosi, a među sudionicima procesije viđeni su, među inima, i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić i predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko. Očekuje se da će misi nazočiti i predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović.


—————————————————————————————-


ZAGREB – Blagdan Velike Gospe, dan svetkovine uznesenja Blažene Djevice Marije, koji je ujedno i državni praznik, obilježava se u subotu tradicionalno širom Hrvatske.


Prema katoličkoj teologiji, Kristova majka Marija uznesena je dušom i tijelom na nebo. Nauk o Marijinu uznesenju na nebo proglasio je papa Pio XII. 1. studenog 1950. Službenom proglašenju prethodila je duga tradicija, stara kao i samo kršćanstvo.


Dan hodočašća u mnogim dijelovima svijeta


Na blagdan Velike Gospe mnoštvo vjernika hodočasti u mnogobrojna marijanska svetišta, a svetkovina se slavi u velikom broju država, ponajviše u Europi i Južnoj Americi.


Velika Gospa je blagdan kad se katolički vjernici prisjećaju dogme svoje vjere: da je Blažena Djevica Marija dušom i tijelom po završetku svoga zemaljskog života uznesena u slavu neba u društvo sa svojim uskrsnulim sinom Isusom. To je, kako vjeruju katolici, završnica njezina Bogu predanog života, vrhunac i cilj kojem je okrenuta svaka ljudska egzistencija.


Vjernici Veliku Gospu najprije prepoznaju u poniznoj službenici koja je prihvatila Božji izazov i svoj je život uskladila s Božjom riječju: »Evo službenice Gospodnje, neka mi bude po tvojoj riječi!«


Veliku Gospu katolici prepoznaju u Starom i Novom zavjetu


Majku Božju Blaženu Djevicu Mariju katolički vjernici prepoznaju i u slikama iz Staroga i Novoga zavjeta. U Starom zavjetu na početku Biblije, kad su Adam i Eva pali u grijeh nepovjerenja prema Bogu i sagriješili, Bog nije čovjeka ostavio bez nade. Naime, nasuprot zmiji, simbolu zla i đavla, Bog podiže znak žene koja će s plodom svoje utrobe zmiji zgaziti glavu.


Novi zavjet, pak, u posljednjoj knjizi Biblije, Apokalipsi, otkriva veliki i strašni znak zmaja. To je rušilačka, negativna, arogantna sila koja više ne skriva svoje nakane, kako je to bio slučaj kod zmije. To je simbol zla u svijetu, simbol sotone. Nasuprot zmaju drugi je znak: znak žene, simbol nježnosti i ljubavi, dobrote i ljepote. Žena je trudna, ona je nositeljica života, donosi nadu budućnosti. Koliko god žena izgledala slaba u odnosu na strahovitu silu zmaja, ona izmiče podvalama i njegovim nasrtajima pa pobjeđuje ljubav, dobrota i život. Upravo je to, kako smatraju katolički teolozi, Velika Gospa.


Nebeska »kraljica Hrvata«


U Hrvatskoj je dugovječna tradicija štovanja Blažene Djevice Marije, a u teškim vremenima i nevoljama narod ju je molili za pomoć. Pouzdavajući se u njezin nebeski zagovor častili su je iz zahvalnosti kao »kraljicu Hrvata«. Kroz povijest zazivali su je i »fidelissima advocata Croatiae« (najvjernija odvjetnica Hrvata).


Kasnije raseljeni po cijelom svijetu Hrvati su zadržali čašćenje Majke Božje pa danas ako na primjer nekome u Chicagu spomenete riječ »Hrvati«, prvo što će vam odgovoriti bit će »Velika Gospa«. Ona je Hrvatima ono što je Ircima Sv. Patrick ili Talijanima Kolumbov dan.


U Hrvatskoj je mnogo marijanskih svetišta, a među najpoznatija spadaju među inima ona u Mariji Bistrici, Sinju, Aljmašu, Trsatu i Voćunu.


U hrvatskim marijanskim svetištima očekuje se pola milijuna posjetitelja


Iz Ministarstva turizma u četvrtak su iznijeli procjene da se u marijanskim svetištima ove godine očekuje oko pola milijuna posjetitelja, napomenuvši kako vjerski turizam u Hrvatskoj bilježi dobre rezultate te ima veliki potencijal za rast i razvoj.


S obzirom da jedno od većih marijanskih svetišta u Hrvatskoj, ono Gospe Sinjske u Sinju ove godine obilježava veliku, 300. obljetnicu, upravo se u tom svetištu očekuje moguće i najveći broj posjetitelja, više od 200 tisuća u tjednu pred Veliku Gospu, a zasigurno će ih na desetke tisuća biti tamo i na sam blagdan, kada će se mise održavati od ranog jutra skoro svaki sat, i gdje će ove godine euharistijsko slavlje, prema najavama, predvoditi kardinal Josip Bozanić.


Svetište Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici prošle je godine posjetilo oko 50 tisuća hodočasnika, a ove godine predviđaju da će ih doći i više. Veću posjetu, od bar oko 40 tisuća ljudi, očekuju i Svetištu Majke Božje Trsatske na Trsatu (Rijeka), kao i u Svetištu Gospe od Utočišta u Aljmašu, koje tradicionalno na taj blagdan posjeti 60–70 tisuća vjernika.


S obzirom da Svetište Gospe od suza u Pleternici kod Požege ove godine slavi 60. obljetnicu štovanja Gospe od suza i 10. obljetnicu proglašenja Pleternice Svetištem, i tamo se očekuje veći brojem hodočasnika nego prošle godine.