Nositelj liste Amsterdamske koalicije

VALTER FLEGO ‘Kolindu sigurno nećemo podržati. O Milanoviću možemo razgovarati’

Tihana Tomičić

Foto S. Drechsler

Foto S. Drechsler

Sjetite se kako je prije tri mjeseca ministar Darko Horvat govorio kako strateških partnera ima na bacanje, kako doslovno čekaju u redu. A gle čuda, nikog nema. Pa valjda je država trebala napraviti strateški okvir, ako želimo neku granu industrije razvijati. Ova Vlada ništa nije učinila. Njihova strategija se zove strategija nečinjenja



Istarski župan i nositelj liste Amsterdamske koalicije za Europski parlament Valter Flego pravi je »mirni lav«, rođen 15. kolovoza 1972. godine – nenametljiv, ali vrlo decidiran u stavovima. Srednju školu upisao je u Buzetu, gdje je završio dva razreda i redovito trenirao rukomet, a treći i četvrti razred završio u Rijeci i stekao zvanje strojarskog tehničara. Studij strojarstva upisao je ’91 godine na Tehničkom fakultetu u Rijeci. Kao najbolji student Tehničkog fakulteta dobio je rektorovu nagradu Sveučilišta u Rijeci te nagradu Grada Buzeta za izuzetne rezultate u nastavnim i vannastavnim aktivnostima. 


Najprije se zaposlio u Istarskom vodovodu, u međuvremenu završio poslijediplomski studij menadžmenta na Ekonomskom fakultetu u Rijeci, a na lokalnim izborima 2001. godine za Grad Buzet izabran je za zamjenika gradonačelnika, potom 2005. godine za gradonačelnika, a potom i za župana Istarske županije. Naravno, iz redova IDS-a.


Zašto ste se odlučili na utrku za Europski parlament, kad ovdje možete mirno nastaviti obnašati funkciju župana, za koju ste prije dvije godine dobili preko 60 posto glasova?




– Zašto uopće mene zanima ta tema: prije svega zato jer želim biti na izvoru informacija, na izvoru zakona, na izvoru fondova. Dugo sam član Odbora regija i tamo sam upoznao funkcioniranje sustava, i upravo sam tako osvijestio koliko se bitnih zakona donosi u Bruxellesu i Strasbourgu. Gotovo 75 posto svih zakona koji se tiču građana Hrvatske donose se ondje. Ono što je najvažnije: odmah najesen glavna tema bit će novi europski proračun, odnosno tzv. financijska omotnica, za razdoblje 2021-27. Čim se odabere nova Europska komisija, na dnevnom redu je proračun. Najvažnije je da taj proračun slijedi naše potrebe.


Pustite nas da upravljamo


Čije »naše«?


– U prvom redu primorsko-goranske, istarske, ličko-senjske, a onda naravno i hrvatske potrebe, što se mene tiče. Da budem plastičan, ako je naš prioritet u prometnom smislu na primjer željezničko povezivanje Rijeke preko Buzeta na Trst, za što ću se ja zalagati, onda treba budžet za promet biti isti ili veći nego prije, a nakon toga da se ti naši prioriteti podijele na cijeli niz operativnih koraka. Dakle, naš je posao, najprije izglasati proračun koji prati naše prioritete, a ne dopustiti nekom europarlamentarcu iz Njemačke, na primjer, da dobije novac za sanaciju svojih gradova koji su zatvorili, što ja znam čeličane. I onda drugo, da se naši prioriteti i projekti alimentiraju iz europskog budžeta.


To zvuči jako ambiciozno. Dojam je da su se hrvatski europarlamentarci mnogo više borili za vlastiti PR i političko-ideološke istupe nego što su se dosad bavili projektima i budžetima.


– To je njihov problem. U tih pet godina ćete uspjeti sklopiti neka partnerstva, pa ako bude trebalo vi ćete podržati neke prijedloge zastupnika iz Slovenije, Austrije, Njemačke, nevažno odakle, a on će onda podržati vaše. U pet godina se stigne lobirati, razgovarati, raditi. No, također je važno da za svaki od tih projekata Hrvatska napravi svoju domaću zadaću, a to je operativni program, gdje te prioritete PGŽ, Istre ili Like, država treba pretočiti u operativne programe. Mi imamo, znate, najcentraliziraniji sustav privlačenja EU fondova.


Sami smo si odabrali taj model, on nije jedinstven za članice EU-a?


– Apsolutno. Nema jedinstvenog modela, mogli smo i drugačije, ali evo mi smo se odlučili za centralizirano odlučivanje i financijsko praćenje projekata. Poljska je imala omjer 50 posto država, 50 posto regija, a mi smo vam 80:20, naravno u korist države. De facto sve velike projekte kod nas provodi država. A to usporava niz naših projekata.


Zašto u ovoj kampanji nije i to tema, da se taj model promjeni? Skoro nitko o tome ne govori.


– O tome govorimo mi, i malo tko drugi. Svi kažu lako vama, vi ste iz najjače županije, ali gledajte moji prioriteti kao župana su prioriteti Istre, to je sasvim normalno, a ne da mi dođe netko iz Zagreba da mi objasni moje prioritete. Pritom, nevažno je o kojoj vladi pričamo, HDZ-ovoj ili SDP-ovoj. Mi dobro znamo da je prioritet druga cijev tunela Učka i spoj s riječkom lukom, ali evo stalno slušamo o luci Ploče ili Pelješkom mostu. Nemamo mi ništa protiv da nacionalno važni projekti poput Pelješkog mosta budu nacionalni prioritet, ali molim ostavite nam da upravljamo s barem 50 posto projekata na svom području. To sam ja govorio i SDP-ovim i HDZ-ovim ministrima, da ne mislite da sam se sad toga sjetio.


Istra je najbolja u RH


Podsjetite nas, SDP-ova vlada je donijela ove omjere, zar ne? Tada je Hrvatska ušla u EU, 2013. godine.


– Branko Grčić, on je autor toga. Imao je problem sa slabije razvijenim krajevima, i odlučio se za centralizirani model. A i indeks razvijenosti, opet je hrvatska umotvorina, i tu je radi ujednačenog razvoja, ali zapravo koči sve koji su financijski jači i imaju spremne projekte. No, što se dešava – slabije razvijeni nemaju više toliko projekata, a ni novaca za predfinanciranje, niti onih 15 posto za financiranje. A po novom prijedlogu, to će čak biti 30 posto domaćeg sufinanciranja. Dakle, tko profitira od toga svega? Banke. Ova država nije napravila fond bar za pomoć javnom sektoru u pristupanju EU fondovima, i onda to skupim novcem financiraju banke. Zbog takvog modela, Hrvatska je neuspješna. To vam je ključ priče. Stopiraju se jači, a ne pomaže se dovoljno slabijima. Sustav nije dobar.


Koji su još za vas prioriteti osim te pruge?


– U prvom redu, europska pomoć nam treba za projekte ekološke i bio poljoprivrede, te za razvoj IT sektora. Mi smo u Istri na tome puno radili, ali još uvijek nam to ostaje prioritet. Osim toga, tu je i tema istraživanja, razvoja i obrazovanja što sve zapravo utječe na konkurentnost hrvatskog gospodarstva. Uzmimo primjer Nizozemske koja je primijenila odlične modele, i to kroz indirektne poticaje, u npr. brodogradnji. Itekako su oni dopustivi kad imaš dobar projekt. Dakle, zašto moraju »3. maj« ili Uljanik imati i plaćati sve svoje inženjere, koji rade u istraživanju i razvoju sami i biti nekonkurentni jednoj Nizozemskoj? Isti princip je i npr. s drvnom industrijom u Gorskom kotaru i s brojnim drugim granama. Nažalost, kad govorimo o razvoju IT-a mi u Hrvatskoj puno zaostajemo za ostatkom Europe, a digitalno gospodarstvo danas raste 7 puta brže od konvencionalnih grana gospodarstva..


Koliko je Istra dosad dobila EU novca?


– Dakle, točno 7.203 projekta – 1,6 milijardi kuna. Dakle, ne govorimo o ukupnim vrijednostima projekata nego baš neto iznos europskog novca. Vjerujem da je to najbolji rezultat u Hrvatskoj. A neki dan sam bio ljut kad sam pročitao da u Dubrovačko-neretvanskoj županiji tu računaju i zračnu luku i Pelješki most, pa su im rezultati enormni. Ne, ovdje je riječ baš o našim, istarskim projektima.


Dakle, uvijek isti problem: Istra-Zagreb.


– Naravno da treba suradnja sa centralnom vlasti, i da jedan europarlamentarac ne može sam to mijenjati, pa niti njih 12, ali ako postoji volja, i ovi ambiciozni planovi mogu se u EP nametnuti. Vidim kako druge države to rade.


Dovezeni prosvjednici


Umjesto dobre volje, opet bjesni rat na relaciji IDS-HDZ. Naravno da je sve eskaliralo radi međusobnih optužbi o Uljaniku i »3. maju«, a sad ste se posvađali i s premijerom koji u Istru dolazi bez da vam se najavi. Jeste li iz Vlade u međuvremenu dobili kakvu informaciju o opremi za pulsku bolnicu, ili tehnologiji za Kaštjun, ili i dalje ne razgovarate?


– Mi razgovaramo, ali oni ne odgovaraju na naše upite. Ja sam čovjek koji se bori za interese ove županije, i tako će biti do zadnjeg sata, zadnjeg dana mog mandata! Nitko iz Zagreba ne zna bolje od mene što je potrebno za bolnicu, Uljanik ili Kaštjun. I tu izviru ti prijepori, jer ja ne odustajem od borbe za Istru.


Koja je vlada kriva za ovo sa Uljanikom, SDP-ova koja je osmislila model da Uljanik preuzme i »3. maj«; ili HDZ-ova koja i dalje ne čini dovoljno? Ili je možda kriv IDS?


Prošlo ljeto prvi put ste na ulicama Pule čuli povike »IDS lopovi, Uljanik ste uništili«. Kako ste se osjećali?


– A što mislite da je to bilo slučajno? Velik je problem, u prvom redu, što je brodogradnja kao ekonomska tema prešla u sferu politike, ali to je očito netko htio, a to nije IDS. Ne vjerujem ni da su se prosvjedi dogodili sami od sebe, nego da je netko itekako dolijevao ulje na vatru.


Tko?


– Pa ovi koji su prebaciti temu iz ekonomske u političku, zna se tko. Ja imam puno prijatelja iz Uljanika koji mi kažu da većinu od tih prosvjednika iz prvih redova nikad prije, a ni kasnije nisu vidjeli.


Dovezeni?


– Pa očito. Ali pitajmo se zašto mi danas nemamo strateškog partnera, a sjetite se kako je prije tri mjeseca ministar Horvat govorio kako ih ima na bacanje, kako doslovno čekaju u redu. A gle čuda, nikog nema. Pa valjda je država trebala napraviti strateški okvir, ako želimo neku granu industrije razvijati, na način da utvrdi poticaje, niže stope poreza, rasterećenja poreza na dohodak, jamstveni fond kao Talijani itd. itd. Tako se to radi ako se želi neku granu industrije poticati. Gle čuda, nema ni autoindustrije u Hrvatskoj. Isto je i s brodogradnjom. Hrvatska do danas nije precizirala koje su to strateške djelatnosti, za razliku od ostalih država u Europi.Meni se čini da brodogradnja itekako jest bila strateška donedavno. Ali da je netko odlučio da to promjeni.


Hoće li Amsterdamska opstati i na predsjedničkim i parlamentarnim izborima?– Dogovorili smo se prije svega oko svog svjetonazora, tu dilema nemamo. Sad smo napisali i vrlo kvalitetan program za EU izbore. Dogovorili smo se za dalje – korak po korak. Vjerujem i za sve naredne izbore, ali nismo još potpisali. Što se predsjedničkih izbora tiče, bi li IDS bio spreman podržati Zorana Milanovića?– Nisam još uopće razmišljao o toj temi. Na njemu je da se prvo izjasni, Milanović još nije niti istaknuo kandidaturu. Kad i ako se kandidira, onda ćemo sjesti i razgovarati. Očekuje se šira fronta oko njega, ali sjećamo se da Milanović baš i nije imao senzibiliteta za Istru i pogotovo IDS. Jeste mu to oprostili, je li vam prihvatljivi kandidat?– Jedna stvar je jasna: Kolindu sigurno nećemo podržati, to nije tema, a sve drugo je stvar razgovora i dogovora.


– Ova Vlada ništa nije učinila. Njihova strategija se zove strategija nečinjenja. Ja vjerujem da bi se dio radnika i vratio izvana vrlo brzo, kad bi Vlada donijela odluku.


Nemate optimizma kad su u pitanju Kinezi?


– Ma tko god. Kinezi ili Amerikanci, nama je svejedno, samo da netko dođe i uloži. Ja mislim da nije sve na Kinezima, odnosno da oni neće doći ako i Vlada ne učini svoje. Pa moraš nešto ponuditi, da bi nešto dobio. A ovi u Zagrebu sjede i čekaju. Ovo je već treća priča, najprije Končar, pa Debeljak, sad Kinezi.Nismo odlučivali u Uljaniku

A kome je Končar smetao? IDS-u sigurno ne.


– Ajmo malo biti precizni: te odluke donosili su NO i Uprava Uljanika, ne župan ni gradonačelnik. Naš utjecaj na to? Zero. Mi samo imamo u rukama prostorne planove, i ništa više, a Grad Pula je jasno rekao: samo i isključivo brodogradnja na toj lokaciji. Točka. Mi nemamo niti alata, a i minorni smo vlasnici. Podsjećam vas, strateške partnere, uključujući Končara birala je Uprava i Nadzorni odbor. Nažalost, sve je otišlo u političke vode. A nitko se ne sjeti da je Uljanik ipak prihodovao 50 milijardi kuna sve ove godine. Neki porez na dohodak i neki PDV je itekako ušao u državni proračun. Teze se izvrću zbog dnevne politike. Ova država samo voli inkasirati, misli da joj je to jedini posao.


Jeste li vi svjesni da je u Rijeci percepcija da je »3. maj« izravna žrtva i talac Uljanika? To sigurno šteti IDS-u.


– Ne bih rekao, jer ponavljam odluke nismo donosili mi. Mi možemo biti »krivi« samo zato što smo od Istre napravili najrazvijeniju regiju, a Istra je primjer kako izgledaju regije gdje HDZ nikad nije bio na vlasti. Zato smo mi najrazvijeniji, jer nema HDZ-a. Kako tumačite da te 2013. godine baš nitko nije čekao u redu za 3. maj?


Je li, sjećate se? Nije baš gužva neka bila. Kao ni sada za Uljanik. Dakle, previše godina je prošlo bez adekvatne reakcije države. Da je država učinila svoje, strateških partnera bi itekako bilo. Siguran sam u to.


Plenković je prije nekoliko dana postavio dosta logično pitanje: tko je u Amsterdamskoj koalicija špic-kandidat na listi. Vi ste prvi, nositelj liste, ali po anketama Anka Mrak Taritaš i Krešo Beljak dobivaju više preferencijalnih glasova. Imate li striktan dogovor da će vam oni prepustiti to mjesto?



Recite, što zadnjih dana radi Nino Jakovčić?– On je zastupnik u EP, ne znam da li mu odbori još traju, siguran sam da je gore, u Bruxellesu. Prije neki dan vidio sam ga na Savjetu stranke. Lijepo ste ga zamolili da se povuče. Je li nanio štetu stranci?– Zamolili smo ga da se povuče iz NO Končarove tvrtke Afarak kad je on postao strateški partner Uljanika, ne iz EP ili politike. Očito je bio svjestan svih okolnosti, i odmah je rekao da se više neće kandidirati za EP. To je to. Siguran sam da ćemo zajedno surađivati i za 5 mjeseci, i za 5 godina, i on je itekako odradio svoj mandat u EP.


– Mi u koaliciji radimo bez ikakvih prijepora sve ove mjesece. Ali ajmo mi pričati o tome 27. svibnja, kad izbori prođu. Bitno je da cijelo vrijeme imamo vrlo stabilnu potporu kao koalicija, dakle 8 i više posto. A također mi je važno što doista osjećam potporu, nevažno da li u Opatiji, Puli ili Rijeci i u mnogim drugim dijelovima Hrvatske. Također, kad analizirate liste, jedini ja iz Istarske, Primorsko-goranske i Ličko-senjske županije imam šanse proći u EP. Mislim da i o tome treba voditi računa na glasanju. IDS je tu u nacionalnoj, nadstranačkoj platformi liberalnog centra i lijevog, na prvom mjestu. Mislim da to puno govori.


Govori o tome da financirate većinu kampanje.


– To prije svega govori nešto o snazi IDS-a, koji je zajedno s Ankom Mrak Taritaš osnivač Amsterdamske koalicije. Što se tiče financiranja, uzeli smo kredit i na kampanju mislimo potrošiti oko 1,2 milijuna kuna. Nama je vrlo važno imati euro zastupnika, jer želimo imati sugovornika u Bruxellesu, a ne samo u Zagrebu. Mi smo jasna, čvrsta opozicija HDZ-u. Najžešći smo borci protiv populista i radikalne desnice. Nažalost, SDP luta, ima pojedinačne eskapade. Upravo zato siguran sam kako će naša koalicija biti najveće pozitivno iznenađenje na izborima.


Ova Vlada ima niz afera, Žalac, Tolušić, Marić, obavještajno podzemlje, Milijan Brkić. Trebaju li svi ti ljudi otići? Odnosno, smatrate li da će Plenković dogurati mandat do kraja, do redovnih izbora?


– Ma što da kažem, mladi odlaze, penzioneri su na rubu gladi, a HDZ proizvodi samo afere. Na 17 posto smo ukupno iskorištenih sredstava EU-a, a po BDP-u predzadnji u EU. Što o tome reći?! To je rezultat nečinjenja i nedostatka reformi. A što se afera tiče, ja doslovno okrenem stanicu na radiju kad to čujem. Ja to više ni ne pratim, s obzirom da imam drugog posla. Sve te priče o jastrebovima, Plenkovićevoj premoći ili nemoći, sve je to unutarstranačka stvar HDZ-a. Ne zanima me, ja to ne pratim. Zanimaju me projekti, život. Razlika između HDZ-a i IDS-a je enormna, i imam pametnije teme kojima se želim baviti.


Što će se dogoditi s mjestom župana kad odete u Bruxelles?


– Tu je zakon jasan, obnašatelj dužnosti postaje podžupan, dakle Fabrizio Radin. Županija je financijski i kadrovski posložena, i ostat ćemo lider regija u Hrvatskoj.