Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 12° 4n
Sutra: 12° 12° 4n
14. studenoga 2019.
Zdravstveni kongres

Upozorenje Dragana Primorca: Gotovo 15 posto pacijenata u Hrvatskoj prima krivu terapiju

Bivši ministri – Siniša Varga i Dragan Primorac / snimio D. JELINEK
Bivši ministri – Siniša Varga i Dragan Primorac / snimio D. JELINEK
Autor:
Objavljeno: 26. listopad 2016. u 14:38 2016-10-26T14:38:00+02:00

Zbog specifičnosti gena pojedini lijek neučinkovit je kod određenog postotka ljudi, ovisno o dijagnozi kreće se od 38 posto pacijenata na antidepresivima, do čak 75 posto onkoloških pacijenata, kazao je Dragan Primorac, predsjednik Hrvatskog klastera konkurentnosti personalizirane medicine

Predsjednik Hrvatskog liječničkog zbora (HLZ) Željko Krznarić pohvalio se jučer, na Drugom hrvatskom zdravstvenom kongresu, s ukupno 71 kliničkom smjernicom što su ih stručna društva HLZ-a donijela u proteklih 12 godina. Kliničke smjernice izuzetno su važne za racionalno trošenje novca u zdravstvenom sustavu, jer jasno propisuju kako bi svaki liječnik trebao postupati kod određene dijagnoze ili stanja. Time se izbjegavaju nepotrebni pregledi i pretrage, kakvih je u našem zdravstvu po nekim procjenama čak 30 posto. Da izrada kliničkih smjernica stručnim društvima ide više nego sporo, govori podatak o više tisuća dijagnostičko-terapijskih postupaka koji se ugovaraju s bolnicama, a nisu regulirani takvim smjernicama.

Varga za Ministarstvo zdravlja, a ne zdravstva

Saborski zastupnik SDP-a i bivši ministar zdravlja Siniša Varga protivi se vraćanju starog naziva Ministarstvu zdravstva, a u svom očitovanju ističe da je riječ »zdravlje« u nazivu tog ministarstva sveobuhvatnija i usklađena sa svjetskom praksom. Riječ »zdravlje« obuhvaća puno šire značenje od medicinskog, što potvrđuju jezikoslovci te primjeri iz europske i svjetske prakse, ističe Varga u očitovanju na promjenu naziva ministarstva. Po njegovu mišljenju, promjena naziva Ministarstva zdravstva bila je opravdana, jer je u dokumentima UN-a i EU razvidno da se pod pojmom »zdravlje» misli i na uvjete u kojima čovjek živi, njegovu okolinu i opću dobrobit. (Hina)

Stalno ažuriranje

U izradi smjernica dosad je sudjelovalo tek 50 posto od ukupno 147 stručnih društava u HLZ-u. U razdoblju od 2004. do 2016. godine donijeli su 71 smjernicu, a u zadnjih nekoliko godina, objašnjava Krznarić, u dogovoru sa zdravstvenom administracijom pojačali su rad pa donesu i po desetak smjernica godišnje.

– Osim što je to zahjevan posao, problem je i u napretku medicine, zbog čega se mnoge smjernice već u trenutku kad su napisane moraju ažurirati – naglašava Krznarić, čija je namjera osnovati centar izvrsnosti koji bi zaposlio mlade kompetentne ljude na pisanju kliničkih smjernica. Kliničke smjernice koje rezultiraju racionalnijom dijagnostikom i terapijom trebale bi, kaže predsjednik HLZ-a, osigurati veću dostupnost liječničkih usluga širem krugu pacijenata, a ušteđena sredstva mogu se usmjeriti u daljnji razvoj zdravstvenog sustava.

Dok naši liječnici muku muče s kliničkim smjernicama, u svijetu se ubrzano razvija personalizirana medicina koja počiva na individualnim genetskim karakteristikama pojedinog pacijenta. U Hrvatskoj je zasad provodi SB Sveta Katarina, a ovaj oblik dijagnostike i liječenja u začecima je i na Rebru. Dragan Primorac, predsjednik Hrvatskog klastera konkurentnosti personalizirane medicine, upozorava na ogromnu štetu za pacijenta, a time i zdravstveni trošak, od terapije koja nije učinkovita. Samo u SAD-u zbog nepoznavanja farmakogenetike svake godine umre oko 200.000 ljudi, dva milijuna je hospitalizirano, pa se i u nas postavlja pitanje kako pomoću personalizirane medicine bolje iskoristiti zdravstveni budžet težak 24 milijarde kuna – kaže Primorac. Država koja ne bude ulagala u takvu medicinu, na svjetskom tržištu znanja i konkurentnosti u zdravstvu predstavljat će, kaže, »nulu«.

Nužna prava terapija

Prema podacima koje je iznio, gotovo 15 posto pacijenata u Hrvatskoj prima krivu terapiju. Podaci govore da je zbog specifičnosti gena pojedini lijek neučinkovit kod određenog postotka ljudi, a taj se postotak, ovisno o dijagnozi, kreće od 38 posto pacijenata na antidepresivima, do čak 75 posto onkoloških pacijenata. Zbog izostanka genskih testova, u Hrvatskoj je, navodi Primorac, 50 posto veća šansa da žena s HER2 pozitivnim rakom dojke izgubi bitku za život nego što je to slučaj u Velikoj Britaniji. Personalizirana medicina je prava terapija za pravog pacijenta u pravo vrijeme, a do toga se, kaže Primorac, može doći samo uz poznavanje strukture genoma.

– Ako se to ne zna, određena terapija jednoj osobi može pomoći, a drugu može ubiti – kaže Primorac, a za primjer navodi varfarin, lijek protiv zgrušavanja krvi, gdje rezultat terapije, ovisno o genskoj mutaciji, može varirati i do 60 posto.

– Pacijenta s takvom genetskom mutacijom hrabrost je staviti na operacijski stol – zaključuje.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.