Učenici iz PGŽ na državnoj maturi tek 13. u državi, a riječkih škola gotovo i nema na popisu najuspješnijih

Foto Borna Filić / PIXSELL

Analiza Ministarstva znanosti i obrazovanja je pokazala da učenici ovih škola postižu na državnoj maturi najbolje rezultate, čime su, kaže ministrica Divjak, razbijeni uvriježeni mitovi da su učenici prirodoslovno-matematičkih gimnazija fahidioti

Primorsko-goranska županija na 13. je mjestu po uspjehu gimnazijalaca na državnoj maturi 2017./2018. s prosječnom ocjenom od 3,4 iz tri obvezna predmeta na obje razine, A i B.

Najbolje rezultate ima Međimurska županija, a onda Grad Zagreb i Krapinsko-zagorska županija, a kreću se od 3,5 do 3,7 posto. Najbolje su rezultate maturanti u gimnazijama Primorsko-goranske županije postigli iz engleskog jezika, 3,94 na A razini, dok je u matematici A razine prosječna ocjena 2,80. Riječkih ili županijskih gimnazija, međutim, gotovo i nema u popisu škola koje se ističu kao primjeri uspješnog rada s učenicima, jer im ocjene na kraju četvrtog razreda za manje od pet posto odskaču od uspjeha učenika na državnoj maturi. Na riječkom području u tome je najbolja Prva sušačka hrvatska gimnazija, a zatim Gimnazija Dr. Andrije Mohorovičića, koja loše stoji jedino u hrvatskom jeziku, slično kao i popularni zagrebački MIOC.

Razbijanje mita

Ovi su podaci dio usporedbe podataka o uspjehu učenika gimnazijskih programa na državnoj maturi s uspjehom u srednjoj školi, koju su izradili u Ministarstvu znanosti i obrazovanja. Pri analizi, koja se odnosi na sve državne mature u razdoblju od 2013. do 2018. godine, uzeli su u obzir i ulazne kompetencije učenika pri upisu u srednju školu, odnosno njihove ocjene na kraju osmog razreda osnovne škole. Cilj je analize podataka da budu podloga za informirano donošenje odluka o sustavu državne mature te razvoju vrednovanja i ocjenjivanja u školama.

– Ovo nije rangiranje škola, nego istraživanje. Ne uspoređujemo kruške i jabuke, već donosimo analizu na temelju koje se mogu donijeti kvalitetne odluke vezane uz ocjenjivanje u školama, uz redizajn državne mature, a razbijamo i uvriježene mitove da su učenici prirodoslovno-matematičkih gimnazija fahidioti ili da se u malim mjestima češće poklanjaju ocjene, kaže o analizi MZO-a ministrica Blaženka Divjak. Iz analize se, zapravo, može iščitati koliko je neka škola bila uspješna u razvoju potencijala svojih učenika i u koju je školu poželjno upisati dijete da bi se izbjeglo plaćanje priprema za državnu maturu. Kod svake škole uspoređuju se ocjene učenika na upisu u gimnaziju, ocjene na kraju četvrtog razreda i ocjene na državnoj maturi. U obzir su uzeli tri obavezna predmeta – hrvatski i engleski jezik te matematiku, dok će popis predmeta i usporedbu s vremenom širiti. Iz analize se vidi kako se prosječna ocjena iz svakog od ova tri predmeta u pojedinoj školi promijenila kroz četiri godine, i koliko je udaljena od prosječne ocjene koju su đaci postigli na ispitima državne mature. Što je uspjeh na maturi bliži ocjenama završnog razreda, to se škola smatra kvalitetnijom. Može to biti i škola koju ne upisuju superodlikaši, nego djeca s nižim općim uspjehom, ali ako su njeni rezultati bliski onima s mature, smatra se da je iz svojih učenika uspjela izvući najbolje, ističe ministrica.

Velika disproporcija

Pokazalo se, među ostalim, da najbolje rezultate postižu učenici prirodoslovno-matematičkih gimnazija, što znači da upis jezične gimnazije, na primjer, nije jamstvo boljeg rezultata na maturi iz hrvatskog ili engleskog jezika. Iz analize je razvidno i da učenici tijekom srednje škole u prosjeku spuste uspjeh iz ova tri predmeta za po jednu ocjenu, a na maturi još i više. Tako u prosjeku odlikaši iz osnovne škole ocjene iz hrvatskog, matematike i engleskog jezika do mature spuste na četvorku, a na maturi i za ocjenu niže. U MZO-u ocjenjuju da je usklađenost sustava ocjenjivanja u školi i na državnoj maturi loša, osobito iz hrvatskog jezika i matematike, gdje je disproporcija velika.

Kolika može biti razlika uspjeha koji učenik postiže u školi i uspjeha na državnoj maturi, zorno pokazuje primjer iz školske godine 2017./2018., kada je 417 učenika završilo četvrti razred gimnazije s peticom iz nekog predmeta, a na A razini ispita državne mature iz istog je predmeta dobilo dvojku! Kod osmero se učenika dogodilo da su na kraju školske godine iz određenog predmeta imali dvojku, a na A razini državne mature iz istog predmeta imali su peticu. Ukupno je 25 učenika palo na maturi iz predmeta iz kojeg su na kraju četvrtog razreda imali peticu….

Ovo su drastični primjeri, no pokazuju kakav može biti raskorak između ocjena u školi i onih na državnoj maturi: raskorak je, s jedne strane, znak neusklađenosti kriterija ocjenjivanja u školi i ocjenjivanja na državnoj maturi, a s druge strane govori da škola ne uspijeva približiti se razini koju traže ispiti državne mature.

– Dosad plan i program srednje škole nije imao razrađene ishode učenja, pa su za maturu izmislili ishode. Sad moraju uzeti one iz kurikuluma, a uz to se pišu točni elementi vrednovanja, pa bi razlike morale biti manje, smatra ministrica Divjak.