ZAGREB Hrvatski će se učenici u Zagrebu, Splitu, Puli, Varaždinu i Belom Manastiru u petak 15. ožujka, očekuje se u velikom broju, priključiti School Strike 4 Clime prosvjedu mladih u više od 800 europskih gradova, na kojem će od svojih vlada tražiti da napokon učine nešto kako bi se zaustavilo klimatske promjene. Hoće li im se, i koji gradovi još pridružiti, pa tako i Rijeka, za sada nije poznato.

Zemlji je, poručuju mladi, ostalo još samo jedanaest godina za ekološki oporavak, u protivnom kreće nezaustavljiva silazna putanja na kojoj nam spasa više nema. “Mi smo ti koji ćemo živjeti s pogreškama koje ste vi učinili”, apel je mladih.

Pokret švedske aktivistkinje

Prosvjedu, odnosno pokretu koji je još u kolovozu prošle godine u Švedskoj pokrenula 16-godišnja aktivistica Greta Thunberg, Zagrepčani će se odazvati u 12.30 sati okupljanjem na Europskom trgu, odakle će se popeti pred Vladu i Sabor na Markov trg. Splićani se okupljaju u 13 sati ispred HNK, Varaždinci na Kapucinskom trgu u 12.30, a u Puli će mimohod u 10 sati krenuti s igrališta Gimnazije prema zgradi Istarske županije, gdje namjeravaju predati “Poruku odraslima koji odlučuju o našoj sudbini”. Na prosvjedu u Puli bit će najmanje stotinu učenika, prije svega iz Gimnazije Pula, najavljuje tamošnja profesorica i organizatorica mimohoda Teodora Beletić.

Greta Thunberg je srednjoškolka koja mjesecima svakoga petka izostankom s nastave protestira pred švedskim parlamentom kako bi vlast potaknula na brze akcije. Pred UN-om je nedavno održala upečatljiv govor o budućnosti koja na mladima ne ostaje ne učinimo li za njih velike, konkretne korake, a švedski Socijalisti nominirali su je i za Nobelovu nagradu za mir.

“Kažete da nas volite, ali ne nam uništavate budućnost”, srž je Gretine poruke odraslima. Uspjela je širom Europe na noge dignuti milijune mladih. Pokušali smo s Gretom napraviti razgovor za naš list, no ljubazno nam je objasnila kako od previše obaveza nije u mogućnosti dati intervju mnogobrojnim medijima koji ga od nje traže.

Učenici koji se pojave na prosvjedu morat će “markirati” iz škole – pokazati bunt na kojem se ovaj pokret temelji, zbog čega smo Ministarstvo znanosti i obrazovanja upitali hoće li im izostanak biti opravdan. Prosvjed je dio građanskog odgoja mladih, zbog čega nas je zanimalo kakav stav Ministarstvo i ravnatelji o njemu imaju.

Ministrica dala podršku

Ministrica Blaženka Divjak, odgovoreno nam je, podržava prosvjed.

– Važno je i dobro da mladi ljudi imaju stav o klimatskim promjenama, i da su spremni za to dići glas, poručuje Divjak. Nova međupredmetna tema, koja od jeseni ulazi u sve škole u sklopu kurikularne reforme, ističe, jest i Održivi razvoj te će pomoći u dizanju svijesti o tome kako odgovorno upravljati razvojem, ali i kako brinuti o očuvanju okoliša. Iz Ministarstva ne odgovaraju decidirano na pitanje hoće li učenicima izostanak biti opravdan već navode pravilnik prema kojem, ovisno o trajanju izostanka, opravdanje mogu dati nastavnik, razrednik, ravnatelj ili nastavničko vijeće. I roditelj može opravdati izostanak djeteta u trajanju do tri radna dana.

Prema školama odnosno ravnateljima nije išla “depeša” Ministarstva o današnjem prosvjedu, doznajemo od prof. Suzane Hitrec, predsjednice Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja. Prosvjed je dio građanskog odgoja, kaže, pravo je mladih na demokratski način izraziti svoje mišljenje, a roditelji mogu zbog prosvjeda opravdati njihov izostanak. Prof. Beletić ističe kako će učenicima pulske Gimnazije izostanak biti opravdan, a mimohodu će se odazvati pet čitavih razreda te ostali koji budu željeli.

Prosvjed mladih podržavaju i brojni hrvatski stručnjaci, intelektualci, znanstvenici, između ostalih s Instituta Ruđer Bošković, Filozofskog fakulteta, Fakulteta političkih znanosti, s PMF-a, s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku, FER-a, meteorolozi poput Zorana Vakule, znanstvenici s više društvenih instituta te ostali. 

Zabrane nekih ravnatelja

Kako se moze čuti po zagrebačkim školama, ima ravnatelja koji su učenicima u potpunosti zabranili odlazak na prosvjed, kao i onih koji su dozvolili da ode samo po dvoje, troje “predstavnika” nekih razreda, nipošto svi. Nastavnici s kojima smo razgovarali kažu da prosvjed osobno podržavaju i na njega mogu pustiti po nekolicinu učenika iz razreda no nipošto sve, jer im za to treba odobrenje ravnatelja.

Nekim je nastavnicima pak, kako se može čuti, odrađivanje nastavnog programa prevažno da bi djecu puštali na prosvjed. Pa makar se on ticao zraka kojeg svi udišemo. Bez obzira na to slažu li se nastavnici s odlaskom učenika na prosvjed ili ne, roditeljska bi ispričnica trebala biti dovoljna, a roditeljski podstrek djeci da na prosvjed odu svakako je – poželjan.