Todorić ističe kako je to razlog njegova pokretanja međunarodnih pravnih procesa koji ne štite samo njegove, već i najživotnije gospodarske i političke interese Republike Hrvatske koje je, kaže, Lex Agrokor ugrozio i trajno unazadio prouzročivši izravnu štetu u milijardama eura.

 Tvrdi da je donošenjem i stupanjem na snagu Lex Agrokora te postupanjem sukladno njegovim odredbama RH prekršila više odredaba i temeljnih načela prava Europske unije. To su, navodi, načelo pravne sigurnosti i legitimnih očekivanja, načelo jednakosti i zabrana diskriminacije, pravo vlasništva i načelo razmjernosti, pravo na pošteno suđenje i djelotvoran pravni lijek te pravo na pristup sudu.

 Napominje kako načelo pravne sigurnosti i legitimnih očekivanja u svojoj suštini zabranjuje nagle i neočekivane promjene zakonodavnih okvira, te zahtijeva da svakome mora biti poznat sadržaj prava i zakona kako bi mogao sukladno pravnom okviru predvidjeti svoje buduće djelovanje. U tom smislu, smatra, nužno je da usvajanje novih zakonskih odredaba i uređenja mora biti predvidivo, da se svima ostavi dovoljno vremena nužnog za prilagodbu takvim novim zakonskim rješenjima

Lex Agrokor donesen je ishitreno, njegove odredbe različite su od ostalih hrvatskih

 »Lex Agrokor je upravo prekršio ta načela jer je donesen ishitreno i sa samo jednom svrhom te je primjenjiv na samo jednog subjekta – koncern Agrokor, a njegove odredbe su suštinski različite od ostalih hrvatskih, a i europskih odredaba koje uređuju (pred)stečajni postupak«, ističe Todorić.

 Povreda načelo jednakosti i zabrana diskriminacije, dodaje, nastaje kada osobe koje su u suštinski sličnoj ili usporedivoj situaciji ne uživaju jednaki tretman, odnosno jedna uživa bolji tretman od druge, te kada nema osnovanog ili objektivnog opravdanja za takvo razlikovanje.

 Pravo na pristup sudu, napominje, može biti ograničeno, ali ne u toj mjeri da sama suština tog prava bude izgubljena. »Stoga ograničenje toga prava nije dopušteno ukoliko za to ne postoji opravdani cilj i ukoliko ne postoji razmjernost između upotrebljenih sredstava i cilja kojem se teži«, piše u blogu.

 Nadalje, poručuje kako vlasništvo nikome ne može biti oduzeto, osim u javnom interesu u slučajevima i pod uvjetima koje propisuje zakon, ako se pravodobno isplati pravična naknada za gubitak vlasništva.

Uživanje prava vlasništva može biti uređeno zakonom u mjeri u kojoj je to potrebno radi općeg interesa, naglašava Todorić u blogu.

Europskoj komisiji obrazložio sam sve protuzakonite postupke Vlade

Žalosno je, kaže, što se u 21. stoljeću, »u navodno civiliziranom i demokratskom društvu koje bi moralo poštivati sve pravne tekovine Europske unije«, donose zakoni koje umjesto legitimnih radnih skupina »pišu tajni pojedinci i gdje se u njihovom donošenju zaobilazi cjelokupan redovni postupak«.

 »Navedeno ne može ostati bez negativnih posljedica, a što se pokazalo i u ovom slučaju. Posljedica je da je zakon duboko protuustavan, kao i suprotan pravu Europske unije i to u najosjetljivijem dijelu, dijelu koje se odnosi na zaštitu pravne sigurnosti, zabrane diskriminacije, prava na pošteno suđenje i prava vlasništva. Nažalost, kada se privatni interesi postavljaju iznad navedenih vrednota i kada se adekvatna pravna zaštita protiv takvog postupanja ne može dobiti unutar granica RH, pribjegavanje europskom pravu i traženje zaštite od europskih tijela predstavlja posljednji korak i pokazatelj da nismo sposobni sami čuvati vrednote našeg ustavnog poretka. Nažalost«, zaključuje Todorić.