Čekanje nije opcija

Tako to rješavaju Slovenci: Liječnici rade i vikendom da smanje liste čekanja za CT i MR

Ljerka Bratonja Martinović

Foto arhiva

Foto arhiva

Na MR pregled u nekim se bolnicama u Sloveniji može doći već sutradan – istaknuo je slovenski ministar zdravstva Samo Fakin



ŠIBENIK Na pregled magnetskom rezonancom ili CT-om u Crnoj Gori se čeka 30 dana, zahvaljujući ugovoru s privatnim klinikama što ga je sklopio tamošnji zavod za zdravstveno osiguranje da bi dijagnostičke pretrage bile dostupnije.


Poznato je da se kod nas na te iste pretrage čeka mjesecima, pa čak i dulje od godinu dana, unatoč nabavci novih uređaja, a susjedna Slovenija upregnula je sve raspoložive kapacitete u smanjenje lista čekanja, uključujući smjenski rad i rad vikendom, da bi do kraja 2019. godine sve takve pretrage pacijenti obavili u roku od 14 dana.


– Na MR pregled u nekim se bolnicama u Sloveniji može doći već sutradan – istaknuo je slovenski ministar zdravstva Samo Fakin na Kongresu poslodavaca u zdravstvu u Šibeniku.




Slovenija se nedavno suočila s najvećim listama čekanja u povijesti i najvećim gubicima u zdravstvu, unatoč tome što slovensko zdravstvo danas raspolaže s pola milijarde eura više novca nego prije četiri godine, a za zdravstvo se izdvaja 1.700 eura po stanovniku.


Dugovi u zdravstvu od 2014. do danas unatoč tome povećani su sa 115 na 156 milijuna eura, zbog čega je i Slovenija nedavno primijenila sličan model sanacija bolnica kao i Hrvatska. Slovenski ministar ravnateljima bolnica naložio je smanjenje zaliha lijekova na 14 dana, jer je i to jedna od rashodnih stavki koja povećeava minus na računu.


– Moj je moto – čekanje nije opcija, gubici nisu opcija. Svaki ravnatelj u upravljanju bolnicom mora se voditi principom »što je dobro za mog pacijenta, dobro je za sustav, dobro je za ustanovu i dobro je za mene«, i uspjeh neće izostati – poručuje Fakin.


Za preduge liste čekanja u našem zdravstvu, direktor Udruge poslodavaca u zdravstvu, Dražen Jurković, krivi zdravstvenu administraciju, koja od 2009. godine do danas nije bila u stanju uvesti e-naručivanje i e-uputnice.


– Imali smo osigurana sredstva, potpisane ugovore, a do danas nije realizirano ništa osim e-recepta. Da je e-zdravstvo zaživjelo, liste čekanja bi se smanjile, a na njima ne bi bilo dvostrukog i trostrukog naručivanja – upozorava Jurković.