ZAGREB – Posljednjih nekoliko objava Državnog zavoda za statistiku o industrijskoj proizvodnji, poljoprivredi i prometu u trgovini na malo odnosno potrošnji ukazuju na to da su prema kraju godine te grane počele padati, stagnirati ili je njihov rast počeo usporavati u odnosu na rast iz prethodne godine. Tako je u prosincu prošle godine industrijska proizvodnja pala za čak 2,5 posto u odnosu na isti mjesec 2016. godine. Iako se taj pad opravdava visokom bazom, odnosno velikim rastom u prosincu 2016. godine, činjenica je da je pad industrijske proizvodnje lani zabilježen i u travnju i studenom. Uz to u prosincu je potrošnja rasla za 1,4 posto u odnosu na godinu dana ranije, ali je to bio najsporiji rast u 2017. godini i zabilježen je pad u odnosu na studeni 2017. godine.

No, DZS je objavio i procjenu po kojoj će vrijednost »outputa« poljoprivredne djelatnosti u 2017. godini biti smanjena za tri posto te da će iznositi 15,96 milijardi kuna, dok je godinu prije iznosila 16,45 milijardi. Još je gora situacija kad je u pitanju bruto dodana vrijednost u poljoprivredi koja se procjenjuje na 6,85 milijardi kuna, što je u odnosu na 2016. godinu pad od 6,1 posto. No, svi ti podaci ostali su poprilično u sjeni dobrih rezultata u turizmu.

Manji zamah

Vlada je procijenila da će domaće gospodarstvo u ovoj godini rasti nešto sporije nego lani, odnosno da će rast biti 2,9 posto, a pitanje je i je li se to usporavanje počelo događati već u zadnjim mjesecima prošle godine, odnosno je li završetak turističke sezone razgolitio pravo stanje u domaćem gospodarstvu.

– Industrija, potrošnja, poljoprivreda i građevina čine 40 posto BDP-a i njihove statistike, kao i podaci o prihodima od PDV-a za kraj godine govore da bi rast u zadnjem tromjesečju mogao biti manji od očekivanog, odnosno za čak jedan postotni poen manji nego godinu dana ranije te da bi se mogao kretati oko 2,5 posto, procjenjuje ekonomski analitičar Željko Lovrinčević. Takva situacija znači i manji zamah za početak ove godine, u koji Hrvatska ulazi s puno manjim potencijalom koji bi mogao pogurati rast nego što je to bilo lani.

Porezna reforma i povećanje plaća u javnom sektoru lani su oslobodili oko 3,5 milijarde kuna koji su mogli završiti u potrošnji, koja je pak onda mogla pogurati proizvodnju.

Gradnja mosta

Ove godine, s obzirom na to da je dio promjena u sustavu PDV-a stupio na snagu od 1. siječnja, te da je prenesen dio rasta plaća u javnom sektoru, Lovrinčević procjenjuje da je taj potencijal možda i tri puta manji te da najviše može iznositi 1,5 milijardu kuna.

– Tu situaciju eventualno može promijeniti neka velika investicija poput primjerice Pelješkog mosta koja bi onda značila dodatni poticaj rastu. U suprotnom ako se trend s kraja godine nastavi rast bi mogao biti manji nego ga je Vlada planirala.

Ono što će i dalje davati pozitivan poticaj su inozemno okruženje, uključujući prije svega turizam, a na rashodnoj strani niske kamate koje bi ove godine, ako se Vlada već u prvoj polovini godine zaduži na godišnjoj razini mogle donijeti uštedu od milijardu kuna.

Kupnja automobila

Iz Hrvatske gospodarske komore pak upozoravaju da, unatoč tomu što je industrijska proizvodnja i u 2017. godini rasla za 1,9 posto, što je četvrta godina rasta zaredom, ta proizvodnja još uvijek nije na razini one iz 2008. godine nego je još uvijek prosječno manja za 8,6 posto. Niska razina proizvodnje je, upozoravaju, djelomično i rezultat niske razine domaće potražnje. Iako raste i povoljno utječe na industrijsku proizvodnju, domaća potražnja na niskim je razinama, odnosno osobna potrošnja je u 2016. godini čak 10 posto manja nego 2008. godine, a bruto investicije u fiksni kapital su oko 26 posto manje nego u 2008. godini.

Na pitanje je li pad potrošnje u prosincu prošle godine u odnosu na studeni posljedica toga što su građani odgodili kupnju automobila za ovu godinu, očekujući porezna rasterećenja, iz HGK kažu da se podaci DZS-a o nominalnom prometu ostvarenom od prodaje »Motornih vozila, dijelova i pribora za motorna vozila, motocikala i dijelova« za prosinac još nisu dostupni, ali oni nisu ključni jer taj promet čini samo oko 3 posto ukupnoga nominalnog prometa u trgovini na malo.

– Prosinačko usporavanje dinamike rasta, odnosno bilježenje pada djelomično je rezultat visoke baze, a radi li se o početku nekog određenog trenda usporavanja rasta još je prerano za konstatirati. Razina BDP-a, industrijske proizvodnje i prometa u trgovini na malo još uvijek je manja u odnosu na 2008. godinu, a s povećanjem baze ograničava se mogućnost ubrzanja dinamike rasta bez strukturnih promjena, upozoravaju iz HGK. Oni za ovu godinu očekuju blago usporavanje dinamike rasta BDP-a, na što će, izuzev spomenutoga, utjecati i izostanak efekta promjene poreza na dohodak koji je bio zabilježen u prošloj godini.