Cijeli niz propusta

Sustav se iživljavao nad bolesnim djetetom: Kristijanu su se u zatvoru smijali i davali mu tablete

Portal Novilist.hr

Foto Pixsell, privatna arhiva

Foto Pixsell, privatna arhiva



U slučaju Kristiana Vukasovića, 18-godišnjaka s mentalnim i tjelesnim teškoćama koji je preminuo nakon par mjeseci zatvora, u koji je smješten zbog izazivanja požara, u sustavu je, čini se, napravljen cijeli niz propusta.


Pokazuje to već osnovna analiza mogućnosti koje su državno odvjetništvo, dječakov odvjetnik po službenoj dužnosti i sud imali na raspolaganju, a njima će se u narednom periodu posebno baviti i pučka pravobraniteljica Lora Vidović, piše Jutarnji.


– Otvorili smo predmet te započeli ispitni postupak po okončanju kojeg ćemo imati više informacija, poručili su iz njezinog ureda.


Osnovni problem




Kako proizlazi iz dostupnih informacija, osnovni je problem što se u dječakovu slučaju nije primijenilo maloljetničko pravo te što se o tome nije čak ni raspravljalo. Gotovo je sigurno da Kristian, da je primijenjeno maloljetničko pravo, ne bi završio u istražnom zatvoru niti bi bio osuđen na bezuvjetnu zatvorsku kaznu: na manje kazne osuđivani su čak i za ubojstvo mlađi od 21 godine, a jedan je 18-godišnji mladić, također osuđen za potpaljivanje požara, u Hrvatskoj osuđen na 60 sati rada za opće dobro!


– U svakom postupku protiv osobe koja je u vrijeme počinjenja djela starija od 18, a mlađa od 21 godinu, moraju se primjenjivati posebna pravila propisana Zakonom o sudovima za mladež. U takvim postupcima uvijek se mora od Centra za socijalnu skrb zatražiti izradu izvješća o osobnom i obiteljskom stanju i prilikama.


Centar za socijalnu skrb također treba iznijeti mišljenje koja bi sankcija bila najbolja za konkretan slučaj, odnosno može li se na osobu primijeniti maloljetničko pravo, iako je punoljetna. Uvijek državni odvjetnik i sudac moraju ispitati roditelja ili skrbnika mlađeg punoljetnika.


Već u fazi istraživanja o kojem se kaznenom djelu radi, policija i državni odvjetnik moraju prikupiti sve potrebne podatke o mlađem punoljetniku. Poslije se na sudu uključuje stručni suradnik suda, socijalni pedagog koji također daje mišljenje o mlađem punoljetniku.


Mladi s ADHD-om


U postupcima za koje sam ja bila nadležna, kada bismo imali mlađeg punoljetnika koji ima ADHD, stručni suradnici bi na glavnoj raspravi procijenili njegovu razinu odrastanja koja je uvijek bila ispod starosne dobi. Primjerice 18-godišnjak s ADHD-om je na razini maloljetnika od 15 ili 16 godina, objašnjava iskusna sutkinja za mladež Lana Petö Kujundžić i predsjednica Udruge sudaca za mladež, obiteljskih sudaca i stručnjaka za djecu i mladež.


Nadalje sutkinja ističe kako se istražni zatvor mlađem punoljetniku može izreći prije podizanja optužnice samo iznimno, ako postoji bojazan da će ponovno počiniti kazneno djelo i to pod pretpostavkom da je riječ o teškom kaznenom djelu i da se očekuje kazna zatvora.


– To je stvarno samo iznimno, i uglavnom rijetko. Ako se radi o osobi sa zdravstvenim poteškoćama treba pronaći ustanovu gdje se može zbrinuti. Umjesto istražnog zatvora određuje se privremena mjera tj. mjera opreza smještaja u navedenu ustanovu ili odrediti nadzor obitelji koja mora biti u kontaktu sa psihijatrom u ustanovi. Tek tada, ako se pokaže da mjera opreza ne funkcionira ide se na krajnju mjeru istražnog zatvora – pojašnjava nam stručnjakinja za maloljetničko pravo.


Nakon što je taj postupak u potpunosti proveden odlučuje se hoće li se mlađeg punoljetnika tretirati prema maloljetničkom pravu i propisivati mu maloljetničke sankcije, ili će se zaključiti da je riječ o osobi koja je postupala kao odrasla punoljetna osoba. Pritom, primjenu maloljetničkog prava može predložiti državni odvjetnik za mladež, branitelj optuženika, ali i sud mora o tome voditi računa.


Ismijavali ga i davali mu tablete


Koliko je poznato, to nije učinio nitko od navedenih. U četvrtak se reagiranjem oglasila općinska državna odvjetnica Biljana Puharić, čija je institucija zatražila istražni zatvor i kaznu bezuvjetnog zatvora, no nije se očitovala o tome zašto nije razmatrala primjenu maloljetničkog prava.


Međutim istaknula je da se dječakov odvjetnik, imenovan po službenoj dužnosti, suglasio s takvom kaznom! Također, navela je kako državno odvjetništvo nikad nije ni od koga zaprimilo obavijest da boravak u zatvoru negativno utječe na zdravstveno stanje dječaka.


S druge strane, Kristianov cimer iz zatvorske ćelije otkrio je za RTL da se Kristian ponašao kao malo dijete, da je cijelo vrijeme umirao od straha, zbog čega su ga drugi ismijavali, a nadležni mu davali tablete.


– Meni ga je jako bilo žao jer je bio bolesno dijete na kojem se sustav iživljavao. Vjerujte mi, tamo stvarno ima ljudi koji zaslužuju biti ondje, ali ima i onih koji ondje nikako ne bi smjeli biti baš kao što Kristian nije smio biti ondje – zaključio je.


Sporna ubrojivost


Sporna je, prema stručnjacima, i dječakova ubrojivost.


– Ako se za optuženika utvrdi sumnja u ubrojivost, sudski vještak mora nakon vještačenja u nalazu i mišljenju iznijeti zaključak o kakvoj osobi se radi i ima li mjesta primjene maloljetničke sankcije.


Bitno smanjena ubrojivost se cijeni kao olakotna okolnost i ima vrlo velik utjecaj na izbor kaznene sankcije. S mladim osobama se postupa s izuzetnom pažljivošću kako je zakonom i propisano. U ovom konkretnom slučaju u Splitu nisu imali što utvrđivati oko kaznenog djela jer je mladić izjavio da se osjeća krivim.


Jedino oko čega su imali raditi je utvrditi sve vezano za njegovu osobnost i sukladno tome postupati. Nadalje, ni u kom slučaju se ne smije prilikom vještačenja angažirati psihijatar za odrasle već to mora biti psihijatar za djecu i mladež, nastavila je sutkinja Petö Kujundžić, za Jutarnji.


Ako se procijeni da se treba tretirati punoljetnika prema maloljetničkom pravu, u sudskoj praksi im se često kao sankcija izriče mjera pridržaja maloljetničkog zatvora. To je svojevrsna uvjetna kazna zatvora s rokom kušnje, ali za maloljetnike.


Dužnost procjene rizika


Riječ je o sankciji iz Zakona o sudovima za mladež kojom se optuženiku izriču obveze kojih se mora pridržavati tijekom određenog razdoblja, kako ne bi morao odslužiti kaznu u maloljetničkom zatvoru.


U navedene obveze kojih se moraju pridržavati spada redoviti tretman kod liječnika, psihoterapija i, primjerice, zadržavanje radnog odnosa, ako je zaposlen. Rijetko se dogodi da ta mjera preraste u izdržavanje maloljetničkog zatvora zbog neispunjavanja zadanih obveza – kaže sutkinja s bogatom praksom.


Osvrnula se i na boravak u zatvoru i činjenicu da je Kristian Vukasović više puta bio smješten na Odjel psihijatrije Bolnice za osobe lišene slobode u Zagrebu zbog suicidalnih misli.


– U penalnom sustavu, kada se osoba, pogotovo te dobi, požali na suicidalne misli te zbog toga bude i hospitalizirana, dužnost je zatvorske uprave napraviti procjenu rizika. Da ne govorim u situaciji kada je došlo do samoranjavanja te kada imamo 18-godišnjaka s njegovim dijagnozama, navodi sutkinja za mladež za Jutarnji.