Zabrana školovanja nasilnim učenicima može imati opasne posljedice

Struka upozorava: Isključenja iz škola napunit će ulice nasilnicima

Ingrid Šestan Kučić

Moramo voditi računa da su i nasilna djeca u razvojnoj fazi odrastanja. Mogućnost suspenzije može biti prihvatljiva na nekoliko dana, ali nikako da učenik to prihvati kao nagradu neodlaženja u školu, mišljenja je psihologinja Nada Kegalj



Učenik koji je iz srednje škole isključen zbog teškoga nasilničkog ponašanja ubuduće će gubiti pravo na nastavak školovanja, odnosno izgubit će status redovitoga učenika, a jedina mogućnost stjecanja određene stručne spreme bit će nastavak obrazovanja uključivanjem u sustav obrazovanja odraslih.


   Riječ je o novosti koju donosi prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi koji je pušten u javnu raspravu.


   Usvoje li se prijedlozi Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, isključivanje nasilnika iz škole neće biti jedina rigorozna mjera koja će ubuduće čekati učenike. Naime, prijedlog Zakona predviđa prenošenje izrečene pedagoške mjere u narednu nastavnu godinu što do sada nije bio slučaj, jer je sa završetkom školske godine izrečena mjera prestajala vrijediti. Učeniku osnovne škole se zbog zbog povreda dužnosti, neispunjavanja obveza i nasilničkog ponašanja mogu izreći mjere opomene, ukora, strogog ukora i preseljenja u drugu školu, a mjere opomene i ukora izriču se za tekuću školsku godinu, dok izrečena mjera strogog ukora vrijedi do kraja osnovnoškolskog odgoja i obrazovanja. Srednjoškolcu se pak uz opomenu, ukor, opomenu pred isključenje može izreći i mjera isključenja iz srednje škole. Pedagoške mjere opomene i ukora izriču se za tekuću školsku godinu, a izrečena mjera opomene pred isključenje vrijedi do kraja srednjeg obrazovanja.



Iako Željko Stipić pozdravlja rješenja vezana uz rigoroznije mjere za učenike, kao i uvođenje produžene nastave, ono što prijedlogom izmjena Zakona prema njegovom mišljenju nije uspješno riješeno status je ravnatelja s višom stručnom spremom.   – Riječ je o problemu koji se nije uspio riješiti već gotovo dva desetljeća i koji ni sada nije riješen, kaže Stipić.   Naime, ravnatelji koji imaju višu stručnu spremu, a koji su izabrani na mjesto ravnatelja prije 24. srpnja 2010. godine, nemaju pravo povratka na svoje radno mjesto u nastavi, kao što je to slučaj s onim ravnateljima koji su birani i imenovani nakon tog datuma, a kojima se »čuva« radno mjesto za vrijeme obnašanja dužnosti ravnatelja u najviše dva mandata. Novi prijedlog zakona tim ravnateljima s višom stručnom spremom omogućuje da svoj mandat odrade do kraja. Tim je potezom, kaže Stipić, ministar Vedran Mornar pokazao da je ministar kompromisa, jer problem ravnatelja s neadekvatnom stručnom spremom pokušava riješiti njihovim prirodnim odljevom, odnosno odlaskom u mirovinu.   – Imamo nakaradnu situaciju u sustavu. Ravnatelj s višom stručnom spremom, ako ga se razriješi, ne može se više zaposliti u školi, ali može biti ravnatelj. Novi prijedlog Zakona daje mogućnost ravnateljima s višom stručnom spremom da se ravnopravno natječu s kandidatima koji imaju visoku stručnu spremu, a to je loše, zaključuje Stipić.   Uz učenike i ravnatelje s neadekvatnom stručnom spremom izmjene Zakona predviđaju i rigoroznije kazne školama, jer ako škola nenamjenski troši financijska sredstva platit će kaznu od 5 do 10 tisuća kuna


Učenik koji je isključen, osim učenika isključenog zbog teškoga nasilničkog ponašanja, ima pravo polagati razredni ispit, dok učenik koji je isključen zbog teškoga nasilničkog ponašanja gubi status redovitoga učenika. Pedagošku mjeru opomene izriče razrednik, ukora razredno vijeće, strogoga ukora učiteljsko vijeće i opomene pred isključenje učiteljsko odnosno nastavničko vijeće, preseljenja u drugu školu učiteljsko vijeće, a isključenja iz škole ravnatelj. Do okončanja postupka izricanja pedagoške mjere ravnatelj može trenutačno udaljiti učenika iz odgojno-obrazovnoga procesa.


Metoda restitucije


Uz strože kazne za učenike, prijedlog izmjena Zakona predviđa i povratak dopunske nastave za učenike s nedovoljnom ocjenom iz najviše dva predmeta. Umjesto dosadašnja dva roka popravnih ispita, odnosno umjesto ljetnog popravnog roka škola će biti dužna organizirati pomoć u učenju i nadoknađivanju znanja u sklopu dopunskoga rada koji je učenik dužan pohađati. Trajanje dopunskog rada utvrđivat će učiteljsko odnosno nastavničko vijeće po nastavnim predmetima, a neće moći trajati kraće od 10 i dulje od 20 sati po nastavnome predmetu. U slučaju da učenik tijekom dopunskoga rada ostvari očekivane rezultate učitelj će mu zaključivati prolaznu ocjenu, a bude li ponovno negativno ocijenjen čekat će ga popravni ispit pred ispitnim povjerenstvom koje imenuje ravnatelj.



Najlošije rješenje je da prijedlogom izmjena Zakona, kaže Stipić, članak 107. nije doživio nikakve promijene, a riječ je o zapošljavanju nastavničkog kadra posredstvom komisija za zapošljavanje tehnoloških viškova, koje su sastavljene od predstavnika Ureda državne uprave i pojedinih sindikata.   – To je prvi ozbiljan ispit na kojem je ministar Mornar pao, jer upravo su te komisije u pojedinim županijama leglo koruptivnog ponašanja i javna je tajna da se vrlo često uzima i novac. Upozoravali smo da to treba riješiti, međutim ministar očito to ne smatra nekim ozbiljnim problemom i time što nije ništa napravio po tom pitanju suodgovaran je za ono što se događa. Očito ne želi ustalasati tu baruštinu, ističe Stipić.


   Svi su ti prijedlozi, kaže član radne skupine koja je radila na izmjenama Zakona i predsjednik sindikada Preporod, Željko Stipić, za svaku pohvalu, međutim ima i rješenja koja i nisu baš najsretnija.


   – Svi prijedlozi vezani uz odgojne mjere dobri su, pogotovo prenosivost najtežih odgojnih mjera u narednu godinu, jer te se mjere ne izriču zbog bezazlenih prekršaja. Kvalitetno rješenje je i uvođenje produžene nastave, ali mora se ozbiljno razmisliti i o nagrađivanju nastavnika za novu obvezu u trajanju od 10 do 20 sati, kaže Stipić.


   Međutim njegovo mišljenje ne dijeli voditeljica Županijskog stručnog vijeća psihologa Nada Kegalj, jer kako navodi potpuno isključivanje učenika iz sustava moglo bi napuniti ulice nasilnim bivšim učenicima.


   – Odgojne mjere koje postoje (opomene, ukori, produženi stručni postupak) očito nisu prevenirale nasilje kod nekih učenika. Možda bi trebali razmišljati o uvođenju metoda restitucije, odnosno da sami poprave štetu koju su učinili ili veći angažman socijalnih radnika nad učenicima i obiteljima ili pak mogućnost individulnog rada u srednjim školama.


(Pre)velika odgovornost ravnatelja


Moramo voditi računa da su i nasilna djeca u razvojnoj fazi odrastanja. Mogućnost suspenzije može biti prihvatljiv na nekoliko dana, ali nikako da učenik to prihvati kao nagradu ne odlaženja u školu. Iz ovog prijedloga Zakona mišljenja sam da i dalje nije u redu da ocjenu vladanja daje samo razrednik. To je stvar cijelog Razrednog vijeća, a što se tiče toga da se pedagoške mjere prenose na daljnje školovanje, u sljedeći razred, nema smisla ako ne postoji članak Zakona u kojem se objašnjava »brisanje« kazne. Također mislim da su nam u sustavu potrebni ujednačeni kriteriji kako za ocjenjivanje, tako i za donošenje pedagoških mjera. Nije mi jasan članak koji kaže da do izricanja pedagoške mjere ravnatelj može udaljiti učenika s nastave. To je stvarno prevelika odgovornost ravnatelja, upozorava Kegalj.


   Dodajući kako pozdravlja uvođenje produžne nastave nakon završetka nastavne godine za učenike koji imaju negativne ocjene, Kegalj ističe da je nemoguće da učenik koji ima negativnu ocjenu na kraju godine samostalno uspješno nauči godišnji program u par dana te zaključuje da bi Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi treba biti odvojen: posebno za osnovnu, posebno za srednju školu, s obzirom na specifičnosti, a pogotovo zato što je jedna obavezna, dok druga nije.