Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 8° 1
Sutra: 8° 8° 1
8. prosinca 2019.
Neopisive tragedije

Stotine djece u Hrvatskoj trpe nasilje, sve je gore. Što se događa i kako prepoznati znakove zlostavljanja

Ilustracija, Foto: lisa runnels from Pixabay
Ilustracija, Foto: lisa runnels from Pixabay
Autor:
Objavljeno: 15. srpanj 2019. u 12:12 2019-07-15T12:12:31+02:00

Policija je u 2018. godini evidentirala 685 kaznenih djela nasilja na štetu djece. U 558 slučajeva bila je riječ o kaznenom djelu tjelesne ozljede. Lani je ugašeno i pet dječjih života

U najnovijem nizu tragičnih događaja koji su zgrozili Hrvatsku i otvorili pitanja o funkcioniranju sustava socijalne skrbi, ali i psihofizičkog stanja današnjih obitelji u Hrvatskoj u dva teška slučaja žrtve su bila djeca, najranjivija skupina društva. Četvorogodišnja djevojčica u Rovinju koju je otac ostavio u zaključanom autu na ljetnoj vrućini puna dva sata preminula je u Kliničkom bolničkom centru Rijeka nakon višednevne borbe liječnika. Bila je zarobljena u kipućom autu na temperaturi od 40 stupnjeva. Djevojčica je dovedena u komatoznom stanju.

Dobila je febrilne konvulzije i epileptičke napadaje a teške ozljede mozga, toplotni udar i dehidracija kobnog petka 5. srpnja bile su fatalne za nesretno dijete. Kako smo pisali o ovom šokantnom slučaju otac je usred dana odšetao iz auta kako bi otišao na posao, ostavivši svoju kćerkicu u vozilu. Policiju je alarmirao oko 14,30 sati, požalivši se da je djetetu pozlilo. U pitanju je bio 33-godišnji otac, po zanimanju frizer za kojeg je okolina imala samo riječi hvale. Samo dan poslije, Hrvatsku je potresao novi nevjerojatni slučaj iz Zagreba. U zagrebačku dječju bolnicu u Klaićevoj doveden je dvoipolgodišnji mališan s polomljenim kostima, hematomima i ožiljcima po cijelom tijelu od gašenja opušaka. Zgroženi liječnici utvrdili su mu svježi prijelom desne nadlaktične kosti, stare prijelome obje podlaktice, brojna nagnječenja i tragove od iživljavanja neugašenom cigaretom. Praktički, život mu je spasila susjeda žena u 50-im godinama života.

Dadilja iz pakla

Dijete je bilo pod paskom stanovite dadilje, 20-godišnje djevojke koja se trebala brinuti o njemu jer je majka navodno radila sezonski posao negdje na Jadranu. Dadilja je zamolila susjedu da mališana umjesto nje odvede u bolnicu jer je prije nekoliko dana »pao sa stepenica«. I majka i »dadilja iz pakla« završile su u istražnom zatvoru a od suda je zatraženo hitno izdvajanje dječaka iz takve obitelji. Dijete je bilo žrtva teškog fizičkog i psihičkog zlostavljanja onih koji su ga trebali štititi. Iz Centra za socijalnu skrb potvrdili su da su se s majkom dječaka i prije susretali, no, nisu znali da joj je bila potrebna pomoć u brizi za dijete.

Ako budu osuđene, dadilju čeka i do 8 godina zatvora a majku i do pet. Teško je zaboraviti i na slučaj s Paga iz veljače ove godine kada je 54-godišnji otac svoje četvero mališana doslovno bacio s balkona kuće u dvorište, s visine od šest metara. Mališani su srećom ostali živi. Nakon dužeg liječenja živjet će s majkom uz stručnu skrb još jedne osobe. U lipnju je protiv oca potvrđena optužnica za četiri pokušaja teškog ubojstva. Iako je u krvi imao koktel raznih lijekova za smirenje vještačenjem je utvrđeno da nije bio neubrojiv. O njemu pak nitko nije imao lijepih riječi a i rodbina ga se klonila.   

U istražnom zatvoru završio je i 46-godišnji otac i bivši specijalac koji je u teško pijanom stanju premlatio svoju 14-godišnju kćer pred očima sedmogodišnjeg brata sredinom veljače u stanu na zagrebačkoj Peščenici. Nesretna tinejdžerica spasila se skočivši preko balkona i bijegom na ulicu. Majka djevojčice požalila se medijima kako je policija reagirala prekasno jer im je trebalo više od sat vremena da stigne do mjesta gdje je otac tukao kćer. Isto su ispričali susjedi, no, iz policije negirali su takve opaske uvjeravajući da su za 14 minuta od poziva uhitili nasilnika i svog bivšeg kolegu no, da je bilo tek nekoliko »manjih komunikacijskih propusta«.

Krvave ruke

Vrijedi spomenuti da je prema podacima MUP-a u 2018. evidentirano 685 kaznenih djela protiv života i tijela na štetu djece što je statistički manje za 7,7% u odnosu na 2017. U 558 slučaja riječ je kaznenom djelu tjelesne ozljede, dok je 113 odnosi na tešku i osobito tešku ozljedu nad djetetom. Lani je ugašeno pet dječjih života. Zabilježena su četiri slučaja ubojstva djece i jedno usmrćenje djeteta. Ured Pravobraniteljice za djecu 2018. zaprimio je 233 prijava nasilja i zanemarivanja djece kojima je bilo izloženo čak 337 mališana. U Izvješću o radu pravobraniteljice za djecu iz 2018. godine Helence Pirnat Dragičević ističe se da se najveći broj prijava, njih 68, odnosi na nasilje u domovima, ustanovama za odgoj i obrazovanje djece i mladih. No, mala je to razlika u odnosu na nasilje u obitelji kojih je bilo 62, dok se 39 podnesaka odnosi na ostale nasilne ispade, uključujući i one putem interneta.

Znakovi zlostavljanja

– dijete je upoznato o seksualnosti u mjeri neprikladnoj za njegovu dob
– dijete se ponaša provokativno
– dijete neobjašnjivo ulaže puno truda u izbjegavanje određene osobe
– dijete se odbija presvlačiti pred drugima (uključujući i odlazak liječniku)
– na sebe navlači previše slojeva odjeće
– vrlo rano pokazuje znakove delinkventnog ponašanja
– dijete gubi interes za sve, osjeća krivnju, izbjegava vršnjake i sumnjičavo je

Jesu li slučajevi zlostavljanja i zapuštanje djece u RH rezultat propusta u sustavu skrbi i ili općenito loše brige društva teško je pronaći jednoznačni odgovor.

- Uzroci zlostavljanja i zanemarivanja djece vrlo su složeni i ovise o brojnim čimbenicima u neposrednom djetetovom okruženju te se ne može paušalno tvrditi da su zlostavljanje i zanemarivanje »rezultati propusta u sustavu« ili »loše brige društva«, upozorila je pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević.

- Svaki takav slučaj valja promatrati zasebno, u svakome postoji i niz individualnih faktora i konkretnih pojedinačnih odgovornosti. No, odgovornost sustava i društva jest osigurati mehanizme ranog prepoznavanja nasilja i zanemarivanja te žurne intervencije kako bi se zaštitio život i opstanak djeteta i kako bi mu se pružila pomoć u oporavku od pretrpljenog nasilja.

Anonimne prijave

Svi sustavi s kojima dijete dolazi u doticaj - zdravstvo, obrazovanje, socijalna skrb, pravosuđe i drugi, trebaju na prvom mjestu štititi najbolji interes djeteta. Posebno su važne institucije koje obuhvaćaju široki krug djece: domovi zdravlja, dječji vrtići i škole. To su mjesta na kojima stručnjaci mogu uočiti znakove koji bi ukazivali na zanemarivanje ili zlostavljanje te na vrijeme intervenirati, obavijestiti socijalne službe i zaštititi dijete. Ta mjesta ujedno moraju biti temelj prevencije zlostavljanja i zanemarivanja djece, mjesto na kojem će pomoć i podršku dobiti i djeca, ali i roditelji.

Helenca Pirnat Dragičević / Foto: Tomislav SMOLJANOVIĆ/PIXSELL

Svi koji znaju ili sumnjaju da je dijete zlostavljano ili zanemareno trebaju to prijaviti - ne samo stručnjaci već i susjedi, rodbina, a i druge osobe koje za to doznaju. Prijave mogu biti i anonimne, a onima koji se ustručavaju prijaviti nešto »u što nisu sigurni«, poručujem da je opravdano prijaviti i sumnju u zlostavljanje, a nadležne službe, će utvrditi je li sumnja utemeljena, apelirala je pravobraniteljica smatrajući da se napredak u zaštiti dječjih prava koči nepotrebnim birokratskim preprekama ali i štednjom na najranjivoj skupini društva.

Detektiranje zlostavljanja

Znakovi koji mogu ukazivati da je dijete zlostavljano emocionalno ili fizički mogu se detektirati.

Sručnjaci psihijatrijske i pedagoške struke navode da emocionalno zlostavljanje su tzv. »nevidljive ozljede«, riječima ili djelima. Specifični oblici su smirivanje djeteta vikanjem, preziranje i omalovažavanje djetetovih sposobnosti i postignuća, zastrašivanje prijetnjama, izrabljivanjem i poticanjem devijantnog ili kriminalnog ponašanja. Emocionalno zlostavljanje može biti i suzdržavanjem od riječi i djela, što u osnovi predstavlja emocionalno zanemarivanje, ignoriranjem ili odbacivanjem mališana ili pak izoliranjem od druženja s djecom ili odraslima.

Fizičko zlostavljanje je nanošenje tjelesne ozljede ili bavljenje aktivnostima u kojima prijeti velika opasnost od ozljede. Specifični oblici su drmanje djetovog tijela, ispuštanje, udaranje, ugrizi i nanošenje opeklina (npr. cigaretama). Teško fizičko kažnjavanje predstavlja tjelesno zlostavljanje. Zlostavljanje je najčešći uzrok teških ozljeda glave u dojenčadi. U prohodale djece česta je ozljeda abdomena. Dojenčad i tek prohodala djeca su najranjivija. Ona se ne mogu požaliti, a opasnost se smanjuje tijekom ranih godina školovanja te se ponovno povećava u adolescenciji. Spolno zlostavljanje predstavlja svaki djetetov postupak kojim se spolno zadovoljava odrasla osoba ili puno veće dijete. Oblici takvog zlostavljanja su spolni odnos, dodirivanje bez spolnog odnosa te nespecifični oblici poput egzibicionizma, pokazivanja pornografskog materijala djetetu ili izrada pornografskog materijala.

Ne štedjeti na djeci

- Naše društvo u proteklim je godinama napredovalo u stvaranju pravnog i institucionalnog okvira za zaštitu djece, ali to još nije dovoljno jer često nedostaju mehanizmi kojima će se osigurati potpuno ostvarivanje dječjih prava. Nažalost, zasad često vidimo da nema uhodane suradnje ni koordinacije među pojedinim resorima koji se bave zaštitom djece pa se često gubi vrijeme u prebacivanju nadležnosti.

Stoga nisu dovoljno iskorišteni ni postojeći prevencijski kapaciteti svih relevantnih sustava, a i čini mi se da se u našem društvu na djeci prečesto štedi. Skrb o djeci zahtijeva visoku stručnost, dobru organizaciju i odgovarajuće uvjete rada i zato tu ne bi smjelo biti mjesta štednji. Pogotovo je loše stanje u sustavu socijalne skrbi, što nažalost vidimo i ovih dana, kojem su hitno potrebna znatno veća ulaganja i dodatno zapošljavanje stručnjaka te njihov stručni razvoj i uvjete rada - zaključila je Pirnat Dragičević za naš list.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.