Otvorena pitanja

Što s prekovremenim satima? Uvjetno mišljenje Državne revizije otvorilo brojna pitanja u KBC-u Rijeka

Barbara Čalušić

Nove stručnjake, prvenstveno liječnike u nekim područjima nije moguće i neće tako skoro biti moguće zaposliti jer ne postoje na hrvatskom tržištu rada. To su stvarne okolnosti kojima se bolnica mora prilagođavati i raditi svoj posao na dobrobit građana, ističu u KBC-u Rijeka

RIJEKA Posljednjom državnom revizijom poslovanja zdravstvenih ustanova obrađen je financijski dio rada 49 ustanova u 2016. godini. Deset ustanova među kojima je Klinika za ortopediju Lovran dobilo bezuvjetno pozitivno mišljenje, a ostalih 39, među njima i KBC Rijeka, dobilo je uvjetno mišljenje s napucima što trebaju popraviti. Revizijom su obuhvaćena područja provedbe naloga i preporuka iz prošlih revizija, djelokrug i unutarnje ustrojstvo, planiranje, računovodstveno poslovanje, prihodi, rashodi, imovina, potraživanja, obveze, postupci javne nabave te sustav unutarnjih kontrola. U riječkoj bolnici ističu kako je po većini ranijih naloga i preporuka bolnica postupila i udovoljila traženome, a i dalje otvorena pitanja se vežu za nekoliko područja upravljanja.Završni računi pokazuju pozitivno poslovanje riječke bolnice u periodu od 2015. do 2017., uz kontinuirano smanjivanje dospjelih obveza, a u riječkoj bolnici naglašavaju kako se s obzirom na pokazatelje može zaključiti kako KBC Rijeka u regulatornom i financijskom smislu i dalje predstavlja pozitivan primjer poslovanja u javnom sektoru.

Stvarne okolnosti




U dokumentu revizije istaknut je problem broja prekovremenih sati koji dijelom izlaze iz propisanih okvira, a koji u bolničkoj upravi dovode u direktnu vezu sa specifičnosti funkcioniranja bolnice. Prema službenom objašnjenju u riječke bolnice, na području zdravstvene djelatnosti u pojedinim strukama KBC-a Rijeka je primoran odobravati broj radnih sati i iznad propisanog ograničenja kako ne bi bila ugrožena zdravstvena skrb.



Državna revizija u svom izvješću navodi kako je u lipnju 2016., na temelju odluke ravnatelja i javnog natječaja, u zakup dan neuređeni poslovni prostor površine 226 četvornih metara s dvorištem i prilazom, ali bolnica za to nije tražila suglasnost Upravnog vijeća i Ministarstva zdravstva, na što je obvezuje statut. Koncem 2016., bez javnog natječaja, zaključen je dodatak ugovoru o zakupu, kojim se unajmljuju i dva pomoćna objekta, a uprava KBC-a obvezuje da na istoj lokaciji neće davati u zakup prostore za ugostiteljsku namjenu. Odlukom ravnatelja, dva su stana dana na korištenje zaposlenicima bez plaćanja najamnine, ali bolnica na to nije platila porez. Nepravilno su, kaže nalaz revizije, obračunali porez na naknade za klinička ispitivanja, a krajem 2016. godine zaposleno je 3.175 radnika iako Pravilnik o unutarnjem ustrojstvu i sistematizaciji radnih mjesta ne sadrži sistematizaciju radnih mjesta. Za pojedina radna mjesta, osim toga, zapošljavanje nije provedeno u skladu sa suglasnostima Ministarstva i natječajem. Zamjera se i da je Uprava KBC-a Rijeka ugovorila je konzultantske usluge vezane za izgradnju nove bolnice i za potrebe Klinike za kirurgiju, ukupne vrijednosti 240.000 kuna, ali revizori, ističe se u izvješću, nisu pronašli dokumentaciju iz koje bi se uvjerili jesu li te usluge uopće obavljene. Bolnica je unatoč sanaciji tijekom 2013. i 2014. nastavila gomilati dugove, te su na kraju 2016. godine obveze bile veće od ukupnih potraživanja za 107 milijuna kuna ili 206 posto. Istodobno, mimo Zakona o javnoj nabavi ugovorene su usluge osiguranja i zubotehničkih laboratorija teške tri milijuna kuna, a donacije u iznosu 1,5 milijuna kuna uopće nisu prikazane kao prihod bolnice. LJ. BRATONJA MARTINOVIĆ


– Nove stručnjake, prvenstveno liječnike u nekim područjima nije moguće i neće tako skoro biti moguće zaposliti, jer ne postoje na hrvatskom tržištu rada. To su stvarne okolnosti kojima se bolnica mora prilagođavati i raditi svoj posao na dobrobit građana – ističu u KBC-u Rijeka. Državni ured za reviziju također je naložio obračunavanje i isplaćivanje naknade zaposlenicima za klinička ispitivanja u skladu s odredbama Zakona o porezu na dohodak. Bolnica te primitke od nesamostalnog rada, već od početka 2017. isplaćuje po propisanim odredbama.


Što se pak tiče revizije postupaka javne nabave, u više od 600 provedenih postupaka u KBC-u Rijeka u analiziranoj godini evidentirane su načelne primjedbe na dva predmeta. – Za ta dva predmeta bolnica je dala jasna obrazloženja koja pokazuju da i u tim slučajevima na koncu nije počinjen nikakav propust, odnosno za iste su započela dodatna usklađenja već u 2016. godini – naglašavaju u riječkoj bolnici.

KBC Rijeka / Foto V. Karuza


KBC Rijeka / Foto V. Karuza



Radničko vijeće


Jedno od naznačenih područja posljednje revizije je činjenica da u ustanovi još uvijek nije konstituirano radničko vijeće zbog čega nije imenovan predstavnik radnika u Upravnom vijeću. Sukladno odredbama Zakona o radu i Pravilnika o postupku izbora radničkog vijeća, poslodavac, u ovom slučaju KBC Rijeka, ne može pokrenuti postupak konstituiranja radničkog vijeća, niti postupak izbora predstavnika radnika u Upravno vijeće. Inače, u KBC-u Rijeka djeluje čak pet sindikata koji ne mogu postići dogovor oko pokretanja izbora radničkog vijeća, kao niti oko imenovanja predstavnika radnika u Upravno vijeće.


Državna revizija upozorila je na nedostatak dokumenta o programu rada KBC-a Rijeka. U riječkoj bolnici objašnjavaju kako je Upravno vijeće na svojoj sjednici krajem 2016. godine usvojilo Strategiju razvoja KBC-a Rijeka za razdoblje od 2016. do 2020. godine, u kojoj je utvrđena misija, vizija, temeljne vrijednosti, analiza stanja, SWOT analiza te strateški ciljevi u zadanom razdoblju. Svake godine sve organizacijske jedinice KBC-a Rijeka izrađuju godišnji izvještaj o radu te podnose program i plan rada za iduću godinu koji se prezentiraju Upravi, a od 2018. godine bit će predloženi za usvajanje na Upravnom vijeću.


– Klinički bolnički centar Rijeka veliki je broj točaka po pitanju nalaza revizije riješio tijekom 2017. i u 2018. godine te je bolnica u fazi izrade još nekih potrebnih postupnika i pravilnika. Nalaz i mišljenje Državnog ureda za reviziju u ustanovi je prihvaćeno afirmativno s ciljem poboljšanja transparentnosti i procedura poslovanja u budućnosti – zaključuju u KBC-u Rijeka.