Izmjene

Što donosi novi zakon? Policiji prekipjelo: “Jedino drastična represija vozača može pomoći”

Slavica Kleva

Foto R. Brmalj

Foto R. Brmalj

Vožnja pod utjecajem alkohola, grubo kršenje prometnih propisa u pogledu brzine kretanja, čime se prouzročila smrt druge osobe, kažnjavat će se kaznom zatvora i do petnaest godina

RIJEKA Zakonom o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona koji je na snagu stupio početkom ove godine jedna od značajnijih izmjena odnosi se na kazneno djelo iz domene prometa, točnije stavak 4. kaznenog djela iz članka 227., koji definira izazivanje prometne nesreće u cestovnom prometu gdje je prouzročena smrt jedne ili više osoba. Izmjenom zakona počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od tri do petnaest godina. Automatski, sve prometne nesreće sa smrtnom posljedicom prouzročene s neizravnom namjerom, dakle zbog grubog kršenja prometnih propisa, sudit će se na Županijskom sudu.

»Sudionik u cestovnom prometu koji kršenjem propisa o sigurnosti prometa izazove opasnost za život ili tijelo ljudi ili za imovinu velikih razmjera, pa zbog toga prouzroči tešku tjelesnu ozljedu druge osobe ili imovinsku štetu velikih razmjera, pa ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovog članka prouzročena smrt jedne ili više osoba, počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od tri do petnaest godina.« Dakle, zakonodavac je pooštrio kaznu za sve one koji su grubim kršenjem prometnih propisa uzrokovali smrt jedne ili više osoba te će se takve prometne nesreće rasplitati u sudnicama županijskih sudaca. Vožnja pod utjecajem alkohola, grubo kršenje prometnih propisa u pogledu brzine kretanja, čime se prouzročila smrt druge osobe, kažnjavat će se kaznom zatvora do petnaest godina!


Usmrtio dva pješaka


Prometne nesreće sa smrtnom posljedicom izazvane iz nehaja, kao i prometne nesreće u kojima su prouzročene teške tjelesne ozljede druge osobe ili je pričinjena imovinska šteta velikih razmjera i nadalje će biti predmetom suđenja na Općinskom sudu. No, na riječkom Općinskom sudu u tijeku je nekoliko suđenja koja su okupirala pažnju šire javnosti. Podsjetimo da je gotovo do samog kraja dovedeno suđenje Aleksandru Cupaću (40) optuženom za izazivanje prometne nesreće u kojoj su poginula dva pješaka.



U sjećanju će svakako ostati zabilježena i jedna od većih izrečenih zatvorskih kazni na Općinskom sudu vezane za teške prometne nesreće. Riječ je o presudi koja je izrečena 2012. godine Vanji Piškuliću (41) i to u ponovljenom suđenju optuženom za smrt dviju osoba u dvjema izazvanim prometnim nesrećama. Dugo vremena Piškulić je bio nedostupan hrvatskim pravosudnim tijelima, uhićen je po međunarodnoj tjeralici početkom 2012. godine. Godinu dana ranije Piškulić je u odsutnosti nepravomoćno osuđen na šest i pol godina zatvora. Proglašen je krivim jer je u Sušačkoj Dragi 2005. godine, pijan i vozeći prebrzo, skrivio smrt suvozača. Na dvije godine je osuđen jer je na Pećinama 2007. godine usmrtio pješakinju, upravljajući autom bez vozačke dozvole i vozeći prekomjernom brzinom. Ostavio je automobil nasred ulice i pobjegao. Bio je nedostupan pune tri godine. Uz šest i pol godina zatvora tada mu je izrečena zabrana upravljanja motornim vozilima na deset godina. No, kad je uhićen sudilo mu se ponovo pa je osuđen na pet i pol godina uz zabranu upravljanja vozilima na pet godina. Piškulić je uz dvije strašne prometne nesreće iza sebe imao i pedesetak prometnih prekršaja.





Krećući se osobnim vozilom Audi A6 iz smjera Jelačićevog trga u smjeru Žabice i upravljajući automobilom na granici pijanog stanja s koncentracijom od najmanje 1,48 promila alkohola u krvi, Cupać, svjestan i pristajući da vožnjom u takvom stanju ugrozi ostale sudionike u prometu, uslijed alkoholiziranosti, propustio je prilagoditi brzinu vožnje centrom grada. Vozio je brzinom od 95 kilometara na sat, gotovo dvostruko većom od dozvoljene prometnim propisima i na pješačkom prijelazu usmrtio dva pješaka. U optužnici stoji i da su pješaci prelazili cestu na znak zelenog svjetla, a Cupać zbog prevelike brzine i smanjene samokritičnosti i unatoč crvenom svjetlu na semaforu za njegov smjer kretanja, nije zaustavio vozilo ispred pješačkog prijelaza i udario je pješake. U tom trenutku prednjim dijelom vozila Cupać je udario pješake Darija Krbavca i Marka Bunozu koji su se kretali pješačkim prijelazom s desne na lijevu stranu kolnika i već su gotovo prešli na drugu stranu. Zbog siline udara oba su pješaka nabačena na vozilo i odbačena na nogostup s lijeve strane kolnika pa su uslijed teških i višestrukih ozljeda preminuli na mjestu nesreće. Cupać je napustio mjesto nesreće, vozilo je pronađeno oštećeno i parkirano kraj ulaza u zgradu Luke, a sam se prijavio policiji dva sata nakon nesreće.


Rigoroznije kazne


Optuženi je proveo gotovo godinu dana u istražnom zatvoru. Cupaću će suđenje na Županijskom sudu krenuti ispočetka, no, to što će mu se suditi na Županijskom sudu ne znači da će biti suđen po novom zakonu, prema njemu će se primijeniti blaži zakon, odnosno onaj koji je vrijedio u trenutku počinjenja kaznenog djela, odnosno u konkretnom slučaju, zapriječena maksimalna kazna zatvora je do 12 godina.



Iako je optužnica protiv Roberta Žaje (48) iz Čavala (Mavrinci) zbog prometne nesreće izazvane na autocesti A6 kod Čavala u kojoj su poginule Višnja (22) i Gordana Filipović (18) podignuta prije nešto više od godinu i pol dana ona još uvijek nije pravomoćna pa se u suđenje nije ni krenulo. Naime, na sjednici iza zatvorenih vrata za javnost, prije godinu dana Žajini odvjetnici Saša Jelušić i Goran Marjanović uložili su prijedlog za izdvajanje nezakonitih dokaza. Između ostalih nezakonitih dokaza, tražili su izuzeće i pojedinih službenih osoba MUP-a i istražitelja koji su osnovano osumnjičili Žaju. O tim prijedlozima se očitovalo vijeće Županijskog suda, a uskoro će se znati jesu li prijedlozi Žajinih odvjetnika usvojeni ili odbijeni.Izmjenom zakonskih odredbi Kaznenog zakona slučaj Žaja upravo zbog teških posljedica grubim kršenjem prometnih odredbi, mogao bi biti procesuiran na Županijskom sudu. Općinsko državno odvjetništvo optužnicu protiv Roberta Žaje temelji na rezultatima iscrpnog dokaznog postupka, u kojem su ispitani brojni svjedoci, očevici prometne nesreće te kobne noći. Robert Žaja je nakon uhićenja sredinom prosinca 2016. godine, točno na desetu godišnjicu od pogibije sestara proveo u istražnom zatvoru izvjesno vrijeme, pa je nakon ispitivanja svjedoka pušten na slobodu. Žaja je optužen da se 15. prosinca 2006. godine oko 20.25 sati u blizini mjesta Čavle upravljajući osobnim automobilom marke Renault clio 1.9 D plave boje, (RI 790-HM) kretao autocestom A6, njemu krajnjim desnim prometnim trakom, južnim kolničkim trakom u zabranjenom smjeru čime je ugrozio sigurnost vozača i putnika koji su se kretali u dozvoljenom smjeru iz pravca Rijeke u smjeru Kikovice. U blagom desnom zavoju u smjeru Inine benzinske crpke ugrozio je osobno vozilo marke Toyota yaris(RI 316-LM) kojim je u dozvoljenom smjeru upravljala Višnja Filipović i koja je, da bi izbjegla direktan sraz s njegovim vozilom, naglo skrenula udesno zbog čega je došlo do snažnog zanošenja i višestrukog prevrtanja vozila koje se nakon prevrtanja zaustavilo na kotačima. Pritom je Višnja Filipović od zadobivenih teških i po život opasnih ozljeda na mjestu događaja preminula, a njezina sestra, suputnica u vozilu, Gordana Filipović preminula u KBC-u u ranim jutarnjim satima 16. prosinca. Preostali suputnici, troje prijatelja nesretnih sestara, zadobili su ozljede lakše naravi.


Inače, za prometne nesreće u kojima je izazvana smrt jedne ili više osoba ne tako davno, prije nešto više od petnaestak godina, sudilo se na Županijskom sudu, da bi potkraj devedesetih sva kaznena djela iz domene prometa »spuštena« na općinsku razinu.No, očigledno je zakonodavac ovom izmjenom htio uputiti jasnu poruku svima onima koji učestalo grubo krše zakonske odredbe iz domene prometa i time jasno dati do znanja da će se rigoroznije kažnjavati teški prekršitelji ali i recidivisti. Neslužbeno doznajemo da su se neki od općinskih sudova u Hrvatskoj već i proglasili stvarno nenadležnim za sve slučajeve koji su obuhvaćeni zakonskom izmjenom.


»Sudionik u cestovnom prometu koji iz obijesti teško krši propise o sigurnosti prometa vozeći u stanju nesposobnosti za vožnju izazvanoj trošenjem alkohola uz koncentraciju od najmanje 1,50 promila alkohola u krvi ili droge ili psihoaktivnih lijekova, ili vozeći u zabranjenom smjeru ili pretječući na nepreglednom mjestu kolonu vozila ili vozeći brzinom koja prelazi 50 km/h iznad dopuštene u naseljenom mjestu ili području s naznačenim ograničenjem brzine i time izazove opasnost za život ili tijelo ljudi, kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.