S otpadom koji se ne može sortirati nećemo imati kamo – Mladen Jozinović i Danko Fundurulja / Foto D. Jelinek
HUGO upozorava da ministar Dobrović na brzinu želi zamijeniti postojeći plan iz 2005. koji predviđa izgradnju MBO postrojenja poput Marišćine i Kaštijuna i donijeti novi, zbog čega bi Hrvatska mogla izgubiti 475 milijuna eura iz EU fondova
ZAGREB – Hrvatska udruga za gospodarenje otpadom (HUGO), koja okuplja postojeće i tek planirane velike centre za gospodarenje otpadom u 13 županija, usprotivila se jučer prijedlogu plana gospodarenja otpadom koji je pripremilo Ministarstvo zaštite okoliša Slavena Dobrovića. Tehnički ministar, kažu u udruzi, postojeći plan koji od 2005. godine predviđa izgradnju MBO (mehaničko-biološka obrada) postrojenja poput Marišćine i Kaštijuna, »na brzinu želi zamijeniti novim, za koji još ne postoji ni tehničko-tehnološka, ni ekonomska analiza, a suprotan je i preporukama Strategije gospodarenja otpadom, kao jedinog važećeg dokumenta za gospodarenje otpadom Hrvatske«.
Male sortirnice
Unatoč upozorenjima Europske komisije, napominju, Dobrović planira na sjednicu tehničke Vlade postaviti nacrt svog plana zbog kojeg će Hrvatska, bude li usvojen, izgubiti 475 milijuna sredstava EU fondova, ali i »zaraditi« višemilijunske kazne zbog nepoštovanja propisa o zbrinjavanju otpada. Dobrovićev plan umjesto gradnje velikih MBO centara predviđa 90 malih sortirnica otpada, kompostana i reciklažna dvorišta, uz napomenu kako ćemo jedino tako zadovoljiti zahtjev EU-a da najkasnije do 2020. godine odvajamo čak 50 posto otpada – plastike i stakla, metala te tekstila.
Danko Fundurulja, potpredsjednik HUGO-a i Mladen Jozinović, voditelj Grupacije centara za gospodarenje otpadom pri HGK-u, upozoravaju da je taj cilj nemoguće ispuniti u tako kratkom roku s Dobrovićevim novim konceptom i bez MBO postrojenja, čiji bi kapaciteti bili značajno smanjeni. Čak i ako se uspije odvojeno prikupljati 50 posto otpada, naglašavaju, ostatak koji se ne može sortirati i reciklirati mora završiti u MBO postrojenju, gdje će se pretvarati u gorivo.
Dobrovićevo ministarstvo reagiralo je na tvrdnje HUGO-a, napominjući da iza njih stoje partikularni interesi pojedinaca koji ustrajavaju na provedbi projekata preglomaznih i neodrživih centara za gospodarenje otpadom. Donošenje Plana gospodarenja otpadom je preduvjet Europske komisije za korištenje 475 milijuna eura iz Operativnog programa »Konkurentnost i kohezija« 2014-2020, ističu, i ne prijeti nam gubitak tih sredstava.
Taj smo novac mogli početi koristiti još 2014., ističu, no do danas nije povučena niti jedna lipa zbog prethodne Vlade koja nije donijela plan. Neformalne primjedbe Komisije više se odnose, kažu, na programe za sufinanciranje pojedine opreme, objekata i usluga, nego li na sam plan. Komisija je, kako zaključuju, izrazila rezerviranost prema financiranju MBO tehnologije, držeći da je to prijelazno rješenje.
Iz HUGO-a napominju da će se i u MBO postrojenjima korisni otpad selektirati, a u mehaničku ili biološku obradu će ići samo ono što se ne može ponovo upotrijebiti, i iz čega će se proizvoditi gorivo. Kako kažu, u planiranom Dobrovićevom sustavu nipošto nećemo dosegnuti cilj od 50 posto odvojenog otpada. Unatrag dvadeset godina smo postigli stopu od 24 posto odvajanja, što znači da čak i uz europski prosjek rasta od tri do pet posto godišnje ne možemo ostvariti traženi minimum.
Neusklađena odlagališta
– To je jasno i iz primjera Krka, kojem je trebalo gotovo 20 godina da dođe do stope od 45 posto, no ostatak otpada i dalje šalje na klasično odlagalište – napominju u udruzi, upozoravajući da do kraja iduće godine sva neusklađena odlagališta u Hrvatskoj moraju biti zatvorena, u čemu Hrvatska, uvjereni su, neće uspjeti, i mi s otpadom koji se ne može sortirati nećemo imati kamo.
HUGO svoje tvrdnje potkrepljuje i neformalnim komentarom Europske komisije na Dobrovićev plan, u kojem stoji kako on nije dovoljno razrađen te bi mogao biti skuplji od predviđenih MBO postrojenja. »Nejasan je sastav preostalog otpada, koji se neće odvajati, i kakva će vrsta tehnologije obrade biti potrebna. Sortirnice, reciklažna dvorišta i ostalo planirani su najranije 2019. godine, bez objašnjenja kako će se otpad obrađivati do tada«, stoji u komentaru Komisije.
