Potpisan aneks

Stier: Srbija regulirala pitanje obrazovanja hrvatske manjine, Zagreb ukida blokadu poglavlja 26

Hina

Foto J. GALOIĆ/PIXSELL

Foto J. GALOIĆ/PIXSELL

Poglavlje 26 u pristupnim pregovorima Srbije i EU-a bi, što se Hrvatske tiče, moglo biti otvoreno početkom 2017., ali sve ovisi o Malti kao predsjedavajućoj EU-om koja mora sazvati međuvladinu konferenciju



Hrvatska je spremna podignuti rezervu na otvaranje poglavlja 26 u pregovorima Srbije i EU-a pošto je u petak u Beogradu riješeno pitanje udžbenika hrvatske nacionalne manjine, rekao je ministar vanjskih i europskih poslova Davor Ivo Stier u izvanrednoj izjavi za novinare. 


Srbijanski ministar obrazovanja u petak je u Beogradu s predstavnicima Hrvatskog nacionalnog vijeća i Zavoda za udžbenike potpisao aneks sporazuma kojim se regulira pitanje udžbenika, ali ne samo njihov prijevod sa srpskog na hrvatski i s ćirilice na latinicu, nego će u njima i biti posebni dodaci, odnosno sadržaji za hrvatsku manjinu, kazao je Stier. 


Hrvatski šef diplomacije pozdravio je takvu odluku i kazao da je ovo jako dobar dan za hrvatsku manjinu u Srbiji. 




Hrvatska na međuvladinoj konferenciji u Bruxellesu 13. prosinca nije podigla rezervu za otvaranje poglavlja 26 o obrazovanju i kulturi jer Srbija, kako je rekao premijer Plenković, nije ispunila obaveze prema hrvatskoj manjini. 


Srbijanski dužnosnici hrvatske su vlasti potom zasuli žestokim kritikama, ali je službeni Zagreb od početka tvrdio da se radi o nepotrebnom dramatiziranju i da to pitanje Srbija može lako riješiti. 


Ministar prosvjete Srbije Mladen Šarčević potpisao je u petak u Beogradu anekse Memoranduma o suradnji u oblasti izdavanja udžbenika na jeziku i pismu nacionalnih manjina s predstavnicima vijeća nacionalnih manjina i Zavodom za udžbenike, među kojima i za 18 nedostajućih udžbenika na hrvatskom jeziku za školsku 2017/18. godinu.


Srbija će osigurati još 18 udžbenika na hrvatskom


Aneks je u ime Hrvatskog nacionalnog vijeća (HNV) potpisao predsjednik Izvršnog vijeća HNV-a Darko Sarić Lukendić.


Memorandum, čiji je cilj potpuna primjena Akcijskog plana za pregovaračko poglavlje 23 s EU-om, srbijansko ministarstvo prosvjete potpisalo je s predstavnicima nacionalnih manjina 24. ožujka ove godine, a tim su dokumentom definirane pripreme i tiskanje udžbenika za osnovnu školu na jezicima nacionalnih manjina.


Prema danas potpisanim aneksima Memoranduma predviđeno je da Srbija osigura još dodatnih 18 udžbenika na hrvatskom, 25 na bosanskom jeziku, 12 na bugarskom, tri na mađarskom, po pet na rumunjskom i rusinskom, te 16 na slovačkom jeziku.


Srbijanski ministar prosvjete Šarčević ocijenio je potpisivanje aneksa kao “još jedan od primjera dobre suradnje s predstavnicima nacionalnih manjina”, objasnivši kako Srbija ne može pripremiti udžbenik iz materinjeg jezika za neku nacionalnu manjinu, već samo omogućuje “tehničku stranu” i tiskanje u zavodu za udžbenike.


Šarčević je rekao i da se “nacionalnim manjinama tolerira čak i ako neke udžbenike prepišu” iz obrazovnog sustava i udžbenika država matice.


Hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Davor Ivo Stier u petak je pozdravio potpisivanja aneksa sporazuma i rekao da su time stečeni uvjeti za podizanje rezerve glede otvaranja poglavlja 26, ali da će Hrvatska i dalje u okviru poglavlja 23 o pravosuđu pratiti ispunjavanje obveza prema hrvatskoj manjini.


”Želim pozdraviti aneks sporazuma koji je ministar obrazovanja Republike Srbije potpisao danas u Beogradu s predstavnicima hrvatske nacionalne manjine, odnosno Hrvatskog narodnog vijeća i Zavoda za udžbenike (…) Na temelju toga što je potpisano stekli su se uvjeti da mogu najaviti, što se Hrvatske tiče, da možemo podići rezervu oko poglavlja 26″, izjavio je Stier na izvanrednoj konferenciji za novinare.


Kazao je da se tim aneksom sporazuma regulira pitanje udžbenika, ali ne samo prijevod sa srpskog na hrvatski, ne samo prijevod s ćirilice na latinicu, nego i posebni dodaci i sadržaji za hrvatsku nacionalnu manjinu.


Isto tako, dodao je Stier, bit će dostupni sadržaji za učenike koji pohađaju redovni program, ali kao pripadnici hrvatske nacionalne manjine žele imati izborni predmet – hrvatski jezik s elementima hrvatske kulture.


Stier: Očekujem da sporazum bude implementiran do četvrtog kvartala 2017.


Ministar vanjskih i europskih poslova Davor Ivo Stier izjavio je da su nakon potpisivanja aneksa sporazuma u Beogradu između srbijanskog ministra obrazovanja, hrvatske nacionalne manjine i Zavoda za udžbenike stečeni uvjeti za podizanje rezerve glede otvaranja poglavlja 26, ali da će Hrvatska i dalje u okviru poglavlja 23 o pravosuđu pratiti ispunjavanje obveza prema hrvatskoj manjini.


”Želim pozdraviti aneks sporazuma koji je ministar obrazovanja Republike Srbije potpisao danas u Beogradu s predstavnicima hrvatske nacionalne manjine, odnosno Hrvatskog narodnog vijeća i Zavoda za udžbenike (…) Na temelju toga što je potpisano stekli su se uvjeti da mogu najaviti, što se Hrvatske tiče, da možemo podići rezervu oko poglavlja 26″, izjavio je Stier na izvanrednoj konferenciji za novinare.


Kazao je da se tim aneksom sporazuma regulira pitanje udžbenika, ali ne samo prijevod sa srpskog na hrvatski, ne samo prijevod s ćirilice na latinicu, nego i posebni dodaci i sadržaji za hrvatsku nacionalnu manjinu.


Isto tako, dodao je Stier, bit će dostupni sadržaji za učenike koji pohađaju redovni program, ali kao pripadnici hrvatske nacionalne manjine žele imati izborni predmet – hrvatski jezik s elementima hrvatske kulture.


Šef hrvatske diplomacije je, međutim, istaknuo da će Zagreb u okviru poglavlja 23 o pravosuđu pratiti i nadgledati ispunjavanje svih obveza što se tiče nacionalnih manjina, s posebnim naglaskom na hrvatsku manjinu.


“Očekujem da sporazum bude implementiran do četvrtog kvartala 2017. godine. To je upravo ta dinamika koju smo tražili (…) Pozdravljam potpisivanje u Beogradu aneksa sporazuma. To je jedan jako dobar dan za hrvatsku nacionalnu manjinu”, kazao je Stier.


Izrazio je zadovoljstvo što je taj dokument potpisan i s ostalim manjinama u Srbiji. Prema njegovim riječima, na današnjoj ceremoniji u Beogradu nazočili su uz srbijanskog ministra obrazovanja i veleposlanici Hrvatske te EU-a i Bugarske.


Stier je novinarima kazao i da ga je europski povjerenik za proširenje Johannes Hahn izvijestio i dao objašnjenja koja je hrvatska strana dodano zatražila, iz čega je jasno da će povjerenik osobno biti angažiran u nadgledanju implementacije svih obaveza na području obrazovanja nacionalnih manjina.


Poglavlje 26 u pristupnim pregovorima Srbije i EU-a bi, što se Hrvatske tiče, moglo biti otvoreno početkom 2017., ali sve ovisi o Malti kao predsjedavajućoj EU-om koja mora sazvati međuvladinu konferenciju.


Ministar se na konferenciji za novinare osvrnuo i na izjave koje dolaze sa susjedne strane, a u kontekstu izbora, te naglasio da je “naš pristup ne uhvatiti se u to kolo, nego biti fokusiran na rezultate”.


“Dakle, ne ulazimo u ping-pong razmjene epiteta nego smo isključivo fokusirani na postizanje rezultata kao što je danas postignut rezultat oko ovog aneksa sporazuma”, rekao je Stier.


Komentirajući izjavu srbijanskog premijera Aleksandra Vučića nakon što je Srbija od Rusije dobila šest korištenih zrakoplova MiG-29 da se više nikada neće dogoditi “Bljesak” i “Oluja”, Stier je kazao da “Hrvatska s ponosom slavi Dan pobjede”.


“Naravno da nikada više nitko neće ugroziti teritorijalnu cjelovitost Hrvatske”, kazao je Stier. Ponovio je da što se tiče izjava u kontekstu kampanje koja je već započela u Srbiji, Hrvatska smatra da treba biti fokusirana na postizanje rezultata oko onih stvari koje su za nas bitne.


“Htjeli smo sto posto biti sigurni da će se ostvariti rezultat oko obrazovanja za hrvatsku nacionalnu manjinu. Danas je potpisan aneks sporazuma kojim se to regulira. Dobili smo pojašnjenja od Europske komisije kako će se to nadgledati i dinamiku implementacije i na temelju tog rezultata ćemo i dalje fokusirati naš rad”, zaključio je Stier.


Hrvatska na međuvladinoj konferenciji u Bruxellesu 13. prosinca nije podigla rezervu za otvaranje poglavlja 26 o obrazovanju i kulturi jer Srbija, kako je rekao premijer Andrej Plenković, nije ispunila obaveze prema hrvatskoj manjini. 


Srbijanski dužnosnici hrvatske su vlasti potom zasuli žestokim kritikama, ali je službeni Zagreb od početka tvrdio da se radi o nepotrebnom dramatiziranju i da to pitanje Srbija može lako riješiti.