Otkriće njemačkog Spiegela

Slovenci u euforiji zbog dokumenta kojeg je Juncker bacio u koš, u Hrvatskoj o tome – šutnja

Denis Romac

Foto M. Mijošek

Foto M. Mijošek

Juncker je u ovom slučaju iskoristio svoje diskrecijsko pravo. Objašnjenje za takav preokret Spiegel pronalazi u činjenici da šef Komisije Juncker i hrvatski premijer Andrej Plenković dijele članstvo u istoj političkoj skupini



Dok je u Sloveniji izazvao nezapamćenu pozornost medija i političara, članak uglednog njemačkog Spiegela, u kojem se tvrdi da je predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker ignorirao mišljenje komisijine pravne službe koja je zaključila da bi Europska komisija morala podržati Sloveniju u arbitražnom sporu s Hrvatskom, u Hrvatskoj je jedva primijećen.


U Sloveniji je doslovce cijeli politički vrh – predsjednik države, novi premijer, ministar vanjskih poslova, ministar obrane, državna tajnica u Ministarstvu pravosuđa, ministri u vladi… – komentirao izvještavanje njemačkog lista, žestoko se obrušivši na ponašanje prvog čovjeka Europske komisije koji je, po njima, zakazao u svojoj ulozi čuvara europskog ugovora.


Očuvali nadležnost 


Što je to u članku u Spiegelu izazvalo toliku euforiju u Sloveniji? Ništa što se i dosad nije znalo, samo što je to ovaj put argumentirano puno iscrpnije i preciznije. Spiegel se u članku poziva na dosad neobjavljeno mišljenje pravne službe Europske komisije od 14. svibnja ove godine, a čiji je faksimil također objavljen uz članak. U svom mišljenju pravna služba Europske komisije gotovo u cijelosti prihvaća slovensku argumentaciju u arbitražnom sporu. U tom mišljenju, sastavljenom na osam stranica i naslovljenom na šeficu Junckerova kabineta Claru Martinez Alberola, zaključuje se da je arbitražna odluka valjana i obvezujuća, kako za Sloveniju tako i za Hrvatsku, uz podsjećanje na to da je sam arbitražni sud svojom odlukom iz ljeta 2016. odbacio hrvatske tvrdnje da je arbitražni proces kompromitiran i opozvan, čime je, po mišljenju pravne službe Europske komisije, arbitražni sud očuvao nadležnost za odlučivanje u sporu.




Bez obzira na to što Hrvatska tvrdi da arbitražna odluka nije implementirana, pravna služba smatra da taj argument ne stoji jer je arbitraža jasno odredila graničnu crtu na moru te da o tome nisu potrebni nikakvi dodatni razgovori, baš kao što tvrdi i slovenska strana. Demarkacija je potrebna ponajprije kada je riječ o granici na kopnu.


Kršenje prava EU-a 


Pravna služba upozorava da EU mora poštovati međunarodno pravo i pravna načela »pacta sunt servanda« (ugovore treba poštovati) i »res iudicata« (presuđena stvar), odbacujući pritom argumente kojima Hrvatska opravdava nepoštivanje arbitražne odluke. Ista služba zato smatra da Europska komisija mora zaključiti da arbitražni sporazum postoji, da nije valjano otkazan, kao i da postoji konačna arbitražna odluka o granici između Slovenije i Hrvatske. Europska unija, smatra pravna služba Europske komisije, mora poštovati rezultat arbitražnog postupka, a europsko pravo mora biti interpretirano s tim u skladu.


Stoga pravna služba smatra da je Europska komisija trebala podržati slovensku tužbu protiv Hrvatske zbog arbitraže pred europskim sudom u Luksemburgu, navodeći da je suština te tužbe u slovenskoj tvrdnji da hrvatsko odbijanje implementacije arbitražne odluke onemogućuje Sloveniju u ispunjavanju obveza i uživanja prava u skladu s pravom EU-a. Pravna služba pritom navodi da slovenska tužba ne govori o određivanju granice, nego o nepoštivanju međunarodne arbitraže, prihvaćajući slovensku argumentaciju da Hrvatska nepoštivanjem arbitraže krši pravo EU-a, primjerice članak 4. europskog ugovora koji govori o lojalnoj suradnji, zatim hrvatski pristupni ugovor u dijelu koji se odnosi na ribarsku politiku.


Ignorirao tužbu 


Kakvu težinu ima mišljenje pravne komisije Europske komisije. Pravna služba Europske komisije uživa u Bruxellesu ugled ozbiljne i stručne službe. Ovo je mišljenje radni materijal što ga je pravna služba pripremila uoči rasprave Europske komisije o slovenskoj tužbi protiv Hrvatske zbog nepoštivanja arbitražne odluke. Kao što je poznato, članica koja želi tužiti drugu članicu mora najprije predmet ponuditi Europskoj komisiji, koja može podržati tužbu, ali se može i oglušiti, kao što se to dogodilo u ovom slučaju.



Ljubljana će sada vjerojatno još odlučnije ustrajati na dosadašnjoj tvrdoj politici prema Zagrebu, što bi moglo dodatno ugroziti ionako zategnute odnose, pa čak i dovesti u pitanje prvi susret Plenkovića i novog slovenskog premijera. Marjan Šarec dobio je Plenkovićevu čestitku i poziv na nastavak dijaloga o »svim otvorenim pitanjima«, što se posebno odnosi na pitanje granice. U Ljubljani, međutim, granično pitanje uopće više ne smatraju otvorenim pitanjem, poručujući Zagrebu da su spremni razgovarati samo o implementaciji arbitraže, za što sada imaju dodatnu potvrdu iz Bruxellesa. Sada samo moramo pričekati i vidjeti kako će se prema ovom pitanju postaviti novi slovenski premijer. Nakon objave mišljenja pravne službe Europske komisije bio je nedvosmislen: arbitražnu odluku treba poštovati, jer je vladavina prava uvijek na prvom mjestu.



Juncker je mišljenje svoje pravne službe bacio u koš za smeće, ignorirajući slovensku tužbu protiv Hrvatske, a valja imati na umu da ovo nije prvo takvo mišljenje iste pravne službe. Naime, pravna služba je i odmah nakon objave arbitražne odluke u srpnju prošle godine, u analizi pripremljenoj za raspravu europskih povjerenika o arbitražnom sporu, došla do sličnog zaključka, jasno poručivši da je problem arbitraže i europski, a ne samo bilateralni problem Hrvatske i Slovenije.


Promijenio mišljenje


Premda je i Europska komisija tada također svesrdno podržavala arbitražu, Juncker je naknadno očito promijenio mišljenje, ignorirajući mišljenje svojih pravnih stručnjaka. Unatoč činjenici da se Europska komisija, kao čuvarica europskih ugovora, oslanja na svoje stručne službe, Europska komisija ipak je ponajprije politička institucija, koja donosi političke odluke, a Juncker je u ovom slučaju iskoristio svoje diskrecijsko pravo. Objašnjenje za takav preokret Spiegelov dopisnik iz Bruxellesa Peter Müller pronalazi u činjenici da šef Komisije Juncker i hrvatski premijer Andrej Plenković dijele članstvo u istoj političkoj skupini.


Zato je slovenske političare jučer obuzela euforija i zato u Hrvatskoj nije bilo nikakvih reakcija na netom objavljeno pravno mišljenje o arbitraži. Šutjeli su i u Europskoj komisiji, poručivši da ne komentiraju »brojne interne dokumente koji možda kruže u Komisiji«.


Simbolična potvrda 


Objavljeno pravno mišljenje zapravo predstavlja simboličnu potvrdu slovenskoj strani da je bila u pravu kada je inzistirala na implementaciji arbitraže i kada je zbog toga tužila Hrvatsku Sudu EU-a, premda od toga, ako je suditi po signalima koji su dolazili sa Suda EU-a, neće imati osobite koristi. Mnogi u Ljubljani sada smatraju da je tužba protiv Hrvatske ipak bila ispravan potez i da bi mogla i uspjeti, premda je i predsjednik Europskog suda Koen Lenaerts prije nekoliko mjeseci nedvosmisleno poručivao Ljubljani da ovaj predmet nema puno veze s (ne)poštivanjem prava EU-a, pokušavajući slovenske političare odgovoriti od tužbe.